Naslov
Polifenolni sastav i antioksidativni kapacitet višnje maraske (Prunus cerasus L. var. marasca (Host) Viv.)
(Polyphenol composition and antioxidant capacity of maraska sour cherry (Prunus cerasus L. var. marasca (Host) Viv.))

Autori
Pedisić, Sandra ; Levaj, Branka ; Dragović Uzelac, Verica ; Zorić, Zoran ; Bursać Kovačević, Danijela ; Elez Garofulić, Ivona ; Repajić, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka 12. znanstveno-stručnog savjetovanja hrvatskih voćara / - , 2017, 46-46

Skup
12. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska; Škabrnja, Hrvatska, 02.03.2017. - 04.03.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
antioksidativni kapacitet, polifenoli, uzgojno područje, višnja maraska ekotip Sokoluša
(antioxidant capacity, polyphenols, growing area, sour cherry marasca ecotype Sokoluša)

Sažetak
Višnja maraska (Prunus cerasus L. marasca (Host) Viv.) najbolju kvalitetu ploda postiže na dalmatinskom području jer ekološki uvjeti pridonose visokom udjelu suhe tvari i polifenolnih spojeva koji zbog svoje antioksidacijske aktivnosti imaju pozitivan učinak na zdravlje ljudi. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati fizikalno-kemijski, ukupni i pojedinačni fenolni sastav te antoksidacijski kapacitet višnje maraske ekotipa Sokoluša uzgojenog na zadarskom i splitskom području. U višnjama sa splitskog područja ukupna kiselost je bila manja nego u uzorcima sa zadarskog područja dok su određene veće vrijednosti ukupne i topljive suhe tvari (27, 13% odnosno 30%). U višnjama sa zadarskog područja koncentracije ukupnih fenola (920, 8 mg/l), neflavonoida (545, 5 mg/l) i antocijana (591, 2 mg/l) su bile veće, kao i pojedinačnih polifenola i antioksidacijskog kapaciteta (75, 47 mmol TE/kg s.t.), a ukupnih flavonoida manje (415, 3 mg/l) nego u višnjama sa splitskog područja. Najveći udio pojedinačnih fenolnih spojeva određenih u višnjama s oba uzgojna područja čine antocijani te je najzastupljeniji cijanidin-3-glukozilrutinozid (65%). Iz skupine flavonol glikozida i hidroksicimetnih kiselina najzastupljeniji su kamferol-3-rutinozid te klorogenska i p-kumarinska kiselina (50%). Koncentracija procijanidina 1 bila je dva puta veća od najzastupljenijeg flavanola katehina (2, 95 – 3, 20 mg/kg s.t.). Postoji statistički značajni utjecaj područja uzgoja na količinu fenolnih kiselina, flavanola i procijanidina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA