ࡱ> _ bjbj A0bbZs+""""",",","8d"@#,,"ol#####$rR&l&8mmmmmmm$*qs>m"&$$&&m""##HnxAxAxA&z"#"#mxA&mxAxAEbXe#a5vp>nc$mn0oct@tHeet"f4&&xA&&&&&mmxA&&&o&&&&t&&&&&&&&& : Zoran Hercigonja, prof. Druga gimnazija Vara~din  HYPERLINK "mailto:zoran.hercigonja@gmail.com" zoran.hercigonja@gmail.com SUVREMENI NASTAVNIK Sa~etak Nastavnik ima zna ajnu ulogu u nastavnom procesu te isto tako zna ajnu ulogu za budunost ovjeka i druatva. Budui da u enici provode velik dio svoga vremen au akoli, nastavnik im postaje neka vrsta  roditelja . Stoga nastavnik ne mo~e biti samo nepristupa ni posredovatelj sadr~ajima i planirati vlastite aktivnosti, sadr~aje te njihovo izvoenje bez da uo i i uklju i aktivnosti svojih u enika. Ve dugo vremena se namee potreba da tradicionalni pristup prijee u novu paradigmu nastavnika koji e radom na poboljaanju vlastitih kompetencija dati u eniku puno viae od surovog sadr~aja. Nastavni proces zna i odgoj i obrazovanje te time naglaaava da se nastavnik treba anga~irati, osvrnuti na okolinsku kontekst te vlastitu uspjeanost u poduhvatima. Da bi ostvario puni potencijal kod u enika, suvremeni nastavnik prvo mora  izoatriti svoje kompetencije nastavnika kao voditelja, organizatora i pravednog ocjenjiva a. Klju ne rije i: istra~iva ka nastava, iskustvena nastava, kohezija,organizacija, pravednost, problemska nastava, voenje. UVOD O ekivanja danaanjice te suvremena akola stavlja nastavnika u poziciju da u odgojno-obrazovnom procesu u u ioni kim i izvanu ioni kim aktivnostima osigura cjelokupan, kontinuiran razvoj u enika uklju ujui intelektualni, moralni, estetski, manualni i tjelesni razvoj. Napredak i razvoj akole, temelji se na kompetenciji nastavnika te zahtjeva njegovu svu njegovu spremnost i predanost u pogledu pru~anja suvremene razine odgoja i obrazovanja. Od nastavnika se o ekuje da postane svjestan svojih kompetencija i dobrobiti za u enika u odgojno-obrazovnom procesu. U suprotnom bez  ...dovoljne samosvijesti o vlastitim kompenetcijama u itelj svoju praksu esto promatra, ali i ostvaruje kao rutinu, kao djelovanje po navici, ato je daleko od stru no-znanstvenog shvaanja prakse... (Jur i, 2012.). Smisao odgojno- obrazovnog sustava je odgojiti u enika i osposobiti ga za njegovo djelovanje i ~ivot u zajednici. Rutinizirani postupci nisu u stanju ispuniti ta o ekivanja i zahtjeve da u enik bude kvalitetno odgojen i obrazovan. Samo kompetentan nastavnik koji prepoznaje svoje kompetencije i neprestano radi na usavraavanju istih, spreman je od u enika u initi sposobnog i samosvjesnog lana zajednice. Suvremen nastavnik treba objediniti zna ajne kompetencije u podru ju organizacije i voenja nastave, podru ju oblikovanja razrednog ozra ja te u podru ju utvrivanja u enikova postignua u akoli, jer  Suvremena organizacija nastavnog procesa podrazumijeva stvaranje prikladne pedagoake situacije u kojoj e se ostvariti u enikova aktivnost. (Strugar, 1993.). O ekivanja danaanjice i suvremena akola temelje se na efikasnosti obrazovanja. No efikasnost ovisi o kompetencijama i osobinama nastavnika. Biti suvremen nastavnika zna i posjedovati i objediniti pedagoake i osobne kompetencije te ih uspjeano usmjeravati i voditi prema realizaciji ciljeva odgoja i obrazovanja. KOMPETENCIJA NASTAVNIKA U PODRU JU ORGANIZIRANJA I VOENJA NASTAVE Suvremen nastavnik u podru ju organizacije i voenja nastane, treba stvoriti produktivan proces u enja za svakoga u enika kako bi u enje preraslo u aktivno stjecanje znanja i organiziranje stvarala kog rada u enika. Tu se podrazumijeva uva~anje individualnih razlika u enika, odnosno uva~avanje njegovih posebnosti i karakteristika po kojima se razlikuje od drugih. To nije nastavnik bi trebao biti svjestan razredne heterogenosti, odnosno pojedine karakteristike u enika koje se javljaju iznenada i nestaje neo ekivano. Nastavnik bi u tom pogledu morao shvatiti kakvo zna enje imaju te karakteristike za u enikov pravilan rast i razvoj. Primjerice tradicionalan nastavnik usredoto uje se samo na u enikovo znanje, a ne uva~ava ga kao osobu; ne uva~ava njegovu dob te psihofizi ke mogunosti kojih ponekad ni sam u enik nije svjestan. Zato suvremeni nastavnik treba imati ulogu mentora, suradnika i savjetnika.  U itelj je organizator i voditelj odgojno-obrazovnog procesa jer poznaje pedagogiju, didaktiku i metodiku u kojima je sistematizirao ljudsko iskustvo u vjeatini odgajanja i obrazovanja. (Bognar, Matijevi, 2002.). Dakle stavlja se naglasak na voditelj i organizator odnosno mentor koji je u stanju sistematizirati iskustvo i vjeatinu odgajanja i obrazovanja, odnosno mentor koji je u stanju shvatiti u enikove sposobnosti i psihofizi ke mogunosti prema kojima e prilagoditi izvoenje nastavnog gradiva i u initi nastavni proces artikuliranim i svrsishodnim za samog u enika. Upravo kao ato je napomenuo Bognar i Matijevi:  U itelj je organizator i voditelj... , opravdava injenicu da suvremen nastavnik usklauje didakti ke metode, nastavna sredstva i pomagala, socijalne oblike rada, didakti ka na ela i nastavne sadr~aje s ciljevima i zadacima nastave te koordinira ostvarenjem zadanih ciljeva i zadataka. Koristei svoje kreativne i inovativne osnove on postaje i savjetnik, suradnik i mentor.  ...uz domialjenu artikualciju sata (na kreativnim i inovativnim osnovama) postaje voditelj i organizator s temeljnim ulogama: suradnik, savjetnik, mentor. (Rosi, 1999.). Dakle nastavnik u ovim ulogama objedinjuje sve va~ne pristupe i podrake u enicima. Kao suradnik, koristei se razrednim dogovorom on dogovora s u enicima ato, kako, kada i na koji na in e raditi; kao savjetnik nastavnik je u stanju razviti pedagoaki pristup pomoi i podrake u eniku u u enju ato podrazumijeva ohrabrivanje i poticanje te optimisti na o ekivanja. Svaki pohvalni komentar, zna ajna je podraka i poticajan motivator. Isto tako u enik shvaa da ga nastavnik  ...podr~ava, da o ekuje najviae od njega i da mu daje najviae. (Jur i, 2012.). Suvremeni nastavnik bi sam proces u enja trebao u initi aktivnim, a ne osakatiti ga. `to zapravo zna i aktivan proces? To je nastavni proces koji se zasniva na samostalnosti i aktivnosti u enika, na nastavnikovoj podraci i poticajnim komentarima koji omoguavaju u enikovu aktivnost, samostalnost u radu i stvarala ko rjeaavanje zadataka. Du~nost suvremenog nastavnika je  aktiviranje u enika u nastavnom procesu. To isto mo~e potvrditi i Kalin u (Kalin, 1982.) kada ka~e:  Du~nost nastavnika nije da daje, a u enika da prima znanja; od nastavnika se tra~i da se u taj proces ato uspjeanije uklju i . Cilj svakog odgojno-obrazovnog procesa jest da u enik neato nau i te da to neato zna i primijeniti. Isto tako u enje se definira kao proces aktivnog stjecanja znanja, vjeatina i sposobnosti. No gdje se krije to  aktivno stjecanje ?. Strugar u (Strugar, 1993.) daje ovakav odgovor:  Aktivno stjecanje znanja u nastavnom procesu temelji se na poticanju misaone aktivnosti u enika, njegovih intelektualnih kapaciteta. . Dosadaanji (tradicionalni) nastavni rad je previae okrenut pamenju, a premalo mialjenju kao psihi koj aktivnosti kojom se uviaju odnosi i veze meu pojavama i predmetima. To je izvrsno podru je intervencije suvremenog nastavnika. U nastavnikovo radu, va~na je i radna atmosfera koja prevladava u razredu. Naravno u suvremeno vrijeme to nije atmosfera strogosti,nego radna atmosfera, pro~eta komunikacijom i suradnjom izmeu nastavnika i u enika. Suvremeni nastavnik bi trebao iskoristiti sve pogodnosti modernog doba i mogunosti koje ono pru~a pa tako monoton nastavni proces pretvoriti u problemsku nastavu pomou koje se razvija samostalno razmialjanje kod u enika, zatim u iskustvenu nastavu odnosno pretvorba u iskustvo putem vlastitog otkria kojim se osigurava ~e za znanjem i radoznalost. Suvremeni nastavnik igra klju nu ulogu u kreiranju aktivne nastave koja omoguava u eniku da istra~uje, otkriva putem vlastitog iskustva i razvija stvarala ko ponaaanje. Dakle svaki suvremeno kompetentan nastavnik ~eli uskladiti pou avanje i u enje kako bi pridobio u enika da prema vlastitim mogunostima ato viae doprinese zajedni kom cilju odgoja i obrazovanja. Suvremeni nastavnik kao voditelj,  odreuje smjer, stanje i jasnu viziju odgojno-obrazovnog procesa, koju e u enici slijediti u svakoj fazi i poma~e im da bolje razumiju njegovu ulogu u postizanju ciljeva odgoja i obrazovanja (Jur i, 2012.) Nastavnik u suvremenih okvira mora znati  objasniti svoju ulogu u cjelokupnom odgojno-obrazovno procesu jer time daje do znanja u eniku da mu ~eli biti suradnik i mentor, neka vrsta suputnika u njegovom osposobljavanju za samostalno u enje, da mu ~eli pomoi razviti aktivan i kriti ki odnos prema znanju te svijest o njegovoj promjenjivosti. Razumijevajui vlastitu ulogu i razjaanjavajui istu, nastavnik oslobaa u enika od stereotipa da je nastavnik  eli na aaka koja ~eli ograni iti slobode u enika. Nastavnik bi trebao osim ato je pribli~io svoju savjetni ku, suradni ku i mentorsku ulogu u eniku u podru ju organiziranja i voenja izvoditi nastavu uz fleksibilni slijed nastavnih aktivnosti i postupaka kako bi poveao produktivnost u enika u njegovim kompetencijama i nau enom znanju. Pod fleksibilnim slijedom nastavnih aktivnosti podrazumijeva se prilagodba nastavih metoda i oblika rada u enikovim psihi kim stanjima primjerice onda kada mu opada koncentracija ili ga obuzima umor. Nastavnik u ulozi suvremenog kompetentnog organizatora i voditelja, trebao bi eae primjenjivati demokratski stil voenja u kojem on vodi i savjetuje u enike, daje im slobodu da samostalno istra~uju, provode eksperimente i na taj na in dolaze do znanja i spoznaje. No tako kompetentan nastavnik demokratskog stila voenja poma~e slabijima (manje kompetentnima), a li ujedno ne spre ava one koji imaju bolja postignua. To bi u nastavku zna ilo da suvremen nastavnik treba pomoi shvatiti onima koji to nisu mogli zbog nekog manjka vjeatina i sposobnosti, a s druge strane dati dodatne  zadatke i upute onima koji su postigli odreenu viau (bolju) razinu uspjeha te na taj na in ne ograni avamo njihov razvoj koji bi mogao stati i zakr~ljati kada bismo ostali ravnoduani prema njihovom uspjehu. Primjerice ako u enik s lakoom svladava zadatke za prosje nog u enika, ne smije ga se ostaviti na toj razini razvoja, jer e uskoro postati demotiviran i oslabiti e njegove mentalne sposobnosti, nego ga poticati, usmjeravati i voditi kroz sustav zadataka koji su primjereni njegovim intelektualnim sposobnostima i individualnim karakteristikama. Ovdje se mo~e jasno vidjeti koliko je suvremen nastavnik svjestan potrebe za promjenom, da razmialja o vlastitom radu (tu nastavnik uklju uje refleksivnu komponentu, komponentu vlastitog samopraenja i preispitivanja) i tra~i nove na ine rada i ideje kako bi u eniku omoguio napredovanje te da ima prioritet u radu. Suvremen nastavnik mora biti i sam spreman prihvatiti mnoatvo promjena i isto tako unaprijediti nastavni proces savladavajui promjene, pozitivnim odgovaranjem na njih. Svjestan promjena i individualnih karakteristika u enika, nastavnik osigurava i suplaniranje te suorganizaciju nastave ime se nastavnik oslobaa kao jedini odgovorni za ishod pou avanja i u enikova u enja. Time ne samo da nastavnik dobiva na zna aju ve i u enik pronalazi svoje mjesto u nastavnom procesu i biva zadovoljan svojom ulogom. Suplaniranje ujedno i razjaanjava uloge nastavnik-u enik.  U tako organiziranoj i voenoj nastavi u itelj je odgovoran za iskustvo umijea svojih u enika, a u enici snose odgovornosti za do~ivljaje uspjeanosti svoga u itelja. (Jur i, 2012.) Kada u enik biva svjestan svoje uloge i zna aja u nastavi , kada mu je osigurano da ima odgovarajui utjecaj na tijek nastavnih aktivnosti, u enik biva sna~no motiviran i ima veu potrebu sudjelovanja u nastavi. Upravo iz tih razloga, suvremen nastavnik mora biti u stanju  ...ukloniti demotivirajue uvjete i initi male stvari koje poti u motivaciju. (Jur i, 2012.). Upuivanjem pohvala, izbjegavanje prisilnog u enja, izbjegavanje kontrole, manipulacije od strane nastavnika, suvremeni nastavnik mo~e postii da u enik aktivno sudjeluje u nastavi. Uz to valja primijeniti i pravilnu pohvalu to jest pohvalu koja je izre ena  ....s iskrenim zadovoljstvom uz smijeaak i gledanjem u enika u o i (Jur i, 2012.). Naravno to uklju uje pohvalu koja je vezana uz rad i postignua u radu, jer pohvala koja nije utemeljena na rezultatu rada, nee potaknuti u enika na daljnji rad. Isto tako suvremeni nastavnik treba kod svojih u enika osim verbalne komunikacije i ia itavati neverbalne znakove kojima se naj eae prenose neizre ene poruke preko kojih nastavnik mo~e utvrditi ato u enici  misle ili kako se doista osjeaju. Poznavanje neverbalnih znakova je od izuzetne va~nosti u procesu organiziranja i voenja nastave zbog toga jer neverbalnim znakovima u enik mo~e obznaniti svoj stav, suprotstavljanje, osjeaj ili iskazivati stvarnost svojeg osobnog identiteta. Poznavajui neverbalne znakove, nastavnik mo~e prilagoditi nastavu i uskladiti meuodnose s u enicima. Na temelju neverbalnih iskaza mo~emo utvrditi do~ivljaj radosti ili do~ivljaj tuge kod u enika te u skladu s tim djelovati, a ne ignorirati va~nu informaciju zadovoljstva ili nezadovoljstva u enika nastavnim procesom. Isto tako poznavanjem neverbalnih znakova, mogue je utvrditi u enikovo emocionalno stanje. Neverbalni znakovi su naj eae nali ja emocionalnih stanja. Suvremeni nastavnik mora biti u stanju poznavati vlastite emocije da bi mogao djelovati na emocionalnom planu tuih emocija. Isto tako empatijom (jednim oblikom emocionalne pristranosti) nastavnik daje do znanja u eniku koliko ga poatuje, koliko razumije njegovo subjektivno stanje. Najgore je kada je nastavnik emocionalno hladan ili u joa gorem slu aju kada je nastavnik aleksitimi ar, osoba koja ne poznaje niti svoje vlastite emocije, a kamoli emocije druge osobe. Nastavnik koji nije u stanju shvatiti svoje emocije i emocije svojih u enika, nikada nee uputiti pohvalu ili iskazivati