Naslov
Informiranost i stavovi odgojitelja i učitelja osnovnih škola o inkluziji djece s oštećenjem sluha
(Awareness and attitudes of kindergarten and elementary school teachers on inclusion of hearing impaired children)

Autori
Hranić, Valerija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.07

Godina
2017

Stranica
47

Mentor
Luka Bonetti

Neposredni voditelj
Bonetti, Luka ; Bradarić-Jončić, Sandra

Ključne riječi
oštećenje sluha, stavovi, informiranost, prosvjetni djelatnici, inkluzija
(hearing impairment ; attitude ; awareness ; educational workers ; inclusion)

Sažetak
Oštećenje sluha razmjerno je često oštećenje u općoj populaciji gdje se na 1000 novorođenčadi rađa najmanje jedno do troje s prirođenim oštećenjem sluha. Pojaviti se može prije rođenja, za vrijeme poroda ili nakon rođenja. Od toga, 60% oštećenja nastaje u prenatalnom razdoblju. Djeca s oštećenjem sluha, za razliku od čujuće djece, imaju ograničenu mogućnost spontanog usvajanja informacija, što se odražava na njihov fond praktičnog znanja koja su potrebna za sudjelovanje u školskim programima, ali i unutar same čujuće zajednice. Najveći zaostatci događaju se na aspektu usvajanja jezika i govora. Kako bi se ublažile posljedice oštećenja sluha, važno je rano otkrivanje oštećenja sluha i rana intervencija. Nakon postavljanja dijagnoze, odluke o habilitaciji komunikacije najviše ovise o vremenu, stupnju i vrsti oštećenja sluha, a pogotovo o funkcionalnosti tehnološke intervencije, odnosno dobiti od korištenja slušnih pomagala. Tako će u nekim slučajevima biti dovoljno „klasično“ slušno pomagalo, a u nekim slučajevima preporuka će biti ugradnja kohlearnog implantata. Ukoliko se poklope idealni uvjeti, što se tiče vremena postavljanja dijagnoze i početka habilitacije, dijete je najlakše uključiti u redovne odgojno- obrazovne ustanove. Inkluzija je ideja koja se smatra uobičajenom u razvijenim zemljama, međutim, potrebni su pozitivni stavovi i zadovoljavajuća razina informiranosti prosvjetnih radnika kako bi ona bila moguća. Upravo stoga, cilj ovog rada bio je dobiti uvid u stavove i razinu informiranosti odgajatelja i učitelja osnovnih škola o oštećenju sluha, njegovim implikacijama, tehnologiji koju djeca s oštećenjem sluha koriste, komunikacijskim opcijama koje su djeci s oštećenjem sluha na raspolaganju te pretpostavkama njihove inkluzije u predškolske i školske programe. S tom namjerom, za potrebe istraživanja osmišljen je upitnik od 14 čestica, koji je primijenjen na skupini od 107 prosvjetnih djelatnika s područja grada Zagreba, od toga 43 odgajatelja i 64 učitelja osnovnih škola. Deskriptivna analiza njihovih odgovora otkrila je uglavnom pozitivne stavoveprema radu s djecom s oštećenjem sluha, ali i slabu razinu njihove informiranosti o potrebnim prilagodbama.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA