ࡱ> cZbjbjZZ :8b\8b\,""04L0(t0t0t000080140'133L 4 4444$uR5t044444t0t0 4 4MVMVMV4,t0 4t0 4MV4MVMVF0D 4-%OPԵTr0'(uTDDt0*H44MV44444MV444'4444444444444"> .: prof.dr.sc. Mario Vasilj Fakultet prirodoslovno-matemati kih i odgojnih znanosti u Mostaru prof.dr.sc. Anita Zovko Filozofski fakultet u Rijeci Odsjek za pedagogiju Jelena Vukobratovi, mag.pedagogije Rijeka POTENCIJALI E-U ENJA ZA UNAPREENJE MODELA POU AVANJA ODRASLIH Sa~etak U radu se sa~eto analizira razvoj e-obrazovanja i tzv. korespodentnog (dopisnog) obrazovanja. E-obrazovanje se promatra kao infrastruktura za razvoj e-u enja koji posljedi no postaje jednim od modela pou avanja odraslih. S obzirom na injenicu da je u posljednjih nekoliko godina fenomen e-u enja postalo multidisciplinarni predmet prou avanja raznih znanstvenih podru ja (jer ulazi u domenu druatvenih, prirodnih i humanisti kih znanosti) rad e itatelju u prvom dijelu pokuaati dati temelj za upoznavanje terminologije problema uz kratki prikaz povijesnog razvoja (od dopisnog obrazovanja do e-obrazovanja), a u drugom dijelu e se prikazati model e-u enja i pou avanja odraslih ato je njegova glavna tema. Klju ne rije i: korespodentno obrazovanje, u enje i pou avanje na daljinu, e-u enje, e-obrazovanje, alati za e-u enje THE POTENTIALS OF E-LEARNING IN UPGRADING A MODEL FOR TEACHING ADULTS Summary This work deals with the concise analysis of the e-education and distance education development. E-education is considered to be the basis of e-learning,that as a consequence becomes one of the models in teaching adults. According to the fact that in the last couple of years the phenomena of e-learning became a subject of different science fields ( social sciences,natural sciences and humanities) the work conisists of two parts. The first one that will give a reader a ground for problem terminology as well as a brief historical development ( from dopisno obrazovanje to e-education). The second part will give a reader the main topic of this paper, that is a model of e-education and e-teaching among adults. Key words: distance education, distance learning and teaching , e-learning, e-education, tools for e-learning UVOD Svjedoci smo ubrzanog razvoja tehnologije. Procesi globalizacije uzeli su maha u svim podru jima ljudskog djelovanja pa tako i u obrazovanju. U enje i pou avanje odraslih unutar novog (multi) medijskog okru~enja dobiva nove mogunosti za razvoj kompetencije cjelo~ivotnog u enja. Odrasli u enici znaju ato ~ele i ato trebaju nau iti, znaju (trebali bi znati) okvir unutar kojega mogu dobiti informacije i znanja, veina posjeduje kompetencije poznavanja mjesta gdje ta znanja mo~e dobiti (formalno, neformalno, informalno) te vjeatine za razvoj istih u prakti nom okru~enju (na poslu, u kui, u socijalnim zajednicama i dr.). Zna i mo~e se zaklju iti da su najva~nija pitanja: GDJE i KAKO  dobiti i potra~iti informaciju i stei znanje. Tehnologija odraslim u enicima omoguava lakou i dostupnost informacija, no postavlja se pitanje posjeduju li odrasli vjeatine za dolazak do tih informacija putem e-u enja odnosno njegove infrastrukture koji se naziva e-obrazovanje? Poznaju li alate e-u enja i mogunosti njegove primjene? Kako se edukatori nose s preprekama pri novim na inima u enja i pou avanja odraslih ali i osoba tree ~ivotne dobi? Ili kako je postavio pitanje prof. Matijevi (2004, 25) Kako odrasle osobe koje su akolovane u vrijeme kada je obrazovni ideal bio  znati knjigu od korica do korica , (ili mo~da:  moi ponoviti sve ato je u itelj / ica ispredavao / ispredavala ili jednostavno:  ima- ti glavu punu informacija ) danas pripremati (osposobljavati) za funkcioniranje u novom medijskom okru~enju ili kako ih osposobljavati za koriatenje tih medija za u enje i stjecanje novih kompetencija. Najvei aok odrasle osobe koje su akolovane u vremenu prije pojave Interneta donosi lakoa dola~enja do novih informacija, te koli ina informacija koja se lako mo~e pronai i dobiti u vlastitom stanu. Prensky (2005) razlikuje digitalne pridoalice (eng. digital immigrants) i digitalne uroenike (eng. digital natives) pri emu populacija odraslih (u ulozi u enika i edukatora) predstavlja digitalne pridoalice. Temeljna svrha i cilj rada je kroz teorijske implikacije pokuaati analizirati potencijal e-u enja u svrhu unaprijeivanja modela pou avanja odraslih, te itatelju pru~iti uvid u opis e-obrazovanja kao infrastrukture za razvoj e-u enja koji posljedi no s pedagoakog aspekta postaje jednim od modela obrazovanja odraslih. Rad nastoji dati okvirni prikaz prelaska s povijesno za ajnog dopisnog (korespodentnog) u enja na e-u enje te ne opisuje detaljno svaki od aspekata e-u enja ve mogunost prijelaza s analognog na digitalno/e- u enje i pou avanje odraslih. DOPISNO (KORESPODENTNO) OBRAZOVANJE KAO PRETE A E- OBRAZOVANJA Dopisno (korespodentno obrazovanje) i obrazovanje na daljinu (distance education) predstavljali su u nedavnoj proalosti sinonime (Huzjak 2010, prema Holmberg, 1979, Pongrac, 1985). Matijevi (1998) isti e kako obrazovanje na daljinu ili kako ga naziva daljinsko obrazovanje ne po inje uporabom interneta. Teako je to no odrediti tko i kada je prvi zapo eo s nekim didakti kim rjeaenjima obrazovanja na daljinu, ali je poznato da su prvi pokuaaji pru~anja pomoi osobama koje samostalno u e u injeni putem dopisivanja. Izvjesni Caleb Philips je 1728. godine objavio oglas kojim nudi program obrazovanja na daljinu iz stenografije. Stotinjak godina kasnije imamo ve prve ozbiljnije obrazovne projekte. Tako je englez Isaac Pitman 1840. godine eksperimentirao s dopisnim obrazovanjem na podru ju stenografije (Matijevi, 1998, 1 prema Pongrac, 1985, 60). Forza (2005) potvruje navedeno te isti e da se po etkom 20. stoljea kreiraju novi pedagoaki modeli dopisnih studija. Istovremeno se pojavljuju obrazovne radioemisije, filmski medij, javna televizija, videofonija, gramofonske plo e, audiokasete i videokasete.Tek 1960. godine razvija se posebno dizajnirani digitalni software (coursware) ,1990-tih se pojavljuje CD ROM a prava revolucija nastaje 1995  te kada nastaje World Wide Web koji uklju uje elektroni ku poatu, HTML, audio i video streaming, JAVA i sl. ime dolazi do razvoja multimedije iji sadr~aji doprinose efikasnosti e-obrazovanja. Dakle, Od 1994. godine govorimo o prvom valu e-u enja pojavom e-poate, web preglednika (programi za gledanje, navigavanje i koriatenje web-a), HTML-a (hipertekst, jezik koji koriste preglednici), mediaplayera (programa koji prezentiraju audiovizualne sadr~aje u posebnim formatima), low-fide lity streamed audio/video (mogunost stavljanja na web i skidanja s njega, tzv.streamanja, audiovizualnih sadr~aja), JAVA programski jezik. Od 2000. godinegovorimo o drugom valu e-u enja kad se pojavila airokopojasna internetska veza,koja omoguava skidanje sadr~aja visoke kvalitete u realnom vremenu (streamanjeu real-timeu), ato je sve dovelo do novih standarda u e-u enju (Huzjak 2010, 9-10). Isti autor dodaje zanimljivu injenicu: Pedesetih godina pojavljuje se u enje putem drugih medija, kao ato su televizija, radio, video. Talijanska  Telescuola je od 1958. godine tri godine emitirala polusatne radioemisije za opismenjivanje pod geslom  Nikad nije prekasno . Tehnologija se koristi u svrhu u enja u vlastitom domu, a tu su i po eci andragogije, pou avanja odraslih (Huzjak, 2010, 9). Isti autor isti e injenicu da osim korespodentnog (dopisnog) modela obrazovanja za razvoj e-obrazovanja i u enja zaslu~an je i model programirane nastave koju su imputirali bihevioristi a kasnije i tzv.strojevi za u enje meu kojima je prvi bio Presseyev stroj. Prva upotrebljiva ra unala svoje su obrazovne programe izvodila po uzoru na Presseyev stroj. Prvi takav program bio je PLATO 1 s jednom konzolom. PLATO 2 je imao dvije konzole, PLATO 3 viae, a CLASS sustavi su putem time-sharing sustava mogli opslu~ivati desetke korisnika u istom trenutku. Ra unala su time ukinula potrebu za u iteljem, u enik je mogao dobiti upute i sam provjeravati brzinu svojih odgovora, broj koraka i koli inu utroaenog vremena (Huzjak, 2010,11). Baki-Tomi, Duman i (2012, 61-64) isti u Garrisonov konceptualni model razvoja u enja na daljinu kroz pet generacija pri emu Pod prvom generacijom u enja na daljinu smatra se vrijeme kada je u enje na daljinu imalo zna ajke industrijskog modela organiziranog kroz ekonomske elemente s ciljem postizanja strogo ekonomskih u inaka, te sa strogom rukovodnom kontrolom (...)Druga generacija uklju uje eru koja omoguuje bolji i br~i pristup podacima kroz rasprostranjene airokopojasne medije, tehnologije poput radija, televizije, video i audio materijala(...)U treoj generaciji koriste se sve prednosti i mogunosti sinkrone i asinkrone interakcije koje omogucuju razli ite informacijsko-komunikacijske tehnologije kao ato su audio, video i ra unalne videokonferencije. Razvoj mre~ne infrastrukture unaprjeuje mogunosti za kvalitetno koriatenje asinkrone i sinkrone komunikacije u usporedbi s prijaanjim generacijama. Trea generacija prihvaa elemente konstruktivisti ke teorije u enja koja upucuje na mogunost da studenti kreiraju znanje individualno ili kao lanovi grupe (...) etvrta generacija predstavlja kombinaciju svih prethodnih generacija koja se razvijala kroz elemente interneta (mre~e).Razvojem mogunosti interneta (poveanje propusne moi, brzina itd.) omoguila je razvoj ra unalno posredovanih komunikacija (CMC). Osim razvoja ra unalnih mre~a doalo je do sna~nog razvoja i osobnih ra unala koja su postala dovoljno jaka da mogu podr~avati niz procesa, posebice zahtjevnih Java programa. Novi alati omoguili su zna ajan razvoj novih modela u enja i pou avanja na daljinu, posebice integrirane kroz CMC (poput WebCT, Moodle, Blackboard itd) i druge web-resurse (...)u petoj generaciji koriste se pedagoaki agenti koji omogucuju voditelju (ucitelju) ukljucivanje razlicitih elemenata (podsustava), kao na primjer napredno pretra~ivanje, navigaciju, elemente semantickog weba, elemente umjetne inteligencije itd. U ENJE I POU AVANJE NA DALJINU  POJMOVNA ODREENJA Za u enje i pou avanje na daljinu postoje mnogobrojni izrazi:e-learning, web based education, online learning, distance learning, distance education, distance teaching, teleeducation, cybereducation, online education, virtual learning, virtual school, virtual college, web school, e-learning, e-school, e-education (prema Baki-Tomi, Duman i, 2012). Duki, Maari (2012, 69-70) pri pojmovnom odreenju prave distinkciju meu pojmovima: e-u enje, u enje na daljinu, on line u enje isti ui ponajprije: e-u enje predstavlja bilo koji oblik obrazovanja temeljen na upotrebi suvremenih tehnologija, a poglavito ra unala i ra unalnih mre~a (...)U enje na daljinu oblik je obrazovanja koji podrazumijeva fizi ku razdvojenost sudionika nastavnog procesa. Takvo u enje nije novina u obrazovanju. Pojavilo se joa sredinom 19. stoljea, no pravu je revoluciju do~ivjelo posljednjih petnaestak godina, s razvojem interneta. Stoga se pojmovi e-u enje i u enje na daljinu esto smatraju sinonimima, iako je izmeu njih mogue napraviti distinkciju. Naime, postoje oblici e-u enja koji se ne odvijaju na daljinu (npr. upotreba ra unalne prezentacije u tradicionalnoj nastavi), a isto tako postoje i oblici u enja na daljinu koji ne koriste informacijske i komunikacijske tehnologije (npr. dopisni te ajevi koji se realiziraju putem poate)(...) online u enje definira se kao presjek e-u enja i u enja na daljinu (...)mo~e se jednostavno definirati kao sustav u kojem su resursi za u enje, uklju ujui i samog nastavnika, u enicima dostupni putem interneta. S druge strane, Baki- Tomi, Duman i (2012,55) se osvru na jezi ni problem pri va~nosti razumijevanja procesa i u enja i pou avanja pod nazivom ,,u enje na daljinu jer u enje mo~e biti neorganizirano (neformalno), i zapravo je proces koji traje cijeli ~ivot, od u enja, pou avanja (obrazovanje), koje je organiziran sustav u kojemu se sustavno i organizirano u i i pou ava. Naj eae je u enik taj koji u i dok je profesor pou avatelj, tj. prenositelj znanja. Postoji mnogo definicija u enje na daljinu. U nastavku slijedi jedna uopena definicija U enje na daljinu predstavlja formalno i neformalno obrazovanje, treninge i te ajeve koji se odvijaju kroz individualne i grupne aktivnosti, nastavne procese za ije odvijanje se koriste informacijsko komunikacijske tehnologije (internet, intranet, ekstranet, CD-ROM, videokazete, DVD, TV, GSM telefon, PDA itd.). U formalnom smislu u enje na daljinu (u enje i pou avanje) uklju uje brojne modele obrazovanja podr~ane informacijsko-komunikacijskom tehnologijom ija je svrha priprema, distribuiranje, provedba i evaluacija u enja na daljinu (Baki- Tomi, Duman i, 2012,57). Pojmovno odreenje e-obrazovanja Autori Jandri, Livazovi (2013, 5-6) isti u U najairem smislu, e-obrazovanje je bilo koji oblik u enja i pou avanja koji se izvodi uz pomo ra unala. Ova definicija obuhvaa vrlo airok spektar uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju, poput: uporabe simulatora u obuci pilota i moreplovaca, uporabe ra unalnih programa za prezentaciju prilikom izvoenja nastave licem u lice, uporabe ra unala i Interneta za izradu domaih uradaka, elektroni ke komunikacije s u enicima i studentima, akreditiranih studijskih programa koji se provode uz pomo ra unala i Interneta ,tradicionalne nastave koja se odvija eletroni kim putem, poput videokonferencija. Kao i pri terminoloakom odreenju u enja na daljinu postoji mnogo odreenja i za sam pojam e-obrazovanja a naj eae se objaanjava prema razini uporabe tehnologija u procesu u enja i pou avanja tj. prema kontinuumu e-obrazovanja (Jandri, Livazovi, 2013  prema Hoi-Bo~i,2005). Forza (2005,1) isti e E-obrazovanje je izvoenje obrazovnog procesa uz pomo informacijsko-komunikacijske tehnologije. Takav obrazovni proces je nastava na daljinu u kojoj nastavnik i polaznici nisu fizi ki na istome mjestu, kao na primjer predavanje na daljinu putem videokonferencijskog sustava koje se prenosi na udaljene lokacije ili online kolegij izraen u alatu za obrazovanje na daljinu.E-obrazovanje se mo~e nazvati i obogaivanje nastave u predavaonici, kao npr. vizualizacija neke teme uz pomo projektora, ra unala i projekcijskog platna.E-obrazovanje je kratica od "elektri no obrazovanje". Pod tim nazivom uobi ajeno razumijevamo izvoenje obrazovnog procesa uz pomo informacijsko-komunikacijske tehnologije. To zna i da u uvrije~enu percepciju obrazovanja kao interakcije na relacijama u enik-sadr~aj-nastavnik moramo uklju iti i tehnologiju. Ista autorica isti e va~nost umijea koriatenja elektroni kih aplikacija u procesu u enja kao ato su: computer based training, web based training, virtual classrooms, digital collaboration. Unutar razmatranja pojma e-obrazovanje nu~no je pojasniti didakti ke pojmove kao ato su: didakti ki trokut u e-obrazovanju te didakti ki trokut u online okru~enju. Tradicionalni didakti ki trokut obuhvaa u enika, nastavnika i nastavni sadr~aj dok didakti ki trokut u online okru~enju sadr~i takoer te elemente no oni su u ineprestanoj interakciji (prema Jandri, Livazovi, 2013). Pojmovno odreenje  e u enja Multimedijska didaktika  pojam njema kog didakti ara Ludwiga Issinga razvojem Interneta nosi sa sobom novu terminologiju i termine kao ato su: on  line u enje (online learning), u enje na daljinu (distance learning), u enje utemeljeno na Webu (Web Based Learning), e-u enik, e-mentor, e- ud~benik i dr. (Matijevi, 1992 prema Issing, 1994, Issing, 2002 ). E  u enje (e-learning) podrazumijeva metodu u enja putem Interneta. E-u enje podrazumijeva u enje putem ra unala i njegove periferije, naj eae posredstvom interneta, ali i upotrebom CD-a, DVD-a, pa ak i mobilnih telefona. E-u enje pripada didakti kom modelu obrazovanja na daljinu, kao i korespondentno obrazovanje. U enje putem ra unala pripada i modelu programirane nastave, u kojem se upotrebom tehnologije ~eli objektivizirati pou avanje. (Huzjak, 2010,8). U enje na daljinu uklju uje uporabu novih informacijskih tehnologija i interaktivnih metoda pou avanja. Nastava mo~e biti prilagoena ljudima razli ite dobi i razli itih sposobnosti. U enje na daljinu mo~e pomoi svojim sudionicima da shvate vrijednost izobrazbe tijekom cijeloga ~ivota, radi osobnih interesa ili napredovanja u karijeri. Ono mo~e obuhvatiti vei broj ljudi od tradicionalnog na ina pou avanja, primjerice na fakultetima. Programi te ajeva na daljinu razlikuju se po tehnologiji kojom se koristi i po strukturi te aja, a mogu se prilagoditi potrebama i interesima polaznika (Mitrovi, 2009,44). Tingle (2004) dodaje Pod e-learningom uobi ajeno razumijevamo izvoenje obrazovnog procesa uz pomo informacijsko-komunikacijske tehnologije. To zna i da u uvrije~enu percepciju obrazovanja kao interakcije na relacijama u enik-sadr~aj-nastavnik moramo uklju iti i tehnologiju. Naravno, i u tradicionalnim smo oblicima obrazovanja koristili neki medij (govor, tiskani tekst, grafi ke materijale...) i neku tehnologiju (npr. tisak), ali su oni bili toliko uvrije~eni i toliko dijelom naae kulture da ih nismo bili svjesni. E-u enje (e-learning) prije svega podrazumijeva interaktivnost sudionika. Interaktivnost (lat. inter  izmeu, za vrijeme) ozna ava dvosmjernu komunikaciju, djelatnosti koje se zbivaju istodobno, kanal komunikacije nije pasivan u smislu da propuata podatke samo u jednom smjeru (kao kod jednosmjerne komunikacije). Interaktivnost ra unala podrazumijeva da on aalje informacije korisniku, korisnik uzvraa ra unalu koje opet reagira na ono ato je zaprimio (Huzjak, 2010, 9). Ineraktivnost sudionika pri e-u enju u literaturi je opisana kroz sudjelovanje na forumima, chatovima, kvizovima, dijeljenju materijala i sl. Smatra se da ovakve aktivnosti podi~u razinu aktivnosti kod u enja za razliku od samopou avanja kada korisnici esto iskazuju manjak koncentracije i samodiscipline, jer bi trebali podrediti dio svog slobodnog vremena i ~ivotnog stila u enju i testiranju. Istra~ivanja pokazuju kako odrasli naj eae nisu svjesni slobodnog vremena kojim raspola~u nakon zavraetka radnih obaveza, ili nisu motivirani da se odreknu stila ~ivljenja (dokolica, gledanje televizije, dru~enje sa susjedima i prijateljima, hobiji i sl.) (Huzjak, 2010, prema Matijevi i Pongrac, 1978.). Bitno je naglasiti da se e-u enje odvija u tzv. metakontekstu (teritorijem). ukuai, Jadri (2012) isti u da su to: e- u enje u akolama, e-u enje u visokom obrazovanju, e-u enje radi doakolovanja, e-u enje na radnome mjestu, ICT za virtualnu mobilnost polaznika, razvijeno obrazovanje na daljinu, trening nastavnika i trenera e-u enja, individualni razvoj s pomou e-u enja, virtualne mre~e profesionalaca, interorganizacijski razvoj s pomou e-u enja, zajednice e-u enja te zajednice iji rad rezultira e-u enjem. Osim povijesno va~nog dopisnog (korespodentnog) modela bitnog za razvoj obrazovanja na daljinu razvija se model hibridnog u enja a kasnije i model ,,u enja po dogovoru. Model hibridnog u enja predstavlja kombinaciju u enja na daljinu i u enja ,,face to face (blended learning) koji opisuje Huzjak (prema Tingle, 2004). Isti e razliku korisnika prema: mentalnoj kondiciji, motivaciji i prethodnim iskustvima. Navedene razlike opisuje i autor Matijevi koji razvija model ,,u enja po dogovoru (Huzjak, 2010, prema Matijevi, 2000). U enje na daljinu mo~e pomoi svojim sudionicima da shvate vrijednost izobrazbe tijekom cijeloga ~ivota, radi osobnih interesa ili napredovanja u karijeri. Ono mo~e obuhvatiti vei broj ljudi od tradicionalnog na ina pou avanja, primjerice na fakultetima. Programi te ajeva na daljinu razlikuju se po tehnologiji kojom se koristi i po strukturi te aja, a mogu se prilagoditi potrebama i interesima polaznika (Mitrovi, 2009,44). Andragogija savjetuje razlaganje nastavnog sadr~aja na sitnije dijelove nego za djecu, jer je odraslima mentalna kondicija ve potroaena pa se krae pou ava a eae kontrolira. Ra unalo zahtjeva u enje djelovanjem (learning by doing) (Huzjak, 2010, 12). Posebno mjesto u e-u enju zauzima upotreba interneta kao multimedijskog sredstva za komunikaciju na daljinu  tako e-u enje ima i sve osobine pou avanja/u enja na daljinu. (Huzjak, 2010, 12). Internet je mre~a koja radi na globalnoj razini kao skup svih ra unalnih mre~a, davatelja usluga (Provider) i njihovih korisnika. To je otvoreni sustav komunikacije i razmjene podataka, audio i videosignala s otvorenim normama(...)Svjetska airoka mre~a (World Wide Web  WWW) multimedijalni je dio Interneta koji slu~i za pronala~enje i prijenos informacija, podataka, tekstova, slika, zvuka i animacije (Mitrovi, 2009,43).Europska komisija je u svom akcijskom planu o e-u enju dala sljedeu definiciju:  Upotreba nove multimedijske tehnologije i interneta za unapreenje kvalitete u enja olakaavanjem pristupa izvorima i uslugama kao i razmjenom i suradnjom na daljinu. Najkrae re eno, e-u enje ozna ava u enje uz pomo ra unalne tehnologije (Information Communication Technology  ICT) (Huzjak, 2010, 12). Potrebno je naglasiti da e-u enje takoer ima postojana na ela. Autori ukuai, Jadri 2012, 21) navode na ela i ciljeve e-u enja prema Elarningeuropa.info  portalu namijenjen promicanju multimedijskih tehnologija i interneta u svrhu obrazovanja i treninga o e-u enju: zasniva se na pouzdanim tehnologijama, ali je u osnovi usmjereno na pedagogiju, druatveni je proces koji bi trebao omoguiti interakciju i suradnju meu ljudima, podrazumijeva i organizacijske promjene i trening nastavnika (...) pomoi pojedincima da ostvare svoj puni potencijal i vode sretan i produktivan ~ivot; reducirati nejednakosti i nepodudaranje izmeu pojedinaca i skupina; osigurati poklapanje potreba poslovnog svijeta s dostupnim znanjima, kompetencijama i vjeatinama na tr~iatu. Analizirajui relevantnu literaturu koja se odnosi na e-obrazovanje Jandri, Boras (2012,188) apeliraju na potrebu kriti kog razumijevanja e- obrazovanja Kao pojave ukorijenjene u airok habitus umre~enoga druatva. Alati za e-u enje i pou avanje Kredu i plo u zamijenili su ra unalni edukativni programi (eng.coursware tool). Alat za e-obrazovanje (eng. courseware tool) je ra unalni program (eng. software) dizajniran isklju ivo za edukaciju. Izraz u sebi sadr~i dva pojma: course (te aj) i software. Alat mo~e biti u obliku CD-ROM-a, web stranice, diskete, digitalnog ud~benika, programa za u enje i sl. Courseware alati omoguuju u enje i pou avanje na daljinu pomou odreenih konfiguracija sustava. Danas se koriste dvije konfiguracije: LCMS (eng. Learning Content Management System) i LMS (eng. Learning Management System) (Baki-Tomi, Duman i, 2012, 69). Nadalje, Najimpresivniji alati su web-preglednici (Browser) i pretra~iva i ato povezuju mre~u razmjene informacija na Internetu. To je univerzalan i za korisnika prihvatljiv na in dolaska do informacija, olakaana je mogunost uporabe, po user-friendly principu, a u optimalno dizajniranom interfaceu (prostoru) uz Internet browser (preglednik), desktop browser i desktop interface  sve u jednome (Mitrovi, 2009,44). Odrasli u enici tako imaju mogunost koristiti alate koji su formirani tako da ih vode u procesu u enja putem internetskih komunikacijskih kanala s profesorima i drugim sudionicima. Mitrovi (2009) ovaj model u enja opisuje kao Web Based Eduacation model a koji uz nastavne materijale mo~e uklju ivati testiranje s pomou weba, komunikaciju sudionika na tzv. forumima, zajedni ko koriatenje aplikacijama, automatsku administraciju i ocjenjivanje polaznika (Mitrovi, 2009,44). Huzjak (2010,13) dodaje alati za e-u enje u prvom redu podrazumijevaju LMS sustave (Learning Management System). LMS-ovi i coursware alati su sustavi (platforme) za organizaciju u enja, software koji automatizira administriranje te ajeva (lekcija, seminara& ). LMS-ovi u sebi sadr~e mnogo aplikacija kao ato su brbljaonice (chatovi), forumi, kalendari, kvizovi. LMS registrira korisnike (tra~ei od njih zaporku i korisni ko ime, pamti ih i personalizira stranice), pretra~uje te ajeve po katalozima, bilje~i podatke u enika i daje izvjeataje. Iz istog razloga neki korisnici ne vole raditi u LMS-ovima, jer im smeta proces registracije. Trenutno (2009. godina) su najpoznatiji LMS-ovi Yoomla!, Moodle i WebCity.Smatra se da bi LMS-ovi morali nuditi otvorenu, tzv.  open source arhitekturu koja omoguava slobodan pristup kodovima i mogunosti kao ato je ugraivanje. Videokonferencijski sustav u enja na daljinu (Video Conference in Education) est je u oblicima e-u enja a u kojemu pojedini korisnici nisu geografski blizu ili se iz nekoga drugog razloga nemaju mogunosti susresti (...)Videokonferencija je komunikacija s pomou kojese zvuk i slika u pokretu (videoslika) razmjenjuju izmeu dviju ili viae lokacija (Mitrovi, 2009,44-45). Isti autor isti e razliku multimedijalnih sustava na daljinu i to po namjeni koja se dijeli na stalne videokonferencijske i stolne videkonferencijske sustave. Huzjak (2010, 13) dodaje Programi kao ato su Skype, u kombinaciji s malenom web kamerom i sluaalicama s mikrofonom, omoguavaju razgovor u~ivo s osobama diljem svijeta. Duhovito, upotrebom ovakve tehnologije za pou avanje na daljinu nastavnik se s drugog kontinenta ak mo~e slu~iti metodom  plo e i krede , ime smo u tehnologiji medija na inili puni krug. Osim navedenog, autori Baki-Tomi, Duman i (2012,78) navode tehnologije za realizaciju e-u enja: web materijali za u enje, web stranice, e-mail, simulacije, virtualne u ionice, e-mapa, PDA, mp3, screencast, web whiteboarding, multimedijalni CD-ROM-ovi, discussion boards, blog, wikipedia, tekstualni chat te igre. Prednosti i nedostaci e-u enja Govorei o prednostima i nedostacima e-u enja u literaturi se mogu pronai razli iti pristupi i razli ito orijentirani nalazi. U nastavku slijede aspekti pozitivnih i negativnih referenci autora na ovo pitanje. Govorei o alatima e-u enja iz perspektive osoba tree ~ivotne dobi Crnkovi, Budiseli Bistrovi, Pogar i (2010,229) isti u Sadaanji ICT alati esto nisu pristupa ni i stoga se osobita pa~nja treba posvetiti starijim osobama s fizi kim ograni enjima, invaliditetom i vrlo malim iskustvom s ICT su eljem jer ih takve teakoe mogu sprije iti i demotivirati u efektivnom savladavanju ICT vjeatina.Matijevi (2004, 25) postavlja zanimljivo pitanje: Kako odrasle osobe koje su akolovane u vrijeme kada je obrazovni ideal bio  znati knjigu od korica do korica , (ili mo~da:  moi ponoviti sve ato je u itelj / ica ispredavao / ispredavala ili jednostavno:  ima- ti glavu punu informacija ) danas pripremati (osposobljavati) za funkcioniranje u novom medijskom okru~enju ili kako ih osposobljavati za koriatenje tih medija za u enje i stjecanje novih kompetencija. Najvei aok odrasle osobe koje su akolovane u vremenu prije pojave Interneta donosi lakoa dola~enja do novih informacija, te koli ina informacija koja se lako mo~e pronai i dobiti u vlastitom stanu. Gabrilo, Rodek (2009, 282, prema Burger,2003) isti u prednosti i nedostatke Primjenom e-learninga olakaava se proces  cjelo~ivotnog u enja i informacije se donose u bilo koji kutak svijeta. Ipak, bez obzira na nesumnjivo velik broj prednosti pred klasi nom nastavom, ovakav na in pou avanja ima i svojih nedostataka, ato zasigurno treba uzeti u obzir prilikom njegove implementacije u obrazovni sustav. Ti su nedostaci sjedne strane vezani uza same karakteristike u enja putem interneta, dok je s druge strane dio njih vezan i uz karakteristike potencijalnih polaznika takvih programa Mitrovi (2009,44) dodaje Brojni strani autori pokazuju kako u tom podru ju mnogi va~ni problemi nisu dostatno ili nisu uope prou eni (...)Razli iti pokazatelji govore da izobrazba na daljinu, IT i WWW smanjuju broj osoblja i drasti no sni~avaju troakove, a u isto vrijeme obogauju nastavni proces i osiguravaju bolju kvalitetu njegove usluge . Forza (2005) dodaje prednosti e obrazovanja: mogunosti sudjelovanja u nastavi u bilo koje vrijeme i s bilo kojeg mjesta, individualizirani pristup studentima te prihvaanje razli itih stilova u enja, bolja interaktivnost profesora i studenata, vea kvaliteta nastave i poveanje mogunosti usvajanja gradiva, ato uklju uje poticanje studenata na analiti ko mialjenje, sintetiziranje ste enih znanja te samostalno rjeaavanje problema i odlu ivanje, uklju ivanje raznih profila polaznika (zaposleni, ljudi s obiteljima, studenti iz nedostupnih sredina, osobe s poteakoama u kretanju, itd.), jednostavnije stru no usavraavanje i prekvalifikacija - pru~anje movih mogunosti za cjelo~ivotno u enje, jednostavnije organizacija predavanja svjetskih stru njaka putem videokonferencijskog prijenosa, reduciranje potreba za putovanjem profesora i studenata.Matasi, Dumi (2012,146) isti u pozitivne u inke multimedije: privla enje pozornosti polaznika, vea razina interesa, motivacije i zadovoljstva polaznika, mogunost lakaeg pojaanjavanja te~ih koncepata i principa, potpunije razumijevanje sadr~aja i djelotvornije stjecanje novih pojmova, bolje pamenje sadr~aja te mogunost primjene znanja u novim situacijama. Govorei o pojavi udaljavanja unutar populacije Matijevi (1998,5 prema Matijevi,Rijavec,Drandi, 1997) isti e L r   j l ݵ|jWAWAWAWA+h:h:5CJOJPJQJaJnH tH %h:5CJOJPJQJaJnH tH "h:CJOJPJQJaJnH tH "h~CJOJPJQJaJnH tH (h:h:CJOJPJQJaJnH tH "hfCJOJPJQJaJnH tH (h:hKCJOJPJQJaJnH tH $h:hICJOJQJaJnH tH $h:hKCJOJQJaJnH tH heCJOJQJaJnH tH 4" L l , :(* FGHgdKgdK dgdK dgdIgd:  *   P b f zpr8Ĵ륖{l]N]N?N{NNhKhgvCJOJQJaJhKh)CJOJQJaJhKh(CJOJQJaJhKhl~^CJOJQJaJh:CJOJQJaJhKhlCJOJQJaJhKhbOCJOJQJaJhKh7|CJOJQJaJhKhI5CJOJQJaJ"h:CJOJPJQJaJnH tH (hKhKCJOJPJQJaJnH tH (hKhICJOJPJQJaJnH tH 8:V\&* _ë{eXKX;,hKhKCJOJQJaJhKhK5CJOJQJaJh~5CJOJQJaJh:5CJOJQJaJ+hKhnCJOJQJaJmHnHtHu.hKh)6CJOJQJaJmHnHtHu.hKhI6CJOJQJaJmHnHtHu.hKhZ6CJOJQJaJmHnHtHu+hKhICJOJQJaJmHnHtHu.hKhI5CJOJQJaJmHnHtHuhKhICJOJQJaJ _`FGHIMN rvоЫl\lIl6I6l6l6$h:h `CJOJQJaJnH tH $h:hlCJOJQJaJnH tH h CJOJQJaJnH tH $h:hHwCJOJQJaJnH tH +hnhlCJOJQJaJmHnHtHu+hIhI5CJOJPJQJaJnH tH %hf5CJOJPJQJaJnH tH "h:hK56CJOJQJaJh:hK6CJOJQJaJhKhKCJOJQJaJhKhK>*CJOJQJaJHIN<'++$,&,-@ET\U^U XeLjNjjBz@}B}~}}ڌ&gd: $dha$gdnTJ %:'<'p'x''ůoZE0(h:hh3CJOJPJQJaJnH tH (h:h `CJOJPJQJaJnH tH (h:hw CJOJPJQJaJnH tH (h:hO|CJOJPJQJaJnH tH (h:h"CJOJPJQJaJnH tH +h:h `6CJOJPJQJaJnH tH +h:hHw6CJOJPJQJaJnH tH (h:hHwCJOJPJQJaJnH tH $h:h `CJOJQJaJnH tH $h:hHwCJOJQJaJnH tH  ''h(j((())4)^))))))^+d++++",ւm[F6h:hw 5CJOJQJaJ(h:h:CJOJPJQJaJnH tH "hd;CJOJPJQJaJnH tH (h:hZCJOJPJQJaJnH tH (h:hhgCJOJPJQJaJnH tH (h:h `CJOJPJQJaJnH tH (h:h(aCJOJPJQJaJnH tH (h:hh3CJOJPJQJaJnH tH (h:h:CYCJOJPJQJaJnH tH (h:hlCJOJPJQJaJnH tH ",$,&,.".L.N.7777 ;H;FG&GG$HdHHIpIIJBJ^JJJKjKKK:LLM"MMMMMRN"OOOODPhPPPQ(RĴӟӏӏӀӀӀӀӀӀӀӀӀӀӀӀӀӀӀӀӀӀӀh:htCJOJQJaJh:hw 6CJOJQJaJ(jh:hw CJH*OJQJUaJh:hd;6CJOJQJaJh:hd;CJOJQJaJh:hw CJOJQJaJh:h:5CJOJQJaJhw 5CJOJQJaJ2(RTTTTTZU\U^UUWX$Y[[__``ddJeneLjNjösdQ%h:5CJOJPJQJaJnH tH h:hRCJOJQJaJ(h:hw CJOJPJQJaJnHtHh:hUNCJOJQJaJh:hw 6CJOJQJaJh:h:CJOJQJaJhw 5CJOJQJaJh:hw 5CJOJQJaJh:h:CYCJOJQJaJh:htCJOJQJaJh:hw CJOJQJaJNjjyz@zBzz{,}>}@}B}~}}~܈ވ:Vʺʫ}n^R=(jh:hw CJH*OJQJUaJh:CJOJQJaJh:h"5CJOJQJaJh:hZCJOJQJaJh:h"CJOJQJaJh:h:CJOJQJaJh:h0*6CJOJQJaJh:h0*CJOJQJaJh:hbO6CJOJQJaJh:hw 6CJOJQJaJh:hw CJOJQJaJ+h:hw 5CJOJPJQJaJnH tH $Zr6 frBJ<>@⪎|m]N?h:hhgCJOJQJaJh:h4CJOJQJaJh:h0*6CJOJQJaJh:h(aCJOJQJaJ"h:hw 6CJOJQJ]aJ7h:hw 6B*CJOJPJQJ]aJnHph# tH1h:hw B*CJOJPJQJaJnHph# tHh:h0*CJOJQJaJh:hw 6CJOJQJaJh:hw CJOJQJaJh:haCJOJQJaJBDFHJ8 |"-4KlU^"h$h8hgd:@BJ$&:ztJdv2^Źũũũ~f~f~f~WԹh:h7doCJOJQJaJ.h:hw 6CJOJPJQJ]aJnHtH(h:hw CJOJPJQJaJnHtH+jh:hw 6CJH*OJQJUaJh:hw 6CJOJQJaJh:CJOJQJaJh:hw CJOJQJaJh:hw 5CJOJQJaJh:5CJOJQJaJh:hICJOJQJaJ^fh`bl"&.2J   48~˶ˡˡˡˡˡˆs`Ls'h:h `6CJOJQJaJmH sH $h:h `CJOJQJaJmH sH $h:hw CJOJQJaJmH sH U0h:hw CJOJPJQJaJmH nHsH tH(h:hw CJOJPJQJaJnHtH(jh:hw CJH*OJQJUaJh:hw CJOJQJaJ&h:hw 6CJOJPJQJ]aJ"h:hw 6CJOJQJ]aJU obrazovanju na daljinu se javljaju neki problemi kakve u klasi noj izravnoj nastavi ne susreemo. Jedan od uo ljivijih je pojava tzv.  personalna izolacija . Naime, brojni polaznici su u istra~ivanjima obrazovanja na daljinu isticali osjeaj  personalne izolacije tijekom autodidakti kih aktivnosti. I jedan je ispitanik iz srednjoakolske populacije upozorio da internet ne povezuje ljude ve ih i razdvaja. Taj je ispitanik osjetio da pretjeranim bavljenjem internetom gubi dio svojih vjernih prijatelja. `to je s on line pou avanjem? Duki, Maari (2012, 70) dodaju prednosti i nedostatke on line pou avanja Brojne su prednosti takvog oblika pou avanja, poput neovisnosti o mjestu i vremenu odr~avanja nastave, bolje dostupnosti razli itih nastavnih sadr~aja i viae mogunosti individualizacije nastavnog procesa, no online u enje karakteriziraju i odreeni nedostaci. Nu~nost posjedovanja odgovarajue opreme i mogunost pristupa internetu, kao i fleksibilnost koja od u enika zahtjeva visoku motiviranost da bi uspjeano svladali nastavno gradivo mogu se izdvojiti kao negativne strane online u enja. E-U ENJE KAO KONCEPT U ENJA I POU AVANJA ODRASLIH Analizirajui relevatnu literaturu mo~e se rei da okru~enje predstavlja multidimenzionalan prostor koji je u naaem neposrednom okru~enju te postaje integralni dio nas. Okru~eni smo medijima  televizijom, knjigama radiom, tiskom, te internetom koji su postali alat za u enje i (osobno) napredovanje te viae ne predstavljaju izdvojeni (singularni) dio/medij ve su povezani u takozvani multimedij. I kao ato tradicionalna didaktika nala~e ciljeve, izbor i definiranje sadr~aja tako i nova tzv. multimedijska didaktika koju opisuje Matijevi (2004) le~i na istom uz povezivanje s didaktikom medija i teledidaktikom.U posljednje vrijeme dolazi do razvoja multimedijske didaktike koja kao novi didakti ki fenomen stoji nasuprot tradicionalnoj didaktici u enja i pou avanja odraslih. Matijevi (2004) isti e da se pod njezinim utjecajem te pod sve veim razvojem prakse obrazovanja na daljinu mijenja model pou avanja i u enja tijekom akolovanja i cjelo~ivotnog u enja te isti e nu~nost sagledavanja odnosa formalnog, neformalnog i informalnog u enja pri emu posljednja dva  kako isti e - zauzimaju istaknuto mjesto u kontekstu cjelo~ivotnog u enja. Informacijsko-komunikacijske tehnologije donijele su nove promjene u pristupu u ennja i pou avanja odraslih unutar programa cjelo~ivotnog u enja (i obrazovanja). Informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) imaju va~nu ulogu u razvijanju razli itih oblika edukacije za starije osobe i njihovo uklju ivanje u druatvo znanja jer omoguuje individualno u enje, pristup informacijama i uslugama ato osobito dolazi do zna aja kod osoba s invaliditetom (Crnkovi, Budiseli Bistrovi, Pogar i, 2010, 229). Prema na inu upotrebe informacijsko-komunikacijske tehnologije razlikuju se oblici u enja: klasi na nastava (face-to-face), nastava uz pomo ICT-a, hibridna ili mjeaovita nastava te online nastava. E  u enje se mo~e odvijati kroz formalno, neformalno i informalno obrazovanje o emu e biti rije i u nastavku. Pri sustavnoj podjeli modela obrazovanja razlikuje se formalan, neformalan te informalan (prirodan) model u enja i pou avanja odraslih pri emu pretpostavljamo da je model uzorak i tipskog je karaktera, ima svoju strukturu i konfiguraciju elemenata meu kojima su uspostavljene odgovarajue veze, odnosi i tokovi (Simel, 2011, 47 prema Pongrac, 1993). I dok je formalno u enje ,,zacementirano planovima i nastavnim programima - informalno u enje karakterizira pokretljivost i prilagodljivost te interaktivnost u odnosu korisnika u novom okru~enju odnosno kako isti e Simel (2011, 48) nije ograni eno zahtjevima za standardizacijom odgojno-obrazovnog procesa i zakonski propisanim postupcima verifikacije odgojnoobrazovnih efekata. Drugim rije ima, provodi se neovisno od slu~benog obrazovnog sustava i ne vodi izdavanju javnih isprava. S druge strane, u formalnom obliku u enja i pou avanja U enju odraslih ljudi prilagoava se organizacija i re~im nastave, donekle i nastavni planovi, a vrlo malo metodika rada, odnosno, prevladavaju rjeaenja analogna onima u obrazovanju omladine, jer se svi podvrgavaju istim normama i standardima edukacije. Formalno obrazovanje djeluje ambivalentno  nikada do sada nije bilo toliko mnogo mladih i odraslih koji sudjeluju u formalnom obrazovanju te s druge strane, nikada nije bilo toliko izra~eno nezadovoljstvo jer ono samo djelomi no odgovara njihovim potrebama i mogunostima (Simel, 2011, 48). Govorei iz perspektive analize mogunosti e-u enja odraslih osoba ali i osoba tree ~ivotne dobi ICT edukacija se takoer dijeli na formalno, neformalno i samostalno u enje koje se odvija u interakciji s drugima, odnosno kako isti u Crnkovi, Budiseli Bistrovi, Pogar i (2010, 230) Formalno i neformalno u enje putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija postaje nova dimenzija u enja osobito kod starijih osoba. Pri analizi sadr~aja e-obrazovanja izdvaja se tzv. 9 Gagneovih koraka u enja (obrazovnih sadr~aja) koji se mogu primijeniti i na e-obrazovanje: skretanje pa~nje, upoznavanje s ishodima, podjseanje na prethodno nau eno, prezentiranje novog gradiva, vodstvo u u enju (individualni i grupni rad), samostalna primjena ste enih znanja/vjeatina, dobivanje povratne informacije, ispitivanje znanja, transferiranje znanja izvan akole tj. u svakodnevnu sredinu ( prema Jandri, Livazovi, 2013). Namee se pitanje: je li prihvaanje modela e-u enja jednako primijenjivo kod mladih i odraslih te osoba tree ~ivotne dobi? Pri analizi uvoenja tehnologije u nastavni proces Marc Prensky (2005) razlikuje digitalne pridoalice (eng. digital immigrants) i digitalne uroenike (eng. digital natives) pri emu populacija odraslih (u ulozi u enika i edukatora) predstavlja digitalne pridoalice. Meutim, podjela se treba uzeti s rezervom uzimajui u obzir druatveni, individiualni i obiteljski aspekt osobe. Ipak, autori Jandri, Livazovi (2013) svrstavaju njegovo djelo u temelje e-obrazovanja. Imajui u vidu na ine u enja odraslih isti autori isti u Knowlesova etiri principa u enja odraslih koja su iznimno bitna u e-u enju: Prvo, odrasli u enici su samomotivirani i samousmjereni, jer odrasli te~e u enju relevantnih informacija s ciljem zadovoljenja i pronalaska odgovora na izravan problem. Nadalje, odrasli moraju u iti na temelju vlastitih iskustava, i zaklju no, odrasli u enici nau eno koriste za rjeaavanje problema (Jandri, Livazovi, 2013, 75 prema Kearsley, Smith, 1999, Bean, 2003). U Priru niku Agencije za obrazovanje odraslih Republike Hrvatske pri opisivanju u enja odraslih takoer se spominju etiri principa Malcolma Knowlesa (1973): odrasli imaju stvorenu sliku o sebi i manje je vjerojatno da e olako prijei preko neuspjeha; iskustvo (ukoliko je prethodno bilo negativno te~e e svladati novu vjeatinu); spremnost (manje su spremni u iti i prihvaati nove ideje); vrijeme (odrasli nemaju toliko vremena kao djeca). Jandri, Livazovi (2013) naglaaavaju povezanost pedagoakih teorija (biheviorizma, kognitivizma, konstruktivizma, teorije viaestrukog kodiranja) s virtualnim svijetom  naglaaavajui povezanost i primijenjivost postavki pojedine na u enje odraslih  posebno osoba tree ~ivotne dobi. Pozivaju se na autore Kearsleya i Beana (2003) koji isti u andragoake koncepte i na ela koji su va~ni za osobe tree ~ivotne dobi: odrasli moraju znati ato i zaato u e neki sadr~aj (samoupravljano i motivirano u enje), odrasli moraju u iti i najbolje u e iskustveno, odrasli u enju pristupaju kao rjeaavanju problema (ciljno usmjereno), odrasli najbolje i naju inkovitije u e kada je tema izravno vezana i aktualna za njihovu stvarnost (relevantnost). (Jandri, Livazovi, 2013, 71-72). Isti autori prema Saunders (2004) navode prednosti uporabe tehnologije kod osoba tree ~ivotne dobi: Prvo, tehnologiju vidi kao alat za osna~ivanje, autonomiju i osobni rast starijih osoba kojim se poveava kvaliteta ~ivota. Zatim, manja je prevalencija suicidalnosti, vjerojatno zbog izra~enijeg osjeaja autonomije i neovisnosti o pomoi drugih. Poveana je i razina psiholoakog dobrostanja koju prati poveano samopouzdanje, odnosno osjeaj osobne i druatvene korisnosti te novog smisla u ~ivotu (Jandri, Livazovi, 2013,71). Takvi su u enici ponajprije visoko motivirani, neovisni, te aktivni u svom u enju. Osim toga, autori donose podrobnu analizu pojmova drugih autora kao ato su: dobna diskriminacija (ageizam) i digitalni jaz. Isti u Starije osobe su motivirane za u enje, ali trebaju vrlo odmjerene korake u pou avanju i usvajanju novih znanja, vjeatina i sposobnosti. Negativni stavovi polaznika rezultat su straha, nerazumijevanja i manjka znanja te iskustva, stoga se kod starijih polaznika osobna razina anksioznosti smanjuje proporcionalno s poveanjem vremena provedenog u radu s ra unalima. Prepreke uspjeanom radu nastavnika s polaznicima mogu biti uporaba nepoznatog ra unalnog ~argona ili izraza, prebrza nastava ili izlaganje novih sadr~aja bez dovoljno vje~be i ponavljanja, kao i nedostatak primjerene ra unalne opreme, ili nedovoljan broj za sve polaznike (premalen mia, tipkovnica, nedovoljan monitor....). Nadalje, procesu mogu smetati i zablude nastavnika o starijim osobama kao polaznicima koji teako u e ili ne mogu nau iti, te strah od nekompetentnosti starijih polaznika, jer moraju biti aktivno uklju eni kroz brojne vje~be i ponavljanja s ciljem bolje retencije materijala. Stoga, va~an je pozitivan stav nastavnika i poativanje individualnih zna ajki starijih u enika (Jandri, Livazovi, 2013,75). Dakle, mijenjaju se uloge edukatora odraslih jer trebaju razvijati vjeatine razvijanja tzv. multimedijskih edukativnih paketa. ukuai, Jadri (2012) donose smjernice i primjere za uspjeaniji proces e-u enja (smjernice za upravljanje tog procesa) a uklju uje: planiranje procesa e-u enja (identifikacija karakteristika polaznika te ajeva e-u enja, utvrivanje zahtjeva korisnika sustava e-u enja, odabir platforme e-u enja, planiranje scenarija e-u enja te izradba scenarija e-u enja), organiziranje procesa e-u enja (priprema platforme e-u enja i izradba sadr~aja, provedba scenarija e-u enja) te kontroliranje procesa e-u enja (kontrola performansi platforme za e-u enje, procjena te aja e-u enja od polaznika, kontrola ponaaanja polaznika u te aju e-u enja, mogunosti poboljaanja procesa e-u enja). Dakle potrebno je osposobiti profesionalce koji bi provodili kvalitetan koncept e- pou avanja. Kink (2009,225) potvruje Prvi bi u tome morali sudjelovati svi oni edukatori odraslih i razli itih institucija za edukaciju odraslih koji ~ele takva znanja posredovati odraslim ciljnim skupinama. `to e se dogaati u budunosti? Postoje odreena neslaganja kod autora oko ovog pitanja, no ukuai i Jadri (2012, 43) isti u razmatranje Bonka i sur.(2006) koji se odnosi na hibridno u enje kao naj eai oblik primjene e-u enja: razvoj mobilnoga hibridnog u enja; vee mogunosti vizualizacije, individualizacije i u enja na prakti nim primjerima; mogunost samostalnog odreivanja na ina hibridnog u enja; poveana povezanost, pripadnost druatvenim zajednicama i mogunosti suradnje; u enje na zahtjev; povezivanje posla i u enja; usklaivanje obveza u enja prema osobnim kalendarima polaznika; prilagodba te ajeva hibridnog u enja polaznicima prema odabranim putanjama u enja ili mogunostima; izmjena uloge instruktora; pojava specijalista za hibridno u enje. Dakle u kontekstu u enja i pou avanja odraslih iz navedenog se posebno treba istaknuti uzimanje u obzir razli itosti polaznika te odmak od formalnih modela u enja. Edukatori (oni koji pou avaju) trebaju imati razvijene IKT kompetencije koje e pomoi pri aktivnom u enju korisnika edukativnih e- paketa koji e u obrazovnom procesu postii temeljni cilj e-u enja: upotrijebiti tehnologiju kao alat ponajprije za pretvaranje u enja iz pasivnog u aktivni proces ato je ujedno njegova temeljna svrha koja se ne smije zaboraviti. ZAKLJU AK Dopisno (korespodentno obrazovanje) i obrazovanje na daljinu (eng. distance education) predstavljali su u nedavnoj proalosti sinonime (Huzjak 2010, prema Holmberg, 1979, Pongrac, 1985). Po evai s razlikovanjem ovih termina, u radu se nastavila vraiti terminoloaka raa lamba i drugih pojmova relevantnih za temu rada. Analizirala su se pitanja, promialjanja i ideje o integrativnosti pojmova kao ato je e-u enje, u enje na daljinu, e-obrazovanje, on-line u enje, e-obrazovanje. Posebno je razmatran svaki od navedenih pojmova iz perspektive raznih autora (Duki, Maari 2012 i dr.). Mo~e se primijetiti da se openito prihvaenim prvim valom e- u enja smatra vrijeme od 1994-te godine kada se pojavljuje e-poata, web preglednici i dr. zahvaljujui razvoju Interneta. Drugi val e-u enja zapo inje 2000-tih pojavom airokopojasne internetske veze ime se poja ala kvaliteta e-obrazovanja. Baki-Tomi, Duman i (2012, 61-64) isti u Garrisonov konceptualni model razvoja u enja na daljinu kroz pet generacija. Razne su podjele generacija ali sve se donekle pribli~no doti u tog vremena. Va~no je naglasiti da e-u enje (eng. Electronic learning ili E-learning) podrazumijeva proces u enja koji sadr~i prefiks ,,e koji ga sna~no karakterizira i stavlja u domenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija pri emu je opisan kao proces obrazovanja uz pomo istih.Za u enje i pou avanje na daljinu postoje mnogobrojni izrazi:e-learning, web based education, online learning, distance learning, distance education, distance teaching, teleeducation, cybereducation, online education, virtual learning, virtual school, virtual college, web school, e-learning, e-school, e-education (prema Baki-Tomi, Duman i, 2012). Unutar pedagoakih teorija e-u enja naglasak je na infrasktrukturi obrazovanja jer je to interaktivan proces koji se odvija izmeu u itelja i u enika (neovisno o njegovoj dobi) pomou IKT-a koji predstavljaju pomoni alat za upotpunjavanje tog procesa. Ipak, e-u enje i u enje na daljinu esto se izjedna uju, pa je potrebno naglasiti kako nije rije  o istim oblicima obrazovanja (postoje oblici e-u enja koje se ne odvijaju online, a postoje i oblici u enja na daljinu koji ne koriste IKT poput dopisnih te ajevi putem obi ne poate). Na pitanja iz uvoda: posjeduju li odrasli vjeatine za dolazak do tih informacija putem e-u enja odnosno njegove infrastrukture koji se naziva e-obrazovanje? Poznaju li alate e-u enja i mogunosti njegove primjene? Kako se edukatori nose s preprekama pri novim na inima u enja i pou avanja odraslih ali i osoba tree ~ivotne dobi? U radu se na ovo pitanje daje odgovor u odijeljku koji govori o alatima za e-u enje te u zadnjem dijelu u kojem se raspravlja o e-u enju kao moguem konceptu u enja i pou avanja odraslih. Rad se osvre na postojane psiho-pedagoake teorije (kognitivizam, biheviorizam, konstruktivizam) te isti e nu~nost povezivanja istih u edukativne multimedijalne pakete koji se nalaze unutar infrastrukture e-obrazovanja. Isto tako, isti u se etiri Knowlesova principa u enja i pou avanja odraslih (1973):odrasli u enici su samomotivirani i samousmjereni, odrasli te~e u enju relevantnih informacija s ciljem zadovoljenja i pronalaska odgovora na izravan problem, odrasli moraju u iti na temelju vlastitih iskustava, odrasli u enici nau eno koriste za rjeaavanje problema (Jandri, Livazovi, 2013 prema Kearsley, Smith, 1999, Bean, 2003). Navedeno je devet Gagneovih koraka obrazovnog sadr~aja koji se smatraju relevantnim za tematiku rada. Govorei o prednostima i nedostacima e-u enja u literaturi se mogu pronai razli iti pristupi i razli ito orijentirani nalazi pri emu su istaknute pozitivne orijentacije (npr. olakaavanje procesa ,,cjelo~ivotnog u enja, obogaivanje nastavnog procesa, mogunost sudjelovanja na nastavi s bilo kojeg mjesta, individualizirani pristup, bolja interaktivnost profesora i u enika, poveanje mogunosti usvajanja gradiva, samostalno rijeaavanje problema, analiti ko mialjenje, jednostavnija organizacija predavanja svjetskih stru njaka i sl.) te negativne (npr.nerijetko nepristupa ni osobana starije ~ivotne dobi, karakteristike u enja preko Interneta, mnogi problemi joa nisu dovoljno prou eni, smanjivanje broja osoblja, osjeaj ,,personalne izolacije i dr.). Na pitanje: je li prihvaanje modela e-u enja jednako primijenjivo kod mladih i odraslih te osoba tree ~ivotne dobi? Rad ne daje konkretan odgovor ve uzima u obzir prirodu u enja mlaih i starijih osoba, isti e Prenskyevo (2005) razlikovanje ljudi na tzv. digitalne pridoalice i digitalne uroenike pri emu se naglaaava da navedena teorija nije postojana jer ne uzima u obzir cjelokupni socio-kulturni kontekst pojedinca (npr. ovjek koji se od mladosti bavi informatikom a sada je u pedesetim godinama ~ivota zasigurno nije digitalni pridoalica). U posljednjem dijelu govori se o novoj multimedijskoj didaktici koju upisuje Matijevi (2004) a koja le~i na tradicionalnoj uz povezivanje s didaktikom medija i teledidaktikom.U posljednje vrijeme dolazi do razvoja multimedijske didaktike koja kao novi didakti ki fenomen stoji nasuprot tradicionalnoj didaktici u enja i pou avanja odraslih. Didakti ki trokut u online okru~enju sadr~i sve elemente klasi nog didakti kog trokuta (u enik, nastavnik, nastavni sadr~aj) ali nala~e njihovu neprestanu interakciju. Matijevi (2004) isti e da se posljedi no sve veeg razvoja prakse obrazovanja na daljinu mijenja model pou avanja i u enja tijekom akolovanja i cjelo~ivotnog u enja te isti e nu~nost sagledavanja odnosa formalnog, neformalnog i informalnog u enja pri emu posljednja dva  kako isti e - zauzimaju istaknuto mjesto u kontekstu cjelo~ivotnog u enja. Isti e se va~an pozitivan stav edukatora pri emu se zna ajno mijenja njihova uloga za koju su potrebne mnogobrojne kompetencije. Moglo bi se rei na put u nepoznat svijet e-obrazovanja sa sobom trebamo uzeti dva osnovna sastojka: poznavanje ljudske prirode, i bogato znanje ste eno tijekom nastavne prakse (Jandri, Livazovi, 2013,17). Vjerujem da e budunost joa i viae pred nas staviti zahtjeve upravo takvim profesionalcima koji e biti spremni nadograivati iskustva i znanja, koji e biti spremni mijenjati svoje paradigme, koji e biti spremni na samorazvoj u toku cijeloga ~ivota. Za pretpostaviti je da e jedino takvi stru njaci moi biti i kvalitetni edukatori i promicatelji e-obrazovanja kao platforme e-u enja i pou avanja odraslih. Danaanje informacijsko-komunikacijsko tehnologije (IKT) omoguuju odraslim u enicima nove mogunosti za u enje, a edukatorima nove mogunosti za pou avanje. Informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) imaju velik utjecaj u svim sferama ~ivota i rada ovjeka, podupiru stjecanje osnovnih vjeatina i omoguuju cjelo~ivotno u enje koje je premisa za cjelo~ivotno obrazovanje i unaprijeivanje modela u enja i pou avanja kako mladih tako i odraslih a zbog navedenog posjeduju veliki potencijal za kvalitetno e-u enje i pou avanje odraslih u budunosti. LITERATURA Agencija za odgoj i obrazovanje (2010). Andragoaki modeli pou avanja. Priru nik za rad s odraslim polaznicima. Modul 1 (e-dokument) / Agencija za obrazovanje odraslih. Zagreb. Dostupno na:  HYPERLINK "http://www.asoo.hr/userdocsimages/andragoski_modeli_poucavanja.pdf" www.asoo.hr/userdocsimages/andragoski_modeli_poucavanja.pdf , pristupljeno: 14.03.2017. Baki-Tomi, Lj., Duman i, M. (2012). Odabrana poglavlja iz metodike nastave informatike, Sveu iliate u Zagrebu  U iteljski fakultet  Katedra za informacijske znanosti, Zagreb. Dostupno na:  HYPERLINK "http://2co2.ufzg.hr/skini/UFSKRIPTA_LJBTMD-2.pdf" http://2co2.ufzg.hr/skini/UFSKRIPTA_LJBTMD-2.pdf , pristupljeno: 10.03.2017. Crnkovi, S., Budiseli Bistrovi, A., Pogar i, I. (2010). Informacijsko komunikacijske tehnologije i trea ~ivotna dob. Dostupno na:  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/datoteka/471508.Crnkovic_i_dr.pdf" http://bib.irb.hr/datoteka/471508.Crnkovic_i_dr.pdf amilovi, D. (2013). Visokoakolsko obrazovanje na daljinu U: Tranzicija 15 (31) 29-39. Dostupno na:  HYPERLINK "http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=159703" http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=159703 , pristupljeno: 14.03.2017. ukuai, M., Jadri, M. (2012). E- u enje: koncept i primjena, `kolska knjiga, Zagreb. Dijanoai, B., Popovi, K. (2013). Curriculum Globale  program za u enje i obrazovanje odraslih U: Andragoaki glasnik 17(2), 101-116. Dostupno na:  HYPERLINK "http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=171748" http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=171748 , pristupljeno: 11.03.2017. Duki, D., Maari, S. (2012). Online u enje u hrvatskom visokom obrazovanju U: Tehni ki glasnik 6(1) 69-72. Dostupno na:  HYPERLINK "http://hrcak.srce.hr/83974" http://hrcak.srce.hr/83974 , pristupljeno: 14.03.2017. Elliot, M., McGreal (2005). Tehnologije online u enja (e-learning). Dostupno na:  HYPERLINK "http://edupoint.carnet.hr/casopis/37/clanci/4.html" http://edupoint.carnet.hr/casopis/37/clanci/4.html, pristupljeno: 14.03.2017. Forza, T. (2005). E-obrazovanje. Dostupno na:  HYPERLINK "https://ec.europa.eu/epale/hr/resource-centre/content/tamara-forza-e-obrazovanje" https://ec.europa.eu/epale/hr/resource-centre/content/tamara-forza-e-obrazovanje , pristupljeno: 14.01.2017. Gabrilo, G., Rodek, J. (2009). U enje putem interneta  mialjenja i stavovi studenata U: `kolski vjesnik 58 (3) 281  299. Dostupno na:  HYPERLINK "http://hrcak.srce.hr/82600" http://hrcak.srce.hr/82600 , pristupljeno: 13.03.2017. Huzjak, M. (2010). Obrazovanje na distancu i e-u enje u likovnoj kulturi U: Metodika: asopis za teoriju i praksu metodika u predakolskom odgoju, akolskoj i visokoakolskoj izobrazbi 11(1) 8-22 Dostupno na:  HYPERLINK "http://hrcak.srce.hr/61529" http://hrcak.srce.hr/61529 , pristupljeno: 13.03.2017. Holmberg, B. (1979). Obrazovanje na daljinu, Centar za dopisno obrazovanje Birotehnika, Zagreb. Jandri, P., Boras, D.(2012). Kriti ko e-obrazovanje: borba za mo i zna enje u umre~enom druatvu, Tehni ko veleu iliate FF Press, Zagreb. Jandri, P.,Livazovi, G. (2013). Priru nik iz e-obrazovanja za osobe tree ~ivotne dobi. Medicinska akola. Osijek. Dostupno na:  HYPERLINK "http://ss-medicinska-os.skole.hr/upload/ss-medicinska-os/images/static3/1236/File/Prirucnik_P__Jandric_i_G__Livazovic.pdf" http://ss-medicinska-os.skole.hr/upload/ss-medicinska-os/images/static3/1236/File/Prirucnik_P__Jandric_i_G__Livazovic.pdf , pristupljeno: 09.03.2017. Kink, S. (2009). Medijsko opismenjavanje odraslih U: Informatologia 42 (3) 222-227. Dostupno na:  HYPERLINK "http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=64443" http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=64443 , pristupljeno: 13.01.2017. Matasi, I., Dumi, S. (2012). Multimedijske tehnike u obrazovanju U:Medijska istra~ivanja 18 (1) 143-151. Dostupno na:  HYPERLINK "http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=127125" http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=127125 , pristupljeno: 14.03.2017. Matijevi, M. (1998). Hipermedijska obrazovna tehnologija u obrazovanju odraslih. Dostupno na:  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/datoteka/14513.casopis98.doc" http://bib.irb.hr/datoteka/14513.casopis98.doc , pristupljeno: 14.03.2017. Matijevi, M. (1998). Hipermedijska obrazovna tehnologija i didaktika medija. U: Obrazovanje odraslih 42 (1-4) 49-58. Dostupno na:  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=14513" http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=14513 , pristupljeno: 12.03.2017. Matijevi, M. (1998). Multimedijsko obrazovanje na daljinu i Internet . Dostupno na:  HYPERLINK "https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=13985" https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=13985 , pristupljeno: 14.03.2017. Matijevi, M. (2004). Multimedijalnost i multimedij kao predmet prou avanja multimedijske didaktike. Dostupno na:  HYPERLINK "https://bib.irb.hr/datoteka/167152.MATIJEVIC_OPATIJA2004.doc" https://bib.irb.hr/datoteka/167152.MATIJEVIC_OPATIJA2004.doc , pristupljeno: 14.03.2017. Matijevi, M. (2008). Novo (multimedijsko) okru~enje i cjelo~ivotno obrazovanje U: Andragoaki glasnik 12 (1) 19-27. Dostupno na:  HYPERLINK "https://bib.irb.hr/datoteka/380371.Matijevic_Beograd_2007_A.pdf" https://bib.irb.hr/datoteka/380371.Matijevic_Beograd_2007_A.pdf , pristupljeno: 14.03.2017. Matijevi, M. (2008). E-mentor- iskustva jednog poslijediplomskog studija. Dostupno na:  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=324596" http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=324596 , pristupljeno: 14.03.2017. Matijevi, M. (2008). Medijska uvjetovanost andragoake didaktike. Dostupno na:  HYPERLINK "https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=356833" https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=356833 , pristupljeno: 14.03.2017. Mitrovi, F. (2009). Model u enja na daljinu u funkciji razvoja menad~erskog obrazovanja na pomorskim fakultetima U: Naae more  znanstveno-stru ni asopis za more i pomorstvo 56 (1-2) 42-48. Dostupno na:  HYPERLINK "http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=60648" http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=60648, pristupljeno: 14.03.2017. Novak, A. (2002). Mogunosti primjene stolnih multimedijalnih konferencija u sustavu obrazovanja U: Edupoint 2 (5). Dostupno na:  HYPERLINK "http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-05/clanak-02/stolne-mc.pdf" http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-05/clanak-02/stolne-mc.pdf pristupljeno: 13.03.2017. Poli, M. (2006). Uporaba umre~enih ra unala u prevladavanju prostorno-vremenskih ograni enja u suvremenom obrazovanju U: Metodi ki ogledi: asopis za filozofiju odgoja 13 (2) 77-94. Dostupno na:  HYPERLINK "http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=13674" http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=13674 , pristupljeno: 13.03.2017. Pongrac, S. (1990). Inoviranje obrazovanja odraslih, Andragoaki centar, Zagreb. Prensky, M. (2005). Digitalni uroenici, digitalne pridoalice: Razmialjaju li doista druga ije? U: Edupoint, 5(32). Dostupno na:  HYPERLINK "http://edupoint.carnet.hr/casopis/32/clanci/2" http://edupoint.carnet.hr/casopis/32/clanci/2 , pristupljeno: 14.03.2017. Simel, S. (2011). Neformalno obrazovanje odraslih kao model obrazovanja U: Andragoaki glasnik 15 (1) 47-59. Dostupno na:  HYPERLINK "http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=154602" http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=154602 , pristupljeno: 12.03.2017. Tingle, J. (2004). E-learning Dostupno na:  HYPERLINK "http://edupoint.carnet.hr/casopis/24/clanci/1.html" http://edupoint.carnet.hr/casopis/24/clanci/1.html, pristupljeno 14.03. 2017.  Za viae informacija pogledati na:  HYPERLINK "https://ec.europa.eu/epale/hr/resource-centre/content/tamara-forza-e-obrazovanje" https://ec.europa.eu/epale/hr/resource-centre/content/tamara-forza-e-obrazovanje, pristupljeno: 14.03.2017.  Za viae informacija pogledati: Tingle, J. (2004). E-learning Dostupno na:  HYPERLINK "http://edupoint.carnet.hr/casopis/24/clanci/1.html" http://edupoint.carnet.hr/casopis/24/clanci/1.html, pristupljeno 14.03. 2017.  Autori navode neke od alata: aTutor (Open Source Learning Content Management System  LMCS), ahyCo (Adaptive Hypermedia Courseware), Bazaar, BlackBoard (Blackboard Learning System), Claroline (Open Source LMS dotLRN (Open Source e-learning sustav razvije na MIT-u), eCollege, eLearner, Eledge (Open Source LMS), FirstClass, IBM Workplace Collaboration Services (poslovno orijentiran LMS),Lotus Learning Space (LMS), Moodle (Open Source LMS), WebCT (Blackboard Learning System).  Za viae informacija pogledati na:  HYPERLINK "https://ec.europa.eu/epale/hr/resource-centre/content/tamara-forza-e-obrazovanje" https://ec.europa.eu/epale/hr/resource-centre/content/tamara-forza-e-obrazovanje , pristupljeno: 14.03.2017.  U enja i pou avanja odraslih  Tzv. oblik ,,Face to face nastave, konzultacija i dr. u ovom je slu aju zamijenjen video konferencijama i sl.  Agencija za odgoj i obrazovanje (2010). Andragoaki modeli pou avanja. Priru nik za rad s odraslim polaznicima. Modul 1 (e-dokument) / Agencija za obrazovanje odraslih. Zagreb. Dostupno na:  HYPERLINK "http://www.asoo.hr/userdocsimages/andragoski_modeli_poucavanja.pdf" www.asoo.hr/userdocsimages/andragoski_modeli_poucavanja.pdf , pristupljeno: 14.03.2017.  Saunders, E., (2004). Maximizing Computer Use Among the Elderly in Rural Senior      PAGE \* MERGEFORMAT 14 ~ z"""&&--5566$7B7:<: >>PGRG6KKjUlUUUhVƺwwwwhhYh:hnCJOJQJaJh:hP{CJOJQJaJh:hw 6CJOJQJaJ(jh:hw CJH*OJQJUaJh:hw CJOJQJaJh:hrCJOJQJaJh:CJOJQJaJh:hw 5CJOJQJaJh:h:CJOJQJaJhaCJOJQJaJh:haCJOJQJaJ!hVr\^^^F^ h"h$h6h8h:hhhpiijĴ񨙉ym^O^@1h:h:-CJOJQJaJh:h@SCJOJQJaJh:h'CJOJQJaJh:h `CJOJQJaJh:CJOJQJaJh:h `5CJOJQJaJh:hI5CJOJQJaJh:h:CJOJQJaJhnCJOJQJaJh:h46CJOJQJaJh:hP{CJOJQJaJh:hgvCJOJQJaJh:hw CJOJQJaJh:h4CJOJQJaJ8h:hlpy} ڡxxPثTL @gd:j jj&j2j6jdjxjjjjjjjjkklll qPq^sZuyyb||}~ó񤔤ufWh:h `CJOJQJaJh:h'CJOJQJaJh:hMK6CJOJQJaJh:hMKCJOJQJaJh:h@S6CJOJQJaJh:h@SCJOJQJaJh:h-p?6CJOJQJaJh:hNC6CJOJQJaJh:h:-CJOJQJaJh:hNCCJOJQJaJh:h-p?CJOJQJaJ~2~~0RЗҗ"؝ ZӴxix\L=h:hZJ3CJOJQJaJh:hZJ35CJOJQJaJh~5CJOJQJaJh:hZCJOJQJaJh:h:-CJOJQJaJh:h-p?CJOJQJaJh:h7|CJOJQJaJh:hrCJOJQJaJh:h'CJOJQJaJh:hqa6CJOJQJaJh:hqaCJOJQJaJh:h `CJOJQJaJh:hMH}CJOJQJaJZ&(̡(@Z\^ڣܣ<>jvl  rtBDfhͼͰࡒp_pͼͼͰ h:h0JCJOJQJaJh:hCJOJQJaJ%jh:hCJOJQJUaJh:hTuCJOJQJaJh:hCJOJQJaJh~CJOJQJaJ h:hZJ30JCJOJQJaJ%jh:hZJ3CJOJQJUaJh:hZJ3CJOJQJaJh:hZJ36CJOJQJaJ%>xzʫثx̬ά TVȭ24να񢒢nN?jh:hZJ3B*CJOJQJUaJfHphfffq h:h0JCJOJQJaJ%jh:hCJOJQJUaJh:h6CJOJQJaJh:hCJOJQJaJh~CJOJQJaJ h:hZJ30JCJOJQJaJ%jh:hZJ3CJOJQJUaJh:hZJ36CJOJQJaJh:hZJ3CJOJQJaJ4 FRTxnpJL\ī䗀qX<<@|<XZhj\^Z\z|ocPP?P h:hZJ30JCJOJQJaJ%jh:hZJ3CJOJQJUaJh~CJOJQJaJ h:hR0JCJOJQJaJ%jh:hRCJOJQJUaJh:hRCJOJQJaJh:hZJ36CJOJQJaJh:hZJ3CJOJQJaJh:h;0TCJOJQJaJ-h:h;0TCJOJQJaJfHq 0h:h;0T6CJOJQJaJfHq @V^R4F|b$a$gdw gdw gd:|@lFHʾ̾2Ŀƿ>@zLNdHJvNhνανανανα񓃓h:h|A36CJOJQJaJh:h|A3CJOJQJaJh:hA#CJOJQJaJh~CJOJQJaJ h:hZJ30JCJOJQJaJ%jh:hZJ3CJOJQJUaJh:hZJ36CJOJQJaJh:hZJ3CJOJQJaJ,hjxzZ~RT:.0>Z\"$PHD*TVݱ}}}} h:hZJ30JCJOJQJaJ%jh:hZJ3CJOJQJUaJh:hZJ36CJOJQJaJh:hZJ3CJOJQJaJh~CJOJQJaJ h:h|A30JCJOJQJaJh:h|A3CJOJQJaJ%jh:h|A3CJOJQJUaJ1xz8:XZ4 68  88:\^rth:h?uCJOJQJaJh:h;0T6CJOJQJaJh:h;0TCJOJQJaJh:hZJ36CJOJQJaJh:hZJ3CJOJQJaJh~CJOJQJaJ%jh:hZJ3CJOJQJUaJ h:hZJ30JCJOJQJaJ- df~"$@fz~*,`b.žžŶŢŏpppppphdhw CJOJQJaJ hdhw hZ%hw 0JjhZ%hw UhZ%hw 6 hZ%hw h~h,@hw 0Jjhw U h>hw hw jhw 0JUh:h@CJOJQJaJh:hZJ3CJOJQJaJh:hA#CJOJQJaJ,.0FH24z|~~$&(T`bd* LXZ\^ HJ԰楝hZJ3jhZJ3UjhdUhd h/)hw hwhw 0J h7hw h~h,@hw 0J hhIhw jhw Ujhw 0JUhw hdhw hdhw CJOJQJaJ8Z  RTVXZgd:$a$ dgdv0$a$gdw gdw JNPVXZh:h@CJOJQJaJhdhZJ3jhZJ3UmHnHu*hfmHnHu*8 001h:p. A!"#$%  .s666666666vvvvvvvvv666666>666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ OJPJQJ_HmHnHsHtHR`R 6m.Normal d CJPJ_HaJmHnHsHtHVV 6m. Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\aJ \\ 6m. Heading 2$<@& 56CJOJPJQJ\]aJDA D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List ^/^ 6m.Heading 1 Char*5CJ KH OJPJQJ\^JaJ nHtH`/` 6m.Heading 2 Char,56CJOJPJQJ\]^JaJnHtHP`P 6m. No Spacing CJPJ_HaJmHnHsHtH> @"> 6m.0Footerdp#F/1F 6m.0 Footer CharOJPJQJ^JnHtH6U`A6 6m. Hyperlink >*B*ph^/R^ 6m.Default 7$8$H$)B*CJOJQJ_HaJmHphsHtH j j 6m.p TOC Heading$@& )B*CJKHPJaJmH nHph6_sH tH&& 6m.pTOC 1** 6m.pTOC 2^RR hFPMedium Grid 3 - Accent 4,:V 0jQ@ jQ jQ dj; djQ djQ d 44 dh56B*\]ph56B*\]ph56B*\]ph56B*\]ph +,Light Shading - Accent 3G:V!0YYj;@ j; jDYYjDYY442!dfdfd5B*phv<5\5\5\5\# +,Light Shading - Accent 1G:V"0OOj;@ j; jDOOjDOO442"dfdfd5B*ph6_5\5\5\5\3 +,Medium Shading 1 - Accent 4-:V#0j%@ jj jDjQ d442#dfdfd55\5\5\5B*\phC +,Light Grid - Accent 4:V$0ddddddjF@ddddd j9dddddj;dddd j.ddddjDdddddjDddddd442$dfdfdl5OJ$PJQJ$\^J5OJ$PJQJ$\^J5OJ$PJQJ$\^J5OJ$PJQJ$\^JS  Medium List 2 - Accent 3+:V%0YYYYj;@ j; jQY jQY jQY jQY j j 44%&B*OJPJQJ^Jph CJaJc Light Grid - Accent 3:V&0YYYYYYjF@YYYYY j9YYYYYj;YYYY j.YYYYjDYYYYYjDYYYYY44(&fdfdl5OJ$PJQJ$\^J5OJ$PJQJ$\^J5OJ$PJQJ$\^J5OJ$PJQJ$\^Js QLight List - Accent 3:V'0YYYYj.@YYYYj.YYYYj.YYYYj Y44('fdfd25\5\5\5\phB/B 3apple-converted-space`^` [0 Normal (Web))ddd[$\$CJOJPJQJaJtH44 +W0Header * p#B/B *W0 Header CharCJPJaJnHtH*W * @`Strong5\ H  Light ShadingG:V-0j;@ j; jDjD44(-fdfd5B*ph5\5\5\5\PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭VvnB`2ǃ,!"E3p#9GQd; H xuv 0F[,F᚜K sO'3w #vfSVbsؠyX p5veuw 1z@ l,i!b I jZ2|9L$Z15xl.(zm${d:\@'23œln$^-@^i?D&|#td!6lġB"&63yy@t!HjpU*yeXry3~{s:FXI O5Y[Y!}S˪.7bd|n]671. tn/w/+[t6}PsںsL. J;̊iN $AI)t2 Lmx:(}\-i*xQCJuWl'QyI@ھ m2DBAR4 w¢naQ`ԲɁ W=0#xBdT/.3-F>bYL%׭˓KK 6HhfPQ=h)GBms]_Ԡ'CZѨys v@c])h7Jهic?FS.NP$ e&\Ӏ+I "'%QÕ@c![paAV.9Hd<ӮHVX*%A{Yr Aբ pxSL9":3U5U NC(p%u@;[d`4)]t#9M4W=P5*f̰lk<_X-C wT%Ժ}B% Y,] A̠&oʰŨ; \lc`|,bUvPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!R%theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] fBWTń~ %4% +++. 8_'",(RNj@^~hVj~Z4\|h.JZvxyz|}~H8h@Zw{ G&e;}iF"P,%tKZg:r,wSX%^t4c&p%XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX $'.!$=~3DXXXXL# @0(  B S  ?   !$%,-5689<?HILV_oxy{|   #$-.03;<BELMOPYZabhkqr !04NWZ]^deijnosv|}    " & / 1 6 = E I M  N X ovMU]d Zc.:#1s|w  #(#s$z$&&&&& ' ' '\'e'q'y'{''''''((((((((((((((((( ) ))")+)-)4)5)=)?)F)G)M)O)V)W)^)d)j)n)v)z))))23c5o56666-86888l:t:u:z:{:::::::::::::: <<2<;<<<<<==7=?=a=f=g=o=======B B"B,BD%DqDvDEEKFTFFFHHHHHIIIKJ^JJJKKKKKKUO]O^O`OaOfOPP-S8S9SFSRSSSSSSSVVWWWWWWWWWWWXPXVXXXaYdYfYnYoYvYYYYYZZZ[J[S[b\g\h\r\]]]]^^^^`````(`X`\`]`c````aa aaaaabbeee!e>eHeIeOeWe`effffghhhjjjjjkHnMnppqqqqIsNsOshspsvszsssssssssssssssssssssssssssssst t ttttt%t&t/t0t2t5tCtDtOtPtRtStZt[tctdtktmtwtxttttttttttttttttttttttttuuuuuu uuu#u$u+u/u:u;uEuFuPuQuUuVuYuZu`uauhuiusuvuyuuuxxNx`xyy_zoz ||||S~\~i~q~} hr~LQS\iq<Ė݈-9Չ؉ډ ͊ | "15Íˍ̍ԍ MY̏,58=}Ȕϔ!؝ߝ Ӣ֢08@G>H  17<=FOWbju~¨Ĩ˨̨Ԩ֨ݨި $|Ӭܬ`jɮůͯܯ z(ϴԴ#U`=LKWrt )CMJV&2@FLSy"'%+0*8@/86Bu}  *6EKZb-5 5:<DEOPZ]ceoq{|  )*78@\abjkpx~#&[\st5hpJ  E I M N 0 1 ABtvmn ((Q(S())/0002222::C<E<b<d<DDJJnSoSDWIWgWiWy[z[ze}eeessst tPtRtuwwxxyy||~~^_ef-.z{ئ٦_`fgPQHIopde cd?@!"78"# !OPCE9<#&333\B  H I  wwxx]^\]8901HI<= &'k~@Ep~@8%<iZ*T:kw2v ^,F |u ňC d"p(BZ5.\|$nC[$ii@=%Np(&*@~R'6,# (UUL)ZP*P1lk"= >-Taq@*RaCEhkM䠀8HOrg26W#QdDFDUSo$VHHR^4\* UfD:gf~PkTqlNv cl=Ptݖ$D*x:UU~䠀^`5CJaJo(.0^`0o(..0^`0o(... ^ `o(.... @ ^@ `o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... H^H`o(........ ^`o(.........^`5CJaJo(.0^`0o(..0^`0o(... ^ `o(.... @ ^@ `o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... H^H`o(........ ^`o(.........h^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohp^p`OJ QJ o(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohP^P`OJ QJ o(hHh ^`o(hH. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`5o(.8^8`5o(..0^`0o(...p0^p`0o(.... @ ^@ `o( .....  ^ `o( ...... x`^x``o(....... `^``o(........ ^`o(.........^`5o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`OJPJQJ^J.^`.pp^p`.  ^ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.,^,`o() ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. l^l`hH. <L^<`LhH.  ^ `hH. ^`hH. L^`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohp^p`OJ QJ o(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohP^P`OJ QJ o(hH^`o(.8^8`o(..0^`0o(...p0^p`0o(.... @ ^@ `o( .....  ^ `o( ...... x`^x``o(....... `^``o(........ ^`o(.........^`o(.8^8`o(..0^`0o(...p0^p`0o(.... @ ^@ `o( .....  ^ `o( ...... x`^x``o(....... `^``o(........ ^`o(......... ^`OJ QJ o(   ^ `OJ QJ o( pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( PP^P`OJ QJ o(N^`No() ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.h^`5o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH. ^`hH. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH. ^`OJ QJ o(n ^`OJ QJ o(n pp^p`OJ QJ o(n @ @ ^@ `OJ QJ o(n ^`OJ QJ o(n ^`OJ QJ o(n ^`OJ QJ o(n ^`OJ QJ o(n PP^P`OJ QJ o(n^`5o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`CJOJPJQJ^J)^`CJOJ QJ o(opp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o(^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`5o(- ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.8^8`OJPJQJ^J. ^`hH.  L^ `LhH.  ^ `hH. x^x`hH. HL^H`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. ^`OJQJo(^`OJ QJ ^J o(o p^p`OJ QJ o( @ ^@ `OJQJo(^`OJ QJ ^J o(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo(^`OJ QJ ^J o(o P^P`OJ QJ o(^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(.80^8`0o(..80^8`0o(...^`o(.... `^``o( ..... `^``o( ...... p^p`o(.......  ^ `o(........  ^ `o(......... ^`hH. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`5o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.h^h`o(.h^h`o(..0^`0o(...0^`0o(.... 8^8`o( ..... 8^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........^`OJPJQJ^Jo(hH-^`OJ QJ ^J o(hHop^p`OJ QJ o(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHoP^P`OJ QJ o(hH^`CJOJPJQJ^JhH. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`5OJPJQJ^J.^`.pp^p`.  ^ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.^`5CJOJQJo(- ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`5o(.^`o(..80^8`0o(...80^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ p^p`o(......... ^`OJQJo(^`OJ QJ ^J o(o p^p`OJ QJ o( @ ^@ `OJQJo(^`OJ QJ ^J o(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo(^`OJ QJ ^J o(o P^P`OJ QJ o(^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(.80^8`0o(..80^8`0o(...^`o(.... `^``o( ..... `^``o( ...... p^p`o(.......  ^ `o(........  ^ `o(.........'UU~clq@kMv gf8,F =PtdEp >R^ Uf 8HO i@=% PkD*x"=UL)k1kw (&aCE\|$Z5C ~R'# (qlC[$W#Qo$VFDUZP*iZ*NamArk Acc"/>w:LEeptFockGalsHiorPinawidRphafonTe:1U; V-fa"CaX","5.4 Fb_x z ~. nr px zz z + M C[ .n tv K 7Q w ~    A nG Q b K{ y ? k ZA[G )Z\yd|M8dre@f7F `-vy &%@M ~*T-Ct36Y\*2hV}E??T9Z'(#cf0K 8B+NTfi[OQ[awJ=AT_bp/O\0n; L P V Hw ~ 1%!M!"BJ"xR".9#`5$m$"5%b%$v%x%r&u''"'}p'( H(K( Q((V()>))H * **g-*`O*p*x*\3+=I+N+R+T+{+D,,!,#,-,6,J,2g,Gj,4--P -#-'-3-:-U-va-h ...|,.[.6m.//;/A/K0$0&0K0T0X0;Y0v0}0 1I111|1 2 2C%2*23|A3ZJ3TO3l3A|3?4XP4e4 r4'-5s9576@7>7~7M789(8`38>8Q8&6979D:9,:|Q:>f:Bq:Eq:.;< "<7<:<MZ<c<==M#=&=D=|=}=E>\>q>u> ?] ?d?s-?~F?-p?*{?@%@ AA-A{0AtOAdAjAsAB-BKBUBaBpB C4"CCC;GCNC`C7aC0nCFD1D>DaDazDOEF'FF)F&F GnGjHHmKHqnHnHnH rHIINIVJKK8KMKdKiK}K{jLMkM6N?NO(O)OJObO"xOP}2PbQ5QQyQ8Q?hQ@kQRRRYRaR/'STT;0TpFT1dTyT ULMU*NU/V$DV`SVnV WHWvWy#XYXA\XY:CYIY]ZZ`ZoZ[ [Z[`6[b[_v[\] D]_^^Q^(R^R^^`z^l~^5_6B_\bbqr%-8>4GrDAX#*/0:3aq0O6<lr!w::DgGabwi1n,,;e_u0?Nb3 $~()`JVcczyz!!fSo @adw3NJv 1CKB GmbrhvK$R'\' AX)f6GS@SiQi4 0]g{li(,29PY8D_vp}]449fIMNZ7.[hu+@AsT?]~6pGNP`t,oZ\T6d;GOV%=z=E ym/77=@]TTevk}&h3,7V Zs!% '7:= U+`+ zAN^m!'T8.9n=tEp]`v)A]OdRd lO|YhIMQ[uiiW\K`_t[q!&/M^axC;=hg1 _ m;!Nx<j* :#[>p74:8:^v/3+diw 0*C9&FHT[GKNhTA#/%H BHUeo %9UR '$06my{pUj7"\L^ Vy+>=EEIHw}&L Z%6<B =g[[G imqcJ*EZm u0=".8#LR.i%sYL$Z]GptwdXj"*4.W?QW(7MIn rw;5Euks} wsu*,f|h~ +L%l45\Hu [HJ8ZA_-1KMMQ/7Gfo{GA_?wY6\kau+,pA=$&&0B=VKKVd"x#QCF`! 4CWrn0]OOj[l T1@>rHk+ '&@Nx,({R )A5P?Y$y~"12I"TC'+27[ 5;X!jm ,JNYx+ \`dSw} bBHiP^<^ q__fl; =j}=_FLPN[bKsSR?dr.\2UN&)\+OZ@dRr(k(Zqaqt z@I I I I 0 !"%(:<HOPW[]^rxs% (@,.@HJPVz~ UnknownG.Cx Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@CalibrimTimesNewRomanPS-ItalicMTMS MinchoG=  jMS Mincho-3 fg;(SimSun[SO7@CambriaK=   jMS Gothic-3 00005. .[`)Tahoma?= *Cx Courier New;Wingdings?Wingdings 2A$BCambria Math"1bbe%' 0p!s!0 BqHP  $P6m.2! xx Korisnik Anita Klapan'                           ! " # $ % & Oh+'0t  $ 0 < HT\dl KorisnikNormalAnita Klapan2Microsoft Office Word@F#@xn@ @  0՜.+,D՜.+,H hp|  p  TitleNaslov, 8@ _PID_HLINKSAy,K3http://edupoint.carnet.hr/casopis/24/clanci/1.html&+HBhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=154602LE.http://edupoint.carnet.hr/casopis/32/clanci/2!-BAhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=13674K?Bhttp://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-05/clanak-02/stolne-mc.pdf!&<Ahttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=60648<;9+https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=356833O6)http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=324596m3@https://bib.irb.hr/datoteka/380371.Matijevic_Beograd_2007_A.pdfm0=https://bib.irb.hr/datoteka/167152.MATIJEVIC_OPATIJA2004.doc-*https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=13985V*)http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=14513tv'/http://bib.irb.hr/datoteka/14513.casopis98.doc&*$Bhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=127125%/!Ahttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=64443(zhttp://ss-medicinska-os.skole.hr/upload/ss-medicinska-os/images/static3/1236/File/Prirucnik_P__Jandric_i_G__Livazovic.pdfg=http://hrcak.srce.hr/61529f9http://hrcak.srce.hr/82600Qhttps://ec.europa.eu/epale/hr/resource-centre/content/tamara-forza-e-obrazovanje}/3http://edupoint.carnet.hr/casopis/37/clanci/4.html`2http://hrcak.srce.hr/83974%* Bhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=171748'& Bhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=159703s=4http://bib.irb.hr/datoteka/471508.Crnkovic_i_dr.pdf%1http://2co2.ufzg.hr/skini/UFSKRIPTA_LJBTMD-2.pdfChttp://www.asoo.hr/userdocsimages/andragoski_modeli_poucavanja.pdf Chttp://www.asoo.hr/userdocsimages/andragoski_modeli_poucavanja.pdfQhttps://ec.europa.eu/epale/hr/resource-centre/content/tamara-forza-e-obrazovanjey,3http://edupoint.carnet.hr/casopis/24/clanci/1.htmlQhttps://ec.europa.eu/epale/hr/resource-centre/content/tamara-forza-e-obrazovanje  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstvwxyz{|~Root Entry Fw @1TableoWordDocument :SummaryInformation(uDocumentSummaryInformation8}tMsoDataStore-GCJ5EO1XE==2-Item PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q