Pregled bibliografske jedinice broj: 930136
Može li pušenje povećati rizik za pojavu metaboličkog sindroma u bolesnika sa shizofrenijom u hrvatskoj populaciji?
Može li pušenje povećati rizik za pojavu metaboličkog sindroma u bolesnika sa shizofrenijom u hrvatskoj populaciji? // Medicina Fluminensis, 54 (2018), 1; 52-58 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 930136 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Može li pušenje povećati rizik za pojavu
metaboličkog sindroma u bolesnika sa
shizofrenijom u hrvatskoj populaciji?
(Could smoking increase the risk for metabolic
syndrome among patients with schizophrenia in a
Croatian population?)
Autori
Nadalin, Sergej ; Rebić, Jelena ; Ružić, Klementina ; Perčić, Eni ; Šendula Jengić, Vesna ; Buretić-Tomljanović, Alena
Izvornik
Medicina Fluminensis (1847-6864) 54
(2018), 1;
52-58
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
glukoza u plazmi ; indeks tjelesne mase ; lipidi u plazmi ; pušenje ; shizofrenija.
(body mass index ; glucose ; lipids ; schizophrenia ; smoking.)
Sažetak
Cilj: Shizofreniju karakterizira visoka učestalost ovisnosti o pušenju, kao i visoka učestalost metaboličkog sindroma. Unatoč tome, malo se zna o učinku pušenja na komponente metaboličkog sindroma u toj bolesti. Cilj ovog rada bio je ispitati doprinosi li, i u kojoj mjeri, pojava ovisnosti o pušenju, koncentracijama lipida i glukoze u plazmi, te vrijednostima indeksa tjelesne mase (BMI), u skupini hrvatskih bolesnika sa shizofrenijom. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 263 kroničnih bolesnika (muškarci/ žene: 139/124) s dijagnozom shizofrenije utvrđenom prema DSM-IV klasifikaciji (engl. Diagnostic and statistical manual for mental disorders – DSM-IV). U pušače su klasificirani ispitanici koji puše najmanje jednu cigaretu dnevno u periodu duljem od godine dana, a u nepušače oni koji su popušili manje od 100 cigareta tijekom života. Rezultati: Unatoč visokoj stopi ovisnosti o pušenju (muškarci: 70, 5% ; žene: 60, 5%), nije pronađena značajna razlika u koncentracijama lipida i glukoze u plazmi te vrijednostima BMI-a između muškaraca pušača i nepušača, a u žena su se samo koncentracije triglicerida razlikovale ovisno o pušačkom statusu. Pri tome su bolesnice koje puše imale nešto više vrijednosti triglicerida u usporedbi s bolesnicama nepušačima (1, 6 ± 0, 7 vs. 1, 3 ± 0, 5 ; F = 4, 25, P = 0, 042). Ipak, multipla regresijska analiza pokazala je da je samo dob značajni prediktor vrijednosti triglicerida u bolesnica (β = 0, 41 ; promjena R2 = 0, 171 ; P < 0, 001), dok je učinak pušenja na koncentracije triglicerida, kao i na ostale ispitane metaboličke parametre, u bolesnika i bolesnica, ostao izvan granica statističke značajnosti (P > 0, 05). Zaključak: Na temelju naših rezultata, možemo zaključiti da pušenje ne utječe na koncentracije lipida i glukoze u plazmi te vrijednosti BMI-a niti u bolesnika, niti u bolesnica sa shizofrenijom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinički bolnički centar Rijeka,
Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci
Profili:
Alena Buretić-Tomljanović
(autor)
Klementina Ružić
(autor)
Sergej Nadalin
(autor)
Vesna Šendula-Jengić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus