ࡱ> q`@bjbjqPqP ;::R %...B8"l,BRt")s+s+s+s+s+s+s$jvhx2Os.Os.. t)()()(B ..)s)()s)()(jO^..c ^g"" `2rT"t0Rt=`Jy'%ydcc^y.g )(OsOs'jRtBBBd DBBBBBB...... dipl. ing. Kajo Feri,  Cemex dr. sc. Neven Duvnjak, Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar-Podru ni centar Split ODR}IVA GRADNJA U OKVIRU KONCEPTA ODR}IVOG RAZVOJA 1. Koncept odr~ivog razvoja i neki aspekti odr~ive gradnje u okviru toga koncepta Odr~ivi razvoj, preko brige za okolia i povratka u ravnote~u s prirodom, razvio se do danas u koncept koji utje e na gotovo sva polja suvremenog ~ivota. Jedna od prvih i naj eae citiranih definicija pojma odr~ivi razvoj oblikovana je 1987. g. u izvjeataju Brundtlandove komisije pod nazivom Naaa zajedni ka budunost. Definicija navodi kako je odr~ivi razvoj onaj koji zadovoljava potrebe sadaanjice bez ugro~avanja mogunosti buduih generacija u zadovoljavanju vlastitih potreba. Naglaaava se nekoliko aspekata bitnih za odr~ivi razvoj: eliminacija siromaatva, zaatita i unaprjeenje prirodnih resursa, razvoj koji obuhvaa koncept ekonomskog rasta, druatvenih i kulturnih raznolikosti, te integracija ekonomskog rasta i ekologije u proces odlu ivanja. Odr~ivi razvoj predstavlja proces i okvir za usmjeravanje druatvenog napretka te iskoriatavanja ekonomskih mogunosti radi zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba i poboljaanja kvalitete ~ivota. Istovremeno osigurava se da prirodni sustavi, resursi i raznolikosti o kojima ovisimo budu odr~ani i unaprijeeni - za dobrobit sadaanjih i buduih generacija. Stoga, primjena odr~ivosti nee samo "odr~ati" kakvou ~ivljenja ve e ju dramati no poboljaati (Roseland, 2000.) Koncept odr~ivog razvoja  ... nema smisla kada u nekom prostoru viae ne ~ivi ljudsko druatvo. Tada se, ako ovjek ne djeluje crpei prirodne resurse, priroda samoobnavlja bez osobitih poteakoa (Bualjeta Tonkovi, 2015., 23). Ista autorica navodi kako znanstvena i stru na javnost poznaju i priznaju koncept odr~ivog razvoja, ali se on joa uvijek rijetko primjenjuje. Najveu prepreku implenetaciji koncepta odr~ivog razvoja ine ljudi, njihova svijest i znanje. Ljudska ekonomska djelatnost ima va~nu ulogu u dosezanju odr~ivosti ali je mo~da najbolje rei da prepreku odr~ivosti predstavlja neoliberalna ekonomija koja dominira u svijetu (opairnije o tome vidjeti u: Bualjeta Tonkovi, 2015., 24). Prema Bualjeta Tonkovi, koncet odr~ivog razvoja nudi odgovor na pitanje zaato bi ljudska ekonomska aktivnost trebala biti odr~iva, te navodi tri bitna razloga. Prvi je postojanje moralnih razloga zbog kojih bi danaanje generacije trebale ostaviti buduim generacijama jednake aanse za njihov opstanak i razvoj. Druga je skupina razloga povezana s ekologijom, gdje je osim naaeg umjetno sagraenog doma i prirodni okolia naa dom. Navedeno shvaanje podrazumijeva o uvanje bioraznolikosti i zalihe prirodnih resursa zato ato je ovjek samo dio prirode i nema pravo prirodu nepovratno mijenjati ili devastirati na atetu ostatka prirodnog svijeta. Ovdje se podrazumijeva ne samo odnos prema buduim generacijama, nego i odnos ovje anstva prema svim ~ivim biima i prirodi u cjelini. Trei argument za primjenu odr~ivog koncepta razvoja je ekonomski argument prema kojemu je odr~ivi razvoj najefikasniji, jer u protivnom dolazi do sve veeg rasipanja neobnovljivih resursa i energije (navedeno prema: Bualjeta Tonkovi , 2015., 24-25). Stoga se u enje za odr~ivost i voenju u smjeru odr~ivosti temeljne pretpostavke postupnog ostvarivanja ciljeva odr~ivog razvoja (Lay 2007, prema Bualjeta Tonkovi, 2015., 25). Naime, Lay smatra da su u enje i voenje dva nosiva stupa druatvenih promjena k odr~ivosti, a ujedno su i pretpostavka za sve moderne druatvene procese. Naglaaava kako nas u tom kontekstu zanima u enje za razvijanje vrednota odr~ivosti i uravnote~enosti, za iznala~enje odr~ivih razvojnih rjeaenja (Lay, 2007., 1037). `to se ti e situacije u naaoj dr~avi, osvrnut emo se na principe odr~ivog razvoja u strateakim dokumentima republike Hrvatske. Naime, Europska unija (u daljnjem tekstu EU) se u svojim strateakim dokumentima opredijelila za odr~ivi razvoj, odnosno gospodarski razvoj temeljen na socijalnoj ravnopravnosti i visokim standardima zaatite okoliaa ato je dokumentirano prije svega u Lisabonskoj strategiji kao i u Strategiji odr~ivog razvoja EU (Mateai, 2009., 323). Uo i Svjetskog skupa o okoliau i razvoju u Rio de Janeiru, 1992. Hrvatski Sabor izglasao je Deklaraciju o zaatiti okoliaa kojom se Hrvatska  ...opredjeljuje za odr~ivi gospodarski razvoj temeljen na odr~ivoj poljoprivredi, aumarstvu, pomorstvu i turizmu te gospodarstvu i industriji zasnovanoj na ekoloaki dopustivim tehnologijama; energetskoj politici usmjerenoj na energetsku u inkovitost i postupno uvoenje obnovljivih izvora te pravu javnosti na sudjelovanje u odlu ivanju o aktivnostima koje e imati zna ajan utjecaj na okolia. (Mateai, 2009., 324). Temeljni dokument odr~ivog razvoja u Hrvatskoj je Strategija odr~ivog razvitka RH koju je u velja i 2009. godine izglasao Hrvatski Sabor. (Mateai, 2009., 324). Problemi vezani uz odr~ivu gradnju, koja je sredianja tema naaega lanka, posredno nalazimo u dijelu koji se ti e gospodarstva u poglavlju Odr~iva proizvodnja i potroanja iji je glavni cilj  ...ostvariti uravnote~en i stabilan rast gospodarstva koji bi imao manji utjecaj na daljnju degradaciju okoliaa i stvaranje otpada kao do sada . Rast mora pratiti promjena neodr~ivih obrazaca u ponaaanju u kuanstvima te u javnom i privatnom sektoru, za ato je klju an tzv. ljudski kapital odnosno obrazovanje, kojega isti e i Lay (Navedeno prema: Mateai, 2009., 332). O odr~ivom planiranju u Hrvatskoj opairno govori Cavri, koji treba biti cilj u buduem planiranju u Hrvatskoj, ato nije futuristi ka ideja nego koncept koji obuhvaa ukupno 22 to ke primjenom kojih bi se ostvarilo odr~ivog planiranje. (Cavri, 2005). Odr~ivo planiranje ekogradova i ekozona zahtijeva dosad neostvareni i istodobni naglasak na u inkovito koriatenje prostora, zasnovano na minimiziranju troaenja osnovnoga prirodnog kapitala, poveanju druatvenog kapitala i na mobiliziranju graana i mjeatana, njihovih udruga i vlasti prema ovim vrijednostima. Ovaj sinergetski pristup omoguava da kapital bude iai, zdraviji i jeftiniji; da ima veu dostupnost i koheziju; da se viae oslanja sam na sebe u zahtjevima za hranom i energijom i da pru~a veu gospodarsku sigurnost nego sada. Stoga, primjena odr~ivosti nee samo "odr~ati" kakvou ~ivljenja ve e ju dramati no poboljaati (Roseland, 2000., prema Cavri 2009., 81). "Odr~ivo planiranje" treba biti cilj i u buduem hrvatskom planiranju, ato nije samo futuristi ka ideja nego treba obuhvaati spomenute 22 to ke, koje imaju za cilj stvarno spre avanje zagaenja (one iaenja) i smanjenje svih vrsta otpada: To ke navedene u fusnoti 4. poti u planere da prihvate izmijenjenu i ja u ulogu u planiranju budunosti hrvatskih gradova i sela. Veina ljudi smatra da je uloga planera uvijek bila osiguravati odr~iviju budunost (npr., svrsishodno razmjeatanje resursa, smanjivanje otpada, pojeftinjenje i poboljaanje prometa). Cijenei to, odr~ivost mo~e zahtijevati od novih naraataja planera da potvrde ono ato su ljudi mislili da je njihov posao u pomaganju drugima u ostvarenju ~eljene budunosti. Ono ato mo~e biti novo ili iznova otkriveno, jest obveza airenja vremenskog horizonta preko predvidljive budunosti i objaanjenja moguih raspolo~ivih izlaza i izgleda (navedeno prema: Cavri, 2009., 82). Meu 22 to ke, tri se neizravno ili izravno odnose na problem odr~ive gradnje: to su to ke br. 6 (zaatita zemljiata i vlasniatva od kupnji stranaca bez nadzora, to ka br. 17 ( iaenje i obnavljanje zagaenih napuatenih podru ja, industrijskih zona i drugih  smeih podru ja i mjesta), te to ka br. 21 (zaatita i o uvanje obalnih i drugih podru ja od izgradnje apartmana i pokrivanje betonom bez nadzora). Prema Vezili Strmo, Senjak i `tulhofer gradnja je va~no podru je za postizanje ciljeva odr~ivog razvoja. Tijekom cijeloga ~ivotnog ciklusa - od koriatenja sirovina, preko obrade u slo~enije proizvode, projektiranja, graenja, uporabe, odr~avanja, prenamjene i, na kraju, ruaenja - graevina utje e na svoj okolia. Posljedice su velika potroanja zemljiata i sirovina, proizvodnja golemih koli ina otpada, emisija stakleni kih i ostalih plinova te - ponajprije - potroanja energije. Graevinska je industrija jedan od najveih potroaa a obnovljivih i neobnovljivih prirodnih resursa. Ona sudjeluje s 40% u svjetskoj potroanji kamena, aljunka i pijeska, te 25% u potroanji drva. Takoer je odgovorna za 40% cjelokupne potroanje energije i 16% potroanje vode. Graevinska industrija proizvodi goleme koli ine otpada. Velik dio otpada nastaje proizvodnjom, prijevozom i upotrebom materijala. Tako u Europskoj uniji graevinska industrija doprinosi sa 40-50% otpada godianje (Vezili-Strmo, Senjak, `tulhofer, 2014., 125). 2. Tri osnovna stupa odr~ivog razvoja klju nih za odr~ivu gradnju Definicija odr~ivog razvoja iz Bruntlandovog izvjeataja se nadopunjuje 1995. godine na Svjetskom sastanku na vrhu za druatveni razvoj te glasi:  Gospodarski rast, druatveni razvoj i zaatita okoliaa su meusobno ovisne i nadopunjujue komponente odr~ivog razvoja ato zatvaraju okvir nastojanja za postizanjem bolje kvalitete ~ivota svih ljudi (United Nations, 1995). Tu se dakle prvi put izravno navode tri osnovna stupa odr~ivog razvoja: gospodarstvo, druatvo i ekologija. Dakle svaki razvoj ovje anstva le~i barem na nekim od ovih stupova, ali onaj razvoj ovje anstva koji bi bio odr~iv mora biti oslonjen podjednako na sva ova tri stupa. Ukoliko je bilo koji od ovih stupova zanemaren tijekom razvoja, takav razvoj ne mo~e biti odr~iv te je ugro~ena sposobnost buduih generacija da zadovolje svoje potrebe. Isto se mo~e rei ne samo za razvoj ovje anstva nego i za razvoj pojedine regije, pojedine industrijske ili privredne grane ili sli no. Razli ita znanstvena podru ja, polja i grane se bave problematikom pojedinih stupova razvoja, dakle gospodarstvom, druatvom i okoliaem. Meutim, ukoliko rjeaenje nekakvog problema ~elimo temeljiti podjednako na gospodarstvo, druatvo i okolia logi no je postaviti pitanje kako to u initi. Jasno je da znanost koja se bavi, primjerice gospodarskim pitanjima ne mo~e ponuditi rjeaenje danog problema u druatvenom ili ekoloakom smislu. Isto tako, znanstvenik ili stru njak kojem je povjereno osloniti rjeaenje danog problema na, primjerice, gospodarski stup ne mo~e znati koliko je istovremeno to isto rjeaenje danog problema oslonjeno na druatveni i ekoloaki stup. Logi no je zaklju iti kako je za podjednako oslanjanje bilo kojeg rjeaenja danog problema na tri stupa ili temelja iznimno va~no da znanstvenici i stru njaci koji djeluju na razli itim poljima (u ovom slu aju stupovima razvoja) intenzivno i kvalitetno razmjenjuju znanje. Problemi koji proizlaze iz potrebe za odr~ivim razvojem zahtijevaju dakle interdisciplinarni pristup. Znanstvenici se danas u odreenoj mjeri sla~u da rjeaenja naaih razli itih problema ne le~i samo u gomilanju sve vee i vee koli ine znanja.  Ono ato je danas potrebno je bolje razumijevanje meu znanstvenim poljima, bolje shvaanje na ina na koje akademsko znanje prodire u druatvo i bolja svijest o opasnostima, ali i prilikama koje le~e u stalnoj proizvodnji znanja. (Frodeman i sur., 2010). Ova konstatacija upravo opisuje ono ato je potrebno znanosti za pronala~enje rjeaenja vezanih uz danaanje globalne diskusije i previranja oko tema vezanih uz ekologiju, klimatske promjene i odr~ivi razvoj. 3. Openito o odr~ivoj gradnji Najjednostavnije se mo~e rei da je odr~iva gradnja ona vrsta gradnje koja je usklaena s odr~ivim razvojem. Pri tom se meutim postavlja pitanje na koje se sve vrste gradnje odnosno graevina odnosi i na koji vremenski period. Kada se govori o vrstama gradnje, najairi pojam, a time i najusklaeniji s na elima odr~ivog razvoja bi bio pojam itavog izgraenog ljudskog okoliaa. Kada se govori o periodu za koji se odreena graevina (zahvat u prostoru) procjenjuje u smislu odr~ivosti onda treba uzeti u obzir itav njen ~ivotni ciklus. Samim time odr~iva gradnja izlazi iz okvira onih stru njaka koji se primarno bave planiranjem, projektiranjem i graenjem izgraenog ljudskog okoliaa. Projektanti, primjerice moraju pri projektiranju odr~ive graevine (one koja e biti usklaena s principima odr~ive gradnje i odr~ivog razvo *<DFh|P R X 6 > B t v z ~ 02øø|und] h8\]h h \] hZn\] hI \]h{i*h+6\]h{i*h{i*6\] h{i*\] h .e\]h h'O\] h+\] h}\]h}h}5\]h}5\]h'Oh'O6]h h'O5] h+05] h 5] h+0] hXn1]h h ]$>P R %29;dDZL\LLL$dh7$8$H$a$gdJ?$dh7$8$H$`a$gdL$dh7$8$H$`a$gdL$dh7$8$H$a$gdL$dh7$8$H$a$gdL dh7$8$H$gdL|>2,l,:d*<NTp2pp  NPzz h ?\] h!_6\] h56l\] hhsP\] h@n\] h+[\] h|r\] hI \] h_Q\] h7>\]h+h+\] h1\]jh+0JU\] h .e\]h+h8\] h+\]h h \]0P&D8@B ^ !!!!!""2"v"~"""""#$$$$$%0%H%%%%&&&,&̾ݰ~vv~mdh8hsPJh8hUjPJh8h:]h8hUj]h8h] hs\]jh??0JU\] hX \] h??\] h\] hhsP\] h%6\] h\]h%6hhsP\] hZ8\] h@n\] hZn\] h56l\] hs-'\] h!_6\]',&Z&4(N((((( )V)))),,,,,,`--..2.8.:.<.N.:/T/////0022 2R2222222λΨ訇}sh B,hn\]h B,h8\]jh8hZ0JPJU hPJ h8PJ hI PJh8hZPJhZnhZn6PJhZnh86PJh8h:PJ hZnPJh8hs6PJ]h8hUj] h@nPJh8hsPJh8hUjPJ-23B3F33333334`4b4z4|444489999999999:::; ;;; ;4;;;;ƼԳvvvgjhPmh+00JPJUhPmhPJhPmh+0\] hPmPJ h@nPJ hr?PJhPmhuPJhPmh+0PJ hZnPJh8h+0PJh8h8\] hA[\] hn\] h8\] h4\]h+h8\]h B,h8\]h B,h8\](;<@@.A6A8AdAAAABB&CnCC^D`DbDdDDFFFJJNJvKKKKKKK L>LLLRLTLXLZL\Lùò{ètl *hZ"\] h+\] h@n\] h B,\]h+hoK\] h\] hL\] hoK\]hoKhoK\] h\]hoKh+\]hoKhj_$\] hXJPJ hGPJ hZ"PJ hPJ hA[PJ h@nPJh8h+0PJ hxjPJ(\LLLLLMMNNNOOO>XX\\P_`_aZa\a^aeeg|ڌ6Ƙhlz~z684þݼݵݮݮݪݵݣݣݣݣݛݓݾ *hJ? *hhJ? *hohJ? hrhJ?hr? hH$hJ? hfCnhJ?U hJ?5hJ?hJ?5 h:hJ?h) h,hJ?hJ? *hoKhJ?\]hL]5\]hJ?hJ?5\]4Laa\a^aL (~ʕ FƘxz8$ & Fdha$gdJ?m$$dh`a$gdr?m$$dh`a$gdr?m$ $dha$gdJ?m$$dh`a$gdJ?m$ja) sagledati ato je mogue vei broj razli itih interakcija te graevine koje e se vjerojatno dogoditi tijekom itavog ~ivotnog ciklusa graevine izmeu nje, njenog okoliaa i druatvene zajednice (u prvom redu korisnika graevine). Jedan od prvih prijedloga definicije pojma odr~iva gradnja potje e iz 1994. godine s Prvog meunarodnog kongresa o odr~ivoj izgradnji te glasi:  Odr~iva gradnja je stvaranje i odgovorno odr~avanje zdravog izgraenog okoliaa temeljeno na ekoloakim principima i u inkovitom iskoriatavanju resursa. (CIB, 1995.). Ista radna grupa stru njaka TG16 pri CIB-u (Izvorno: Consiel International du Batiment, Engleski: International Council for Building Research Studies and Documentation) je kasnije ovu definiciju uredila tako da ona danas glasi:  Odr~iva gradnja je stvaranje i upravljanje zdravim izgraenim okoliaem temeljeno na u inkovitosti resursa i ekoloakom projektiranju (Kibert, 2016). Osim pojma  odr~iva gradnja esto se spominju sli ni pojmovi kao npr.  zelena gradnja ,  odr~iva izgradnja ili na engleskom jeziku  green building ,  sustainable building i  sustainable construction . Bez obzira na razlike koje postoje meu navedenim pojmovima, svi oni na odreeni na in opisuju skup znanja i vjeatina potrebnih za usklaivanje planiranja, projektiranja, izvoenja i upravljanja graevinama ili itavog izgraenog ljudskog okoliaa s principima odr~ivog razvoja. Usklaivanje svih faza ~ivotnog ciklusa pojedine graevine s principima odr~ivog razvoja pred stru njake i znanstvenike stavlja daleko slo~enija pitanja nego je to bio slu aj ranije. Ta pitanja zahtijevaju odgovore i rjeaenja do kojih je mogue doi samo integralnim interdisciplinarnim pristupom. Odr~iva gradnja ne zanemaruje va~ea mjerila koja izgraeni okolia danas mora zadovoljavati, nego ih nadopunjuje. U tom smislu se govori o tradicionalnim mjerilima pomou kojih se procjenjuju graevine, a to su: njena svojstva (performanse), kvaliteta i cijena. Dodatno na ova mjerila, odr~iva gradnja postavlja nova, tzv. mjerila odr~ivosti o kojima treba voditi ra una kod odr~ive gradnje. Mjerila odr~ivosti su: potroanja resursa, negativni utjecaji na okolia i zdrava okolina (Kibert, 1994.). Dakle, svakim graditeljskim zahvatom u ljudskom okoliau, jednako kao i svakom ljudskom aktivnoau ovje anstvo iskoriatava prirodne resurse i utje e na okolia. Nadalje, svakim graditeljskim zahvatom u prostoru ovjek mijenja svoju okolinu te ona tako promijenjena druga ije utje e na ovjeka koji u njoj ~ivi i djeluje. Najva~niji utjecaj okoline na ovjeka je utjecaj na ovjekovo zdravlje te ovjek mora stvarati zdrav izgraeni okolia. Pri izgradnji je potrebno negativne u inke na ljudsko zdravlje smanjiti na najmanju moguu mjeru. Takoer treba imati u vidu da brojne graevine s druge strane slu~e upravo zaatiti ljudi i ljudskog zdravlja kao ato je to, primjerice slu aj s graevinama za zaatitu od poplava i drugih razornih prirodnih pojava. Radna grupa TG16 u CIB-u (Izvorno: Consiel International du Batiment, Engleski: International Council for Building Research Studies and Documentation) je iznjedrila 7 principa odr~ive gradnje. To su (Kibert, 2016): smanjenje potroanje resursa, ponovna upotreba resursa, upotreba resursa koji se mogu reciklirati, zaatita prirode, otklanjanje toksina, primjena cjelo~ivotnih troakova, usredoto enost na kvalitetu. Navedenih sedam principa je osmialjeno tako da se njihovim poativanjem ostvare pozitivni rezultati glede mjerila odr~ivosti. Zna i da njihovo ispunjavanje poma~e poboljaanju graevine u pogledu mjerila odr~ivosti u odnosu na tradicionalnu gradnju usmjerenu samo na tradicionalna mjerila (svojstva, kvaliteta i cijena). Od ega je graevina izraena, koje tehnologije su upotrijebljene, prikladnost oblika graevine i kako njeni korisnici mogu upravljati graevinom, sve to utje e na odr~ivost projekta sada i daleko u budunosti (Goodhew, 2016). Razmatrajui 3. princip odr~ive gradnje (upotreba resursa koji se mogu reciklirati) mogue je shvatiti kako materijali od kojih je graevina izraena mogu utjecati na odr~ivost projekta daleko u budunosti. Svaki materijal koji se mo~e reciklirati i koji je ugraen u graevinu, na kraju njenog ~ivotnog ciklusa predstavlja potencijalnu sirovinu za neki novi materijal ili proizvod koji se mo~e izraditi njegovim recikliranjem. Tako e za taj novi materijal ili proizvod biti potrebno manje prirodnih resursa ato zna i da je postignuto smanjenje potroanje prirodnih resursa. }ivotni vijek graevine naj eae iznosi viae desetaka godina, ponekad viae od stotinu godina, a ponekad i viae stotina godina. Imajui to u vidu sasvim je primjereno govoriti o pozitivnom utjecaju na odr~ivost projekta daleko u budunost. Pri tome treba uo iti da se pozitivni utjecaj ne ostvaruje samo na odr~ivost projekta odnosno graevine u koju je ugraen materijal koji se mo~e reciklirati. Pozitivan utjecaj se prenosi i na odr~ivost nekog budueg projekta u koji e biti ugraen materijal ili proizvod dobiven recikliranjem izvornog materijala iz graevine. Gospodarska cijena graevine  novac / okoliana cijena graevine  resursi i utjecaj na okolia Primjer utjecaja materijala: (LCA) materijala vs utjecaj materijala na LCA graevine  opisno Uloga druatva u odr~ivoj gradnji  Vlasnici stupova / tko vodi ra una o kojem stupu? / isplativo, potrebno i uz zaatitu okoliaa / druatvo kompleksno  treba govoriti ato mu treba, razli ite potrebe, a resursi ograni eni (resursi gospodarstva, resursi okoliaa) / uravnote~iti stupove Socioloaka mjerila razvijenosti druatva (kao ato je CO2 mjera koja ukazuje na smanjenj/poveanje rizika od globalnog zatopljenja) Zaklju ak Potrebno je provoditi intenzivni interdisciplinarni pristup odr~ivoj gradnji  Sociolozi i openito koji se bave druatvenim znanostima bolje artikulirati potrebe druatva u smislu izgraenog ljudskog okoliaa  Da bi to mogli moraju bolje razumjeti (u iti) ograni enja koja postoje u resursima okoliaa i resursima gospodarstva Socioloaki okvir treba dati (dio) odgovor(a) na pitanje kako s izgraenim okoliaem zadovoljiti potrebe druatva? To poziva na tjeanju suradnju sociologa sa sudionicima u planiranju i stvaranju izgraenog ljudskog okoliaa. LITERATURA: Bualjeta Tonkovi, A. (2015.), Odr~ivi razvoj sredianje Like. Prilog analizi ljudskog i socijalnog kapitala, Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar-Podru ni centar Gospi i Dr~avni arhiv u Gospiu, Zagreb-Gospi. Cavri, B. (2005.), Summary of Interview Protocol with planning professionals, land developers, and academics, June-July 2005, Zagreb. Cavri, B. (2009) Odr~ivost i njene sastavnice kao nova paradigma u teoriji i praksi hrvatskog planiranja. Sustainability and its Complements as the New paradigm in Croatian Planning Theory and Practice, Geoadria 14 (1) 61-86. CIB, (1995), Sustainable Development and the Future of Construction  A Comparison of Visions from Varous Countries, Rotterdam, CIB-International Council for Building Research Studies and Documentation Frodeman R., Thompson Klein J., Mitcham C. (2010), The Oxford Handbook of Interdisciplinarity, New York, Oxford University Press Inc. Goodhew S., (2016), Sustainable Construction Processes, Chichester, UK, Wiley Kibert C. J., (1994), Establishing principles and a model for sustainable construction, U: Kibert C.J. (ur.), Sustainable Construction, Proceedings of The First International Congress of CIB TG16 (str. 3-12), Gainesville, Center for Construction and Environment, University of Florida Kibert C. J., (2016), Sustainable construction: green building design and delivery, Fourth edition, Hoboken, New Jersey, John Wiley & Sons Inc. Lay, V. (2007) Odr~ivi razvoj i voenje, Druatvena istra~ivanja 16 (6), 1031-1053. Mateai, M. (2009.) Principi odr~ivog razvoja u strateakim dokumentima RH, Socijalna ekologija 18 (3-4), 323-338. Our Common Future (1987) Chapter 2. Towards Sustainabl develoment. Report of the Word Comission on Environment and Development, http://www.un-documents.net/our-common future.pdf (pristupljeno12. svibnja 2016). Roseland, M. (2000) Sustainable community development: integrating environmental, economic and social objectives, Progress in Planning, 54, 73-132. United Nations World Commission on Environment and Development (1987), Our Common Future [Brundtland Report], Oxford, Oxford University Press United Nations, (1995), The Copenhagen Declaration and Programme of Action: World Summit for Social Development, Copenhagen, United Nations Vezili-Strmo, N., Senjak, I., `tuholfer. A. (2014) Odr~ivost postojee stambene izgradnje i mogunost procjene, Prostor 22 (1), 122-133. POPIS NEOBJAVLJENIH IZVORA: Biljeake s edukacije Green Building Proffessional (2011-2012), Zagreb, Hrvatski savjet za zelenu gradnju Biljeake s edukacije International Training  DGNB Consultant , (2017), Zagreb, Hrvatski savjet za zelenu gradnju i DGNB Academy  Viae o odreenju odr~ivog razvoja vidjeti u dokumentu Our Common Future, Chapter 2: Towards Sustainable Development.   U enje je tako ona aktivnost koju vrednujemo lao  stup-nositelj procesa ostvarivanja odr~ivog razvoja. Isti status  stupa-nositelja ima i dimenzija  voenja Voenje je imenica iji korijen dolazi od glagola voditi. U korijenu rije i edukacija ili produkcija stoji latinska rije  dux, ducis=voa. Edukacija je proce svoenja ljudi, u enika u stjecanju znanja. Produkcija je proces proizvoenja robe. Odr~ivi razvoj nema u svom korijenu rije  dux, ducis= voa , ali ako te~i biti u inkovit, nedvojbeno mora biti voeni proces. Ili takav ili ga kao odr~iva razvoja jednostavno nema! (Lay, 2007:1039).  Pojmom rasta  pozabavio se Strateaki okvir za razvoj 2006-2013, prema kojemu se kao va~ne odrednice isti u ljudski kapital i obrazovanje. Obrazovanje ima jak i pozitivan univerzalan utjecaj na gospodarski rast, ime je pojam rasta proairen i potencijalnim pokazateljima vezanim za ulaganje u obrazovanje i ja anje ljudskih resursa kao osnove rasta i prosperiteta (Navedeno prema: Mateai, 2009., 332).  