nastavni ki optimizam i zadovoljstvo u enikovim radom. Ako nastavnik  ...emocionalnim tonovima i suzvu jima kojima su protkane ljudske rije i i postupci znakovit ton ili promjena dr~anja, rje ita tiaina ili zna ajno podrhtavanje... (Goleman, 1997.) ne zna u eniku pokazati zadovoljstvo njegovim radom ili pohvalu, javit e se razni oblici frustriranosti, odbojnosti i anksioznosti kod u enika. I obi nom tiainom, upuivanjem pogleda, pribli~avanjem u eniku ili obi nim kimanjem glave, odaailjemo poruku, a isto tako iz takvih reakcija i kineziofizioloakih znakova, mo~emo ia itati trenuta no raspolo~enje u enika. Jedino takav pristup (pristup prihvaanja u enikova individualiteta, poznavanje emocionalnog plana u enika i neverbalna pismenost) osigurava da nastavnik bude dobar voditelj i organizator; jedino to ga ograuje od tradicionalne sheme gdje je nastavnik iznositelj pukih injenica koji provodi nast$dfhj      @ Ӹ|mbWbL=h+dh_CJ,OJQJ^Jh+dhINOJQJh+dhWROJQJh+dh@[6OJQJh+dhE_CJOJQJaJ h@DX^BN´yrkdk]k]k]d]dV hkh` hkh& q hkh(& hkh. hkhYy hkhii hkhh hkhN hkhc{hjwhk5CJhjwh-G5CJh+dhaOJQJh+dha5OJQJ\h+dhVZ6CJOJQJaJh+dh46CJOJQJaJhE_6CJOJQJaJh+dhE_6CJOJQJaJ!".B D J L \ ^ ` ̽ۮ۟wmaQh+dhtICJOJQJ\aJh+dhOJQJ\hiUhk5CJhjwh-G5CJ hkhkhkhch+dhYyCJOJQJaJh+dh'@'N'P'Z'j'l''''''(()))*ϿϿϯϟϏoooo_oh+dhACJOJQJ\aJh+dh'OCJOJQJ\aJh+dhLCJOJQJ\aJh+dhO#CJOJQJ\aJh+dh CJOJQJ\aJh+dhICJOJQJ\aJh+dhE]CJOJQJ\aJh+dh8qCJOJQJ\aJh+dhiiCJOJQJ\aJh+dhCJOJQJ\aJ!*,,J,N,,,...//0/<1@1B1<2|2334455555񵦵yjy[yyLyLh+dhNkCJOJQJaJh+dhvVUCJOJQJaJh+dhTCJOJQJaJh+dhF CJOJQJaJh+dh qCJOJQJaJh+dhjNCJOJQJaJh+dhBFCJOJQJaJh+dhmCJOJQJaJh+dhCJOJQJaJh+dh*CJOJQJaJh+dh+6CJOJQJaJh+dhLCJOJQJaJ5467777@8888888:R:::::::: ; ;===ⵦyyjj[Lh+dh{CJOJQJaJh+dh.CJOJQJaJh+dhX5{CJOJQJaJh+dhcCJOJQJaJh+dh^rCJOJQJaJh+dhCJOJQJaJh+dh CJOJQJaJh+dh RCJOJQJaJh+dhNCJOJQJaJh+dhhCJOJQJaJh+dhNkCJOJQJaJh+dhiiCJOJQJaJ==&>(>>>>:?>?l???@@@@AAAACCCDⵦyyj[LLh+dh CJOJQJaJh+dh?&CJOJQJaJh+dh@CJOJQJaJh+dh|CJOJQJaJh+dhhCJOJQJaJh+dhA+CJOJQJaJh+dh-CJOJQJaJh+dh hxCJOJQJaJh+dh{CJOJQJaJh+dh_4CJOJQJaJh+dh^rCJOJQJaJh+dhCJOJQJaJDDDD2EdEfEEEEEFzFFFFFFFHI&J,JĵĦėyj[[L=Lh+dh}gCJOJQJaJh+dh$CJOJQJaJh+dhY CJOJQJaJh+dhCJOJQJaJh+dhjwCJOJQJaJh+dh"0CJOJQJaJh+dh1CJOJQJaJh+dh*VjCJOJQJaJh+dhtCJOJQJaJh+dh  CJOJQJaJh+dh.CJOJQJaJh+dh CJOJQJaJh+dhAa4CJOJQJaJ,J]B]R]h_l___ ` ``\`b```aayj[jLh+dhS7CJOJQJaJh+dhgCJOJQJaJh+dh(CJOJQJaJh+dh*CJOJQJaJh+dhpJCJOJQJaJh+dh:]CJOJQJaJh+dhCJOJQJaJh+dhiiCJOJQJaJh+dhZCJOJQJaJh+dh8CJOJQJaJh+dh?CJOJQJaJh+dhG&CJOJQJaJaaaabbbHbfdhdddeeNfPff*g.g6g8gLgNgpggӵӵyyj[jyjjLh+dh0CJOJQJaJh+dhf6CJOJQJaJh+dh38CJOJQJaJh+dhM_CJOJQJaJh+dhCJOJQJaJh+dhfCJOJQJaJh+dhwCJOJQJaJh+dh`|CJOJQJaJh+dhiiCJOJQJaJh+dhCJOJQJaJh+dh;lCJOJQJaJh+dh`9vCJOJQJaJgghhh iiViZii>jjjjjjjjjjkkklӵӦӦyj[jjLh+dhbQCJOJQJaJh+dhCJOJQJaJh+dhE7'CJOJQJaJh+dh*b"CJOJQJaJh+dhCJOJQJaJh+dhCJOJQJaJh+dh2CJOJQJaJh+dhMCJOJQJaJh+dh CJOJQJaJh+dhCJOJQJaJh+dh0CJOJQJaJh+dhZCJOJQJaJlDlZl^lllllmTmVmXmZmmmmmm(n,noopĵ񵦵yj[L=h+dhE7'CJOJQJaJh+dh*b"CJOJQJaJh+dhlCJOJQJaJh+dheVtCJOJQJaJh+dh#FCCJOJQJaJh+dh jCJOJQJaJh+dhk]CJOJQJaJh+dh&l&CJOJQJaJh+dh4cQCJOJQJaJh+dhboCJOJQJaJh+dhqFCJOJQJaJh+dhCJOJQJaJh+dh"CJOJQJaJpp@pvrzrsssss,t0tLtvZvvvvvww(w^wwӵӦӗyyj[jL=h+dh*CJOJQJaJh+dh_{LCJOJQJaJh+dhbSCJOJQJaJh+dh-CJOJQJaJh+dh!CJOJQJaJh+dh=CJOJQJaJh+dhCJOJQJaJh+dheCJOJQJaJh+dh1CJOJQJaJh+dhCJOJQJaJh+dhAfCJOJQJaJh+dhl\CJOJQJaJh+dhTCJOJQJaJwwwxx.x2x>x@xxxxyyt{{{{{|(Z\^`ӵӦӗywyhYyJh+dhCJOJQJaJh+dhXmCJOJQJaJh+dh PCJOJQJaJUh+dh*b"CJOJQJaJh+dh\FCJOJQJaJh+dhkCJOJQJaJh+dhW+CJOJQJaJh+dhrCJOJQJaJh+dhn=yCJOJQJaJh+dh-CJOJQJaJh+dhCJOJQJaJh+dhA*CJOJQJaJavni proces geslom:  Cilj opravdava sredstvo . KOMPETENCIJA NASTAVNIKA U PODRU JU OBLIKOVANJA RAZREDNOG OZRA JA Da bi nastavnik mogao oblikovati radno i ugodno ozra je, mora prije svega biti kompetentan i poduzetan voditelj i organizator. Samo takav nastavnik u ulozi mentora i organizatora, pru~a jedna oblik potpore u eniku u njegovom radu. Potpora se najbolje mo~e vidjeti iz strukture nastavnikovog prihvaanja poatovanja u enikove posebnosti kao ato su : temperament, raspolo~enje, motivacija, ~elja za u enjem i odgovorno ponaaanje. Suvremen nastavnik  ...Promatranjem prou ava u enika, analizira mogue probleme u ponaaanju/u enju, utvruje osobine te analizira uspjeanost njegova razvoja (Juri, 2004.). Promatranjem nastavnik utvruje ~ariata odreenih oblika ponaaanja (ponekad i subverzivnog ponaaanja kod pojedinaca) i utvrdivai problem, ne obruaava se na u enika tra~ei od njega da se sustavno promijeni bez savjeta, jer u enik ne zna ato to od njega nastavnik o ekuje. To upravo zna i pru~ati potporu u eniku.  