Pregled bibliografske jedinice broj: 926399
Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju
Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju // Migracijske i etničke teme, 32 (2016), 3; 319-351 doi:10.11567/met.32.3.2 (domaća recenzija, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 926399 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju
(Demographic development of the Island of Brač and islanders' tendency to emigrate)
Autori
Nakićen, Jelena ; Čuka, Anica
Izvornik
Migracijske i etničke teme (1333-2546) 32
(2016), 3;
319-351
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
iseljavanje, depopulacija, hrvatski otoci, Brač
(emigration, depopulation, Croatian islands, Brač Island)
Sažetak
Jedan je od najvažnijih demografskih procesa na hrvatskom otočnom prostoru depopulacija. Ona je posljedica intenzivnog iseljavanja, mahom mladog stanovništva, i negativne prirodne promjene. Mali hrvatski otoci i otoci smješteni podalje od kopna ponajviše su zahvaćeni tim procesom, dok je na pojedinim površinom većim i kopnu bližim ili premoštenim otocima čak zabilježen blagi porast broja stanovnika posljednjih nekoliko popisnih godina. Jedan od otoka koji je niz godina bio izložen intenzivnoj depopulaciji, a u novije vrijeme bilježi blagi porast broja stanovnika jest i otok Brač. U radu se analiziraju demografski pokazatelji koji svjedoče o intenzivnoj depopulaciji koja je zahvatila čitav otok u većem dijelu 20. stoljeća, no posljednjih nekoliko popisnih godina broj stanovnika dijela otočnih naselja u porastu je ili tek u manjem padu. Kako je u pojedinim slučajevima često riječ o fiktivnom porastu uzrokovanom tzv. administrativno doseljenim stanovnicima, istraživanjem provedenim u obliku anketnog ispitivanja nastojalo se istražiti u kojoj je mjeri stanovništvo zadovoljno životom na otoku te kakav je njihov trenutačni stav prema iseljavanju. Prema rezultatima istraživanja, većina ispitanika zadovoljna je uvjetima života na otoku i ne razmišlja o odlasku. Analizom varijance testirano je i nekoliko hipoteza postavljenih na početku istraživanja. Rezultati testiranja pokazali su primjerice da učestalost posjeta Splitu kao najbližemu većem urbanom i regionalnom središtu ne utječe na želju za odlaskom s otoka te da su najčešći razlozi cirkulacije prema Splitu zdravstveni, čime se zdravstvena infrastruktura nameće kao glavni nedostatak života na otoku.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geografija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Central and East European Online Library - CEEOL
- IBSS - The International Bibliography of the Social Sciences
- LLBA: Linguistics and Language Behavior Abstracts
- Sociological Abstracts
- Worldwide Political Science Abstracts