Naslov
Voronoi ćelije za heterogeni model betona ojačanog vlaknima
(Voronoi cellls for a heterogeneous model of fiber-reinforced concrete)

Autori
Rukavina, Tea ; Kožar, Ivica ; Ibrahimbegović, Adnan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova Sedmog susreta Hrvatskoga društva za mehaniku (Proceedings of the Sevent Meeting of the Croatian Society of Mechanics) / Marović, Pavao ; Galić, Mirela ; Krstulović-Opara, Lovre - Split : Hrvatsko društvo za mehaniku (HDM), 2016, 175-180

ISBN
978-953-7539-21-4

Skup
Sedmi susret Hrvatskog društva za mehaniku

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 16.06.2016. - 17.06.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
beton ojačan vlaknima ; rešetkasti model ; Voronoi ćelije
(fiber-reinforced concrete ; lattice model ; Voronoi cells)

Sažetak
Zadatak ovog rada jest razviti model koji će biti sposoban opisati procese koji se dešavaju u betonu ojačanom vlaknima. U početnoj fazi modelira se 2D uzorak betona diskretnim rešetkastim ili lattice modelom. Mreža konačnih elemenata dobivena je Delauney triangulacijom te su na osnovu dobivenih čvorova generirane Voronoi ćelije. Svaki element mreže, odnosno svaki štap predstavlja kohezivnu vezu koja spaja dvije ćelije. U drugoj fazi u postojeći model betona dodaju se vlakna. Općenito, prostorna raspodjela vlakana u betonu može se smatrati slučajnim procesom kojeg dobro opisuje Poissonova distribucija. Jedna od ideja kako dodati vlakna u takav rešetkasti model jest da određeni broj elemenata predstavlja vlakna. Takvi elementi trebali bi uzeti u obzir prokliznuće veze između betona i čeličnog vlakna (bond slip). Kao materijalni model ponašanja betona može se uzeti model oštećenja ili plastičnosti s ugrađenim diskontinuitetom u sredini elementa koji simulira otvaranje pukotine. Za rješavanje problema koristi se implicitna Eulerova metoda koja je inkrementalna i iterativna, a operator split postupkom omogućeno je razdvajanje proračuna u lokalnu i globalnu fazu. Sam diskontinuitet implementiran je u računalni kod baziran na metodi konačnih elemenata kao nekompatibilni oblik. Naposljetku se raspravlja o potencijalnim problemima i ograničenjima ovakvog modela te su dane smjernice za daljnje istraživanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne tehničke znanosti

POVEZANOST RADA