Pregled bibliografske jedinice broj: 932450
Fonološka i morfološka raščlamba Kavanjinova spjeva
Fonološka i morfološka raščlamba Kavanjinova spjeva // Croatica et Slavica Iadertina, 13 (2017), 1; 1-16 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 932450 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fonološka i morfološka raščlamba Kavanjinova
spjeva
(Phonological and Morphological Analysis of the
Language in Kavanjin's Epic)
Autori
Tomelić Ćurlin, Marijana
Izvornik
Croatica et Slavica Iadertina (1845-6839) 13
(2017), 1;
1-16
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Jerolim Kavanjin ; čakavski književni jezik ; štokavski književni jezik ; fonološka raščlamba ; morfološka raščlamba
(Jerolim Kavanjin ; chakavian standard language ; štokavian standard language ; phonologicak analysis ; morphological analysis)
Sažetak
Jezik Kavanjinova djela izaziva zanimanje jezikoslovaca od 19. stoljeća pa sve do danas. Literature naizgled ima, no malo je bibliografskih jedinica posvećeno jezičnoj strani epa. U pojedinim se radovima mogu naći samo neke informacije o jeziku njegova djela. Radu se pristupa s obzirom na nedovoljnu istraženost jezika Kavanjinova spjeva Bogatstvo i uboštvo, na nedostatak opisa na svim jezičnim razinama: fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj, leksičkoj... Analiza je provedena na drugom, cjelovitom izdanju epa što ga je objavio Josip Aranza pod nazivom Poviest vanđelska bogatoga a nesrećna Epuluna i ubogoga a čestita Lazara. (Bogatstvo i uboštvo.) „Velopiesna‟ Jerolima Kavańina (Cavagnini) vlastelina splitskoga i trogirskoga u ediciji Stari pisci hrvatski u Zagrebu 1913. godine. „Jezik u Kavańina zaslužuje osobitu pažńu i proučavańe (...)” navodi Josip Aranza, priređivač izdanja Kavanjinova spjeva iz 1913. godine te dalje ističe da se upravo u tom spjevu može osjetiti „čudnovato miješanje dijalekata”. Kao polazište za istraživanje ovoga rada poslužila je Kravarova (1975: 38) teza da se u djelu ovoga autora osjeća tendencija da se čakavština jednoga Splićanina supstituira dubrovačkim književnim izrazom, odnosno da je zasigurno i ovaj čakavski pisac, kao i njegovi suvremenici pisao dubrovačkom književnom štokavštinom. U radu se donosi fonološka i morfološka raščlamba jezika Kavanjinova spjeva Bogatstvo i uboštvo. Analiza tih jezičnih elemenata trebala bi pokazati koliko je Kavanjinov spjev dio čakavskoga hrvatskoga književnoga izraza, a koliko se u njemu očituje štokavskoga.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2014-09-1946 - Dijalektološka i jezičnopovijesna istraživanja hrvatskog jezika (DJIH) (Lisac, Josip, HRZZ - 2014-09) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet u Splitu
Profili:
Marijana Tomelić Ćurlin
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Linguistics and Language Behavior Abstracts
- Linguistic Bibliography
- Bibliography of Slavic Linguistics
- Humanities International Index
- Humanities Source Ultimate
- European Reference Index for the Humanities and the Social Sciences