Pregled bibliografske jedinice broj: 933067
Fiore di virtu i životinje
Fiore di virtu i životinje // Književna životinja. Kulturni bestijarij II. dio / Marjanić, Suzana ; Zaradija Kiš, Antonija (ur.).
Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada ; Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF), 2012. str. 351-371
CROSBI ID: 933067 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fiore di virtu i životinje
(Fiore di virtu and the animals)
Autori
Gabrić-Bagarić, Darija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Književna životinja. Kulturni bestijarij II. dio
Urednik/ci
Marjanić, Suzana ; Zaradija Kiš, Antonija
Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada ; Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF)
Grad
Zagreb
Godina
2012
Raspon stranica
351-371
ISBN
978-953-169-222-9
Ključne riječi
armelin, grlica, lav, liljak, lisica, medvjed, orao, paun, pčela, sokol, vol divji, zec
(ermine, turtledove, lion, bat, fox, bear, eagle, peacock, bee, falcon, ox, rabbit)
Sažetak
Fiore di virtu (Cvijet kreposti) moralno je i didaktičko djelo napisano u Italiji između 1313. i 1323., a već 1474. objavljeno je tiskom i rašireno po cijeloj Europi. U hrvatskoj se prvi glagoljski prijevod pojavio već u 14. stoljeću, a zatim se niz prijevoda, odnosno prijepisa nastavlja sve do 16. stoljeća (najpoznatiji u Vinodolskom i Petrisovom zborniku iz 15. stoljeća i u Tkonskom zborniku iz 16. stoljeća). Jedan se prijevod nalazi u dubrovačkom ćiriličnom rukopisu Libro od mnozijeg razloga iz 1520. Najmlađi prijevod u više izdanja potječe od bosanskog franjevca Pavla Posilovića: bosančicom 1647. i 1701. godine, latinicom 1712. i 1756. godine. U ovome radu prate se nazivi životinja, načini njihova uključivanja u poučni tekst i simboličko značenje u trima verzijama Cvijeta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