U iteljeva potpora u radu s u enicima o ituje se u umijeu prihvaanja i poatovanja u enikove posebnosti te u umijeu odabira odgovarajuih odgojnih postupaka kada je nu~no neato ispravljati i/ili mijenjati, bez obzira je li rije  o temperamentu, karakteru, motivaciji... (Jur i, 2012.) Dakle nastavnikova potpora se usredoto uje na potporu u u enju i postignuu posebno se koncentrirajui na cjelokupan razvoj u enika. Tek tada, nastavnik uspijeva podr~ati u enikove individualne osobine s ciljem osvjeaivanja o potrebi za promjenama i potrebi za zadr~avanjem po~eljnih (dobroudnih) osobina. Da bi stvorio ugodno razredno okru~enje, suvremen nastavnik e pribjei boljem prosuivanju situacije i boljem upoznavanju svojih u enika. S upoznavanjem u enika, ja a se povjerenje i meusobni odnosi. Spoznaja je va~na i u utvrivanju uzroka u enikovog neodgovornog ponaaanja koje je u velikom broju slu ajeva izazvana nastavnikovim (ne)kompetencijama i (ne)atraktivnom nastavom.  Atraktivnost nastave je zna ajan odgovor na razrednu nedisciplinu (Jur i, 2012.). Ali nije samo tu kriva neatraktivnost nastave nego i neatraktivnost sadr~aja to jest nastavnikovo striktno dr~anje plana i programa rada bez promialjanja i refleksije. Najgore je kada nastavnik ne ~eli biti poduzetan i prilagoditi nastavni sadr~aj trenuta noj populaciji u enika. Tada nastavni sat postaje neatraktivan, jer neatraktivnost proizlazi iz nastavnikove nemogunosti shvaanja sadr~aja, njihove raznolikosti i razlike u te~ini. Kada nastavnik ne poznaje svoj razred i individualne karakteristike svojih u enika, on ne zna kako u enici  diau , kako reagiraju i razmialjaju. Svaki sadr~aj treba biti prilagoen mogunosti shvaanja u enika, a ne sredstvo popunjavanja satnice. Najvei problem danaanjice je krcatost informacijama te preoptereenje u enika nastavom i aktivnostima. Upravo preoptereenje ne samo sadr~ajem nego i aktivnostima determinira razredno ozra je. Od nastavnika se svakako o ekuje da u enike optereti sukladno njihovim intelektualnim mogunostima i tjelesnim potencijalima. To zna i da suvremeni nastavnik treba nastavu izvoditi u odreenim fazama ato  ...ja a meusobno uva~avanje u itelja i u enika te ja a u enikovu ~elju za potpunijim sudjelovanjem u nastavi. (Strugar, 1993.). Dakle nastavnik bi trebao moi i umjeti odrediti kako i koliko nau iti od ponuenog nastavnog sadr~aja te koje aktivnosti zadati, a da su usklaene s nastavim sadr~ajima i da ujedno ne optereuju u enike. Pristup suvremenog nastavnika se mora temeljiti na primjerenim nastavnim optereenjima u enika koja se opet ogledaju u nastavnikovoj sposobnosti i kompetentnosti prepoznavanja karakteristika u enika i osobina razreda. Ukoliko je razred prosje an, optereenje sadr~ajima i aktivnostima prilagoditi mogunostima tog razreda, a ne raditi i pristupati na jednak na in kao kod razreda koji broji samo natprosje ne u enike. Takoer suvremen nastavnik mora znati odabrati iz ud~benika samo bitno i pritom uputiti u enika kako i na koji na in se slu~iti s tim ud~benikom (poznato je da su neki ud~benici pisani teakim stilom i preopse~ni). Tu se opet ogleda uloga nastavnika kao mentora i savjetnika. Suvremen nastavnik mora imati na umu razlike meu u enicima s obzirom an sposobnosti i interese te prema tome zadavati zadae i paziti da neprimjerena koli ina zadae mo~e izazvati preoptereenje nastavom. Joa jedna zgodna stvar oko zadaa je i napomena Jur ia u (Jur i, 2012.)  Dodajmo, nije dobro zadavati domau zadau za vikend i praznike . Mo~da nije dobro zadavati zadau za praznike, ali primjerena koli ina zadae za vikende ne bi smjela preoptereivati u enika; baa suprotno ona bi trebala dr~ati njegovu spremnost i kontinuirani rad. Suvremen nastavnik u procesu razrednog odgoja i obrazovanja te~i prije svega dvosmjernoj komunikaciji (komunikaciji pomou dijaloga), te da odobrava i dvosmjernu komunikaciju izmeu samih u enika. To je put prema oblikovanju uspjeanog razrednog ozra ja. Dakako nastavnik bi trebao postati sudionik u grupi koji poti e dvosmjernu komunikaciju meu svim lanovima grupe. Rasprava primjerice je  ...korisna u razli itim fazama nastavnog sata, uz razvijanje vlastitog mialjenja i na ina njegova prezentiranja, za u enje prihvaanja drugih i druga ijih mialjenja te za razvoj tolerancije... (Mattes, 2007.). Suvremeni nastavnik bi trebao provoditi razne oblike skupnog rada, meusobne razgovore i zajedni ke aktivnosti kojima se ostvaruje suradnja i uzajamno povjerenje. Na taj na in nastavnik razvija efekt grupe odnosno stvara se meusobna potpora u enika (pogotovo potpora slabijim u enicima od njihovi suu enika). Suvremeni nastavnik bi svakako trebao posegnuti i za u estalim metodama brainstorminga te za dogovaranjem o ukupnom funkcioniranju razreda koje mijenja polo~aj u enika i pridonosi razradi strategija osposobljavanja u enika za kriti ko prosuivanje samoga sebe (svojeg osobnog ponaaanja). Suvremeni nastavnik bi trebao promialjeno inzistirati na odgovornosti i podjeli odgovornosti to jest na razvijanju u enikove spoznaje o tome ato je odgovorno, a ato neodgovorno ponaaanje, kako bi u enik bio u stanju razviti vlastitu odgovornosti prema svojim suu enicima. KOMPETENCIJA NASTAVNIKA U PODRU JU UTVRIVANJA U ENIKOVA POSTIGNUA U `KOLI Postupak utvrivanja u enikova postignua u akoli predstavlja veliku odgovornost na koju bi suvremeni nastavnik trebao svakako obratiti najveu pa~nju. Kompetentnost suvremenog nastavnika dobiva na te~ini kada uspije shvatiti koncept akolske ocjene kao rezultat u enikova napretka, a ne samo kao indikator  nau enog reproduktivnog znanja. Na ocjenu bi trebao gledati kao na pokazatelj u enikova znanja, inteligencije, cjelokupnog ponaaanja u akoli te prilagoenosti akolskim kriterijima i uvjetima. Tek tada ocjena postaje  razvojna , jer  ...mora voditi ra una o razvojnim funkcijama u enika, pratiti njegovo napredovanje te pridonositi unapreivanju cjelokupnog procesa u enja i nastave (Slavi ek, 2008.). Stoga proizlazi da suvremen nastavnik mora pribjei primjeni razli itih instrumenata i postupaka praenja, provjeravanja i ocjenjivanja kako bi osim znanja bili uva~eni i drugi (jednako va~ni) elementi u enikova uspjeha kao ato su: radne navike, u enikov interes, zalaganje, uvjeti u enja, motivacija i sposobnosti. Nastavnik mora shvatiti povezanost izmeu sposobnosti, interesa, motivacije, ulo~enog truda te koliko je i na koji na in uspio prilagoditi samog u enika zahtjevima akole i nastavnog predmeta koji predaje. U utvrivanju u enikova postignua, nastavnik mora odabrati odgovarajui instrument (pismeno ili usmeno izra~avanje, i sli no tome), a li i pripremiti pretpostavke da je mo~da u enik emocionalno neotporan na neke ispitne situacije te koliko mu te situacije stvaraju strah i blokadu mentalnih funkcija, osjeaj nesigurnosti, jer sve e to ovisiti o objektivnosti ocjene koju u enik ostvaruje nakon ispunjavanja uvjeta nekog od instrumenata ispitivanja. Upotrebom znanja o neverbalnoj komunikaciji i emocionalnoj inteligenciji te pratei u enika te ponekad uklju ivati razred pa zajedni ki utjecati ili ga poticati na izvraenje odreenih obaveza, smanjit e strah od ispitivanja i ocjenjivanja. Suvremen nastavnik treba biti dobar dijagnosti ar te prije svega znati argumentirano objasniti u eniku elemente od kojih se ocjena sastoji te zaato je dobio baa tu ocjenu. Isto tako davanje mogunosti da u enik izrazi svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo ocjenom, kategorija je razumijevanja u praenju u enikova postignua. Kao dobar dijagnosti ar, nastavnik mora jasno definirati ciljeve jer definiranjem ciljeva, lakae je birati zadatke u svrhu provjeravanja kvalitete znanja i postavljati dijagnosti ke procjene u enikova uspjeha. Najbolje je da nastavnik provjerava znanje na temelju u enikove interpretacije (interpretacije vlastitim rije ima) jer se samo tako mo~e utvrditi visoka razina razumijevanja i baratanja materijom. To jasno potvruje i Jur i u (Jur i, 2012.)  Nu~no je provoditi postupak utvrivanja u enikova postignua u akoli na razini razumijevanja, gdje se mo~e utvrditi koliko je u enik shvatio nastavne sadr~aje na temelju izra~avanja svojim rije ima i na temelju povezivanja glavnih teza. Suvremen nastavnik bi trebao vrednovati u enika na temelju njegovih postignua u problemskoj ili istra~iva koj nastavi, gdje u enik raa lambom elemenata, utvrivanjem uzroka i posljedica, izvoenjem zaklju aka te kriti kim osvrtom stvara nove ideje (kreativnu razinu znanja) i ujedinjava bitno i zna ajno od nastavnih sadr~aja. Nastavnik mora razumjeti i shvatiti svoje mjesto i ulogu svoga nastavnog predmeta u odnosu na ostale predmete te sagledati sebe realno i korigirati te kontrolirati vlastite postupke. U ocjenjivanju i vrednovanju nastavnik mora uklju iti tu realnu i objektivnu komponentu sebe, ina e e iznevjeriti u enikov osjeaj za pravednost razasuti sumnje u vjerodostojnost ocjene. Suvremen nastavnik ne bi smio ocjenjivanje i vrednovanje svesti na aablonsko i subjektivno vrednovanje, ve ocjenu dati na temelju utvrivanja mogunosti i potrebe pojedinog u enika unutar razrednog odjela. Najgore je kad nastavnik sagledava razred u cjelini i nije svjestan heterogenosti razreda. Suvremeni nastavnik bi trebao pribjei kontinuiranom praenju u enika odnosno kontinuiranom provjeravanju znanja u obliku kratkih testova kako bi se izbjeglo  kampanjsko u enje i brzo zaboravljanje nau enoga.  Kontinuirana provjera znanja trajno aktivira u enike, kako u nastavnim aktivnostima tako i u u enju i pisanju domae zadae. (Jur i, 2012.). Isto tako se preporu uje da  Na kraju obrade nastavne cjeline nu~no je provoditi u eni ku samoprocjenu tako da na kraju svake nastavne cjeline, prije usmene ili pisane provjere, svaki u enik opiae ato je razumio i zapamtio, ato mu ini teakoe i ato joa mora u iti sam ili ato ne mo~e nau iti bez pomoi nastavnika (Jur i, 2012.). Tak koncept bi bio preporu ljiv u slu~bi suvremenog nastavnika, ali treba staviti naglasak da naj eae u realnim okolnostima nema  dovoljno vremena da bi se izvraila samoprocjena, jer joa uvijek vlada mentalitet u svijetu nastavnika da je u interesu u enika da raspola~e s velikim brojem informacija. Te stoga nastavnici troae svaki trenutak vremena da bi u enicima servirali ato viae informacija. Suvremeni nastavnik treba uva~iti i javnost ocjene ato zna i da ocjenu treba bilje~iti ocjenu uz prisutnost u enika jer tako mo~emo obrazlo~iti u eniku dobivenu ocjenu dati mogunost da u enik iznese protuargumente ukoliko nije zadovoljan s ocjenom ili je uo io neki propust koji se potkrao tijekom ispitivanja primjerice. S ti se sla~e i Strugar u (Strugar, 1993.)  ...u eniku treba dati odreeno objaanjenje zaato je dobio odreenu ocjenu, odnosno ato ej osobito bitno. Potrebno je rei ato joa treba nau iti da bi uspjeano usvojio nastavne sadr~aje pa time i bolju ocjenu. . Upravo takav pristup izgrauje nastavnikov autoritet i njegovu pravednost u o ima u enika te ocjena ujedno dobiva i motivacijsku ulogu. Cilj suvremenog nastavnika je motivirati u enika i navoditi ga da vlastoru no uz mentorsko voenje postigne uspjeh. Samo priopenje ocjene uz obrazlo~enje bi trebalo potaknuti povjerenje u vlastite sposobnosti i mogunosti za u inkovitiji rad te biti svojevrsna  utjeha samopoatovanju i vjeri u uspjeh, u eniku koji je ostvario ne~eljeni rezultat. ZAKLJU AK Primjenom suvremenog koncepta nastave i intervencijom kompetencija suvremenog nastavnika potaknuti e se niz po~eljnih osobina u enika na dobrobit i zadovoljstvo nastavnika i aireg kolektiva. `kola danaanjice izlazi iz rutiniziranih okvira mehani kog ponavljanja faktografije i ulazi u dinami no razdoblje u kojem ne postoji  Magister dixit ve samostalan stvarala ki rad u kojem je nastavnik predstavljen u ulozi mentora, voditelja, i organizatora. Suvremeni nastavnik i suvremena akola, sve su manje davatelji informacija. U eniku je nastavnik ujedno i izvor znanja, predstavnik druatva, pomaga  u u enju,  zamjenski roditelj , osoba od povjerenja. Sve promjene suvremene akole pokazuju slo~enost i zahtjevnost nastavni kog poziva. Profil nekadaanjeg nastavnika, viae se ne uklapa u okvire suvremenog mentora, voditelja, organizatora i posrednika informacijama. Suvremeni odgojno-obrazovni sustav,  briae nekadaanju jasnou uloga ato dovodi do bolje anga~iranosti nastavnika i veeg manevarskog prostora u postizanju razredne kohezije i boljeg odnosa s u enicima. Suvremeni nastavnik, posti~e zahvaljujui radu na svojim kompetencijama i demokratskom stilu voenja razreda kroz  ..zajedni ko donoaenje odluka na osnovi diskusija. (Strugar, 1993.), ulogu monog motivatora, stvarajui pritom ugodno razredno okru~enje temeljeno na komunikaciji, razumijevanju, meusobnom poatovanju i stvaranju vrste razredne kohezije koja je spremna u iti putem iskustava, problemske nastave, razumijevanja i vlastitim povezivanjem teza bez prisile i ugnjetavanja, bespotrebnim i nepromialjenim postupcima. LITERATURA Bognar L., Matijevi M, (2002.), Didaktika. Zagreb: `kolska knjiga Goleman D., (1997.), Emocionalna inteligencija, Zagreb, Mozaik knjiga Jur i M., (2012.), Pedagoake kompetencije suvremenog u itelja, Zagreb, Recedo Kalin B., (1982.), Logika i oblikovanje kriti kog mialjenja, Zagreb, `kolska knjiga Mattes W., (2007.), Nastaven metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i u enike, Zagreb, Naklada Ljevak Slavi ek M ,(2008.). HNOS i vrednovanje, Zagreb, Profil Strugar V., (1993), Biti u itelj, Zagreb, HPKZ Rosi V., (1999.), Nastavnik- imbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju, Rijeka, Filozofski fakultet      PAGE \* MERGEFORMAT 9 `bB^`ĭƭʭ̭έHJbVX>HJLP԰ְذ468ijƳJL8JLʼʼʼʼʮʮʒ} hkhIv/ hkh0~j hkh!V hkhX hkh|E hkh hkhZ hkhD" hkhp hkh* hkhM_ hkh=? hkhq] hkhVhiUh2q5CJaJhjwh-G5CJaJhkhc\/:< ȹ̹ع46@lpؽ<jlnvxܿ&@ϬȐ hkh7 hkh2 hkh hkh hkhy hkh> hkh~ hkhVL hkh!V hkhW+y hkhM_ hkh hkhLQ hkhy4 hkh=? hkhH hkh%i hkh0@z~4p>|HLp024lpvx^`뗐{t hkhb hkh$ hkh2D hkh ^D hkhrc hkhE hkh0\ hkh hkh4; hkh hkh8 hkhB hkhU hkh hkh>~ hkh?` hkhg hkh hkh~H hkha+V Xnprdnpr02^RThj02hȺxqjq hkh_? hkh hkh hkhE hkhb hkha[ hkh`RhjwhZ!5CJaJhjwh-G5CJaJ hkhu hkhZ! hkh(B hkh0N hkhUD hkh! hkhWB hkh-[ hkhb hkh\ hkhV ~&hBDF FH *Vz| 268: >Ptֺֺ볥 hkhn' hkh&f hkh!x hkhz hkh^ hkhe hkhu hkhajN hkhx hkhx hkhB hkhE hkhb hkhOy$ hkh1S hkh hkhh hkh:d3 4zFHLXZ"RTVbݥݐȉȉȉȉ{t{ hkhIx hkh hkh> hkh" hkhFA hkh E hkh hkhG hkhV hkhii hkhH hkh X hkh hkhIih hkhE hkh hkh} hkhK hkhn' hkhe-T&(* N "468Ⱥueh+dhDCJOJQJ\aJh+dhDOJQJ\"h+dhD5CJOJQJ\aJ"h+dh-G5CJOJQJ\aJ hkhu hkhf hkh) hkh~& hkh hkh5Df hkhq hkh3P hkhH hkh hkh$ hkh hkhIx$ :    &"68xz|ϿϯϟϏψzzsl`TC h+dheDOJPJQJnH tH hjwh`Q 5CJaJhjwh-G5CJaJ h+dhc hjwhI hjwh e hjwhd hjwhRDh+dhCJOJQJ\aJh+dh*6CJOJQJ\aJh+dhrcCJOJQJ\aJh+dh@CJOJQJ\aJh+dh^BCJOJQJ\aJh+dhDCJOJQJ\aJh+dhM_CJOJQJ\aJZ2 5$a$gd($mxx^ma$gdkm$$ & F7$8$H$a$gdk  ɻh~h.)jh^gUmHnHuh-GmHnHuh^gjh^gUhrjhrUh+dh OJQJh+dh'dOJQJ  $mxx^ma$gdkm$5?0P1h:piU. A!"#$% Dpj< 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHL`L @[6Normal$CJOJPJQJ_HaJmHsHtHd@d %s Heading 1$$@&'5B*CJOJPJQJ\^JaJph6_d@d &s Heading 2$$@&'5B*CJOJPJQJ\^JaJphO\@\ 's Heading 3$$@&5B*OJPJQJ\^JphODA`D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List HOH @[6Naziv institucijea$5\`O` @[6Ime i prezime kandidatadhxa$5CJXOX @[6Naslov zavranog radaa$5CJ$OJQJ:O": @[6 "ZAVR`NI RAD";RO2R @[6Mjesto,godina zavranog radaHOBH @[6Podaci o kandidatux5FORF @[6 "Mentor:"dhx^\a$5\JbJ @[6Podaci o mentorudh^\a$dO1rd k FOI Naslov 1$ a$5CJOJPJQJ\aJtH @@@ z List Paragraph ^m$fof  Naziv institucije Char"5CJOJPJQJ\^JaJtHo  %Mjesto Char,godina zavranog rada Char"5CJOJPJQJ\^JaJtHNoN kFOI Naslov 1 CharCJOJQJaJtH ZOZ  FOI Naslov 2 & Fx^e`a$m$5CJ VOV ! FOI Naslov 3 & Fx^`;a$5CJZoZ  List Paragraph CharCJOJPJQJ^JaJtHZoZ  FOI Naslov 2 Char5CJ OJPJQJ^JaJtHVOV " FOI Naslov 4 & Fx^S`a$m$5ZoZ  FOI Naslov 3 Char5CJOJPJQJ^JaJtHZo!Z  FOI Naslov 4 Char5CJOJPJQJ^JaJtHB^2B %0 Normal (Web)#dd[$\$FOBF W^Brojke$ FdhxOJQJ^JtH `oQ` sHeading 1 Char+5B*CJOJPJQJ\^JaJph6_tH`oa` sHeading 2 Char+5B*CJOJPJQJ\^JaJphOtH`oq` sHeading 3 Char+5B*CJOJPJQJ\^JaJphOtH>@> z~pTOC 1(dhdf# a$:: (pTOC 2)df# ^:: (pTOC 3*dnf# ^:: (pTOC 4+df# ^6U`6 s0 Hyperlink >*B*phBB apple-converted-spaceLZ@L /2 Plain Text.CJOJQJaJmH sH tH VoV .2Plain Text Char CJOJPJQJ^JaJmH sH @ A@ f#p TOC Heading 0d@& tH H@H 2f#0 Balloon Text1CJOJQJ^JaJVo!V 1f#0Balloon Text CharCJOJPJQJ^JaJtH424 4(0Header 3p#JoAJ 3(0 Header CharCJOJPJQJ^JaJtH4 @R4 6(0Footer 5p#JoaJ 5(0 Footer CharCJOJPJQJ^JaJtHB'`qB .)0Comment ReferenceCJaJ<@< 9.)0 Comment Text8CJaJVoV 8.)0Comment Text CharCJOJPJQJ^JaJtH@j@@ ;.)0Comment Subject:5\bob :.)0Comment Subject Char"5CJOJPJQJ\^JaJtHPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] s 0 ***-@  *5=D,J8OLV \aglpw`@h >@BCDEFGHIKLMNOPQRZ F ?AJ4dsX $&-!T # @H 0(  0(  B S  ? _Toc383955359 _Toc383955360 _Toc383955361 _Toc383955362 _Toc383955363 _Toc383955364 _Toc383955365 _Toc383955366 _Toc383955367 _Toc383955368 _Toc383955369 _Toc383955370 _Toc3839553710 1:s:DL^RR_gfops r q:DL\RR_efjpps2NV(,GMNPRWNZ1;HQXf*.5@KNEI "-/3  c p t { ! 0 r } }   KQmp}ae}AF}}%(GP}IPac}}#>@}QX}} )BPYd})/DIelnry{}}AGdn{msy}gp}=A\hnrxS ] x | !!!/!O!W!o!r!x!~!!!!!!!)"."N"Z"x"z"{""""h#j#p#t#x######$$<$G$x$$$$H%K%\%g%i%t%x%z%%%%%x&}&&&&&''&','2'9'\'g'x'|'''''''?(B(b(f(x(z(((((((.)3)G)S)f)j)x))))))* * **)*-*g*u*x******x+}+++++, ,.,2,x,,,,,,,-- -$-'-x--3.6.^.`.x....'///W/Z/x////////////[0a0s0z00000001#1Q1^1x11112 2"2,2-232F2S2_2g2x222222222233x3~3334 4 4*4x4{4;5E5x5}555555666&6+6x6|677-747X7b7f7i7777777777777888$8C8G8h8j8q8v88889h9r9999999 ::-:1:q:v:g;n;;;;;;;g<n<g=o==========>$>+>1>3>P>Y>g>n>>>?(?K?S?g?i?j?t???[@_@g@j@@@%A/AgAqAAAAAgBrBC&CECKCNCTCgCnC}CCCCCCCCDDDDgDiDpDxDDDFENEXE]EgEoEEEEEEE FFF"F5F?FLFVFgFiFFFFGGG G&GVGZGgGjGGGgHpHHHHH8I=IPIZIbIkItI~IIIIIII$J*J8JXVZZ*[][!l[y[0\s"_>_E_M_~a*ab crcrc9d'dee&fAfBf5Dfg^ghhIihhiiiih@j*Vj0~j;lo)o/[obo q& q>Tqr%r8r^rtireVtuuAu`9vjwIxIVxax hxthxyW+y6y#;yn=y;by.z{X5{L{`|"}V ~~>~s,./X_dZasZ28^! hqXmhq"0gi`R!v0Nk=Q RG&H28?~rB^B:D\L'O}njB"_g1D %A2qx6a >G&>cK Ia[bqYy^ y4L6#E3PUa-~Hc{H\|VLIN!x$f#lN-<f"7UD-[l?fKx?`t|`epL*8(BP 0kb1;:+d-8q eTpK?&Nk]g4;h EU2*2!VT\`BWBGy>EpJ_f6}g25$x.4aFl\s_?bN>E5,h<HuIX$&f_k xN\?NZ! jeDr qB 0Nq]z@rZs\s@pppp !$)*,-26:s````` `*`<`D`J`P`Z`\```b`l`t`Unknown G.Cx Times New Roman5Symbol3. .Cx Arial7.@Calibri7@Cambria?= .Cx Courier New5. .[`)Tahoma;WingdingsA$BCambria Math"2$QGv K7#b :7#b :!r0 s sCQHP  $PF@[62!xx PetrazoranH          Oh+'0h   $ 0 <HPX`PetraNormalzoran25Microsoft Office Word@5z @Y@8Q@FV5v 7#b՜.+,D՜.+,, hp|  foi: s  Title 8@ _PID_HLINKSA| w"mailto:zoran.hercigonja@gmail.com  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fa5vData 1TablebtWordDocument A0SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore@ a5va5vFLRY3LNRY0L==2@ a5va5vItem  PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q