1. Spre avanje zagaenja/one iaenja i smanjenje svih vrsta otpada; 2. Upotrebu energije i izvora djelotvorno i na na in koji osigurava dovoljno domaih i stranih zaliha; 3. Recikliranje i ponovnu upotrebu najmanje 60% ukupnoga vrstog otpada; 4. Upotrebu solarne i druge lokalno dostupne obnovljive energije i izvora (npr., prirodni plin, voda, bio-plin, vjetar); 5. Podr~avanje bioraznolikosti ~ivotinjskih vrsta i bijaka; 6. Zaatitu zemljiata i vlasniatva od kupnji stranaca bez nadzora; 7. Upotrebu gnojiva za obnavljanje i obogaenje tla; 8. Upotrebu strojeva na osnovi solarne energije (npr. javni strojevi, generatori, signalizacija) i elektri nih ureaja dugog vijeka trajanja; 9. Upotrebu instrumenata mjerenja okoliaa u kombinaciji s GIS i drugim naprednim sustavima nadzora i upravljanja; 10. Hodanje ili vo~nju biciklom do veine mjesta, uklju ujui mjesto rada, do kue, akole, kulturnih i aportskih objekata; 11. Upotrebu sredstava transporta koja manje one iauju poput tramvaja, trolejbusa; 12. Zahtijevanje da sva javna mjesta, zgrade, vozila, i ureaji ispunjavaju standarde visoke u inkovitosti upotrebe energije; 13. Sadnja stabala i drugog zelenila koje odgovara lokalnoj klimi i tlu; 14. Uvoenje malih organskih vrtova i raznih vrsta raslinja koje ispunjava kriterij razli itosti; 15. Smanjenje one iaenja, buke i erozije tla koriatenjem graevinskih i tehnoloakih metoda; 16. osiguravanje zaliha za ograni eni urbani ~ivot divlja i; 17. iaenje i obnavljanje zagaenih napuatenih podru ja, industrijskih zona, i drugih  smeih podru ja i mjesta; 18. Zaatitu urbanih auma, zelenih povraina, vodenih povraina i gospodarstava od urbanog airenja; 19. Ugradnju politike i instrumenata urbane obnove, ponovnog razvoja, o~ivljavanja, restauracije, o uvanja i zaatite; 20. Zaatitu podru ja i zna ajki od posebne prirodne, kulturne, povijesne, arheoloake i arhitektonske va~nosti; 21. Zaatitu i o uvanje obalnih i drugih podru ja od izgradnje apartmana i pokrivanja betonom bez nadzora; 22. Stvaranje hrane na organskim farmama, solarnih staklenika, vrtova i malih vrtova na zgradama. (Cavri, 2009., 81-82).     PAGE  PAGE 5 6*.0DΪRTbd*,²γjgdVPgdJ? 7$8$H$gdJ? $7$8$H$a$gdJ?$dh7$8$H$a$gdL $dha$gdJ?m$$ & Fdha$gdJ?m$46(*,.0D̪ΪެP~2PRTtvxz|0bd *F׿׻וׅyh_h_6h[Fh_hhA[6hUDHhA[hhr;x hB6 hr6hr;xh7>6h@nhBh7>hr?h45 *hhJ?hBhJ?5hJ? hhJ? *hohJ? *hJ? *h"hJ?h yhJ?5-F(²Ҳܲ"|̳γܳ޳:<>^hFжHķԷBLNfjlz|~(ᯫ󗒗h_h6] h[F] h]hh]hUDHhh6hoG=hhphVP6hwhVP6hrhVP6 hrhVP h&hVPh&hVP6hVP h:hVP h&hJ?hJ?h&hJ?62jķjlPR <TVjlnzz|j$$a$gd?? $dha$gdVPm$ $7$8$H$a$gdJ? 7$8$H$gdJ?gdVP(>NPRNPR ڻܻ "м :l޽»魣|xqxqiqxqxbx h,hVPh&hVP6 h8RhVPhVP h7>\] hUDH\]huhu6\] h[F\] hu\]huhu\]huh7>\]h .e h .eh4h4h4>* h}>* h[F6 h6hr;xh46h4hhJ? h]hh] hUDH]&6RTVn(68HXjnz|~(jln2"$&(`~~wohZnhoG=6 hZhoG= hhoG=h??hoG=6 h??hoG=h{i*hoG=6 hA[hoG=hoG=jhoG=0JU h4hVPhr?hVP5 hVP\]h'yUh'yU6\] h[F\] hUDH\] h}\] h'yU\] h'yUhVPhVP h,hVP)BLNPR "$02468<>ƾƱyly]ylhL]0JCJaJmHnHuh+0hoG=0JCJaJ!jh+0hoG=0JCJUaJhoG= hoG=0JjhoG=0JUjh3D;Uh3D; hnhoG=hhoG=CJPJaJhuCJaJhoG=CJaJhhoG=CJaJ h=WhoG=jhoG=0JU hZhoG=hZhoG=PJ huPJ#$N  "8:<>@ $7$8$H$a$gdJ?h]hgd+B &`#$gdA$gd+0 $7$8$H$a$gd+0$a$gdZ>@ h4hVP90&P 1N:p. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List4 @4 +BFooter  p#.)@. +B Page Number>@> + Footnote TextCJaJ@&@!@ +Footnote ReferenceH*6U@16 4 Hyperlink >*B*ph4@B4 +0Header  p#T}P_wi _stuR2-"."p"q",,,,69r;I<f<<<<<<=O>CCDfDDEFFFSG0H3H?H@HIIIIJJLKMKK!L>MM!N"NNNgOhOOPQQQQQQQ)RRR!S~UWd_e_f_h_i_k_l_n_o_q_r_{_|_}_____00000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 000000 0000 00000000000000000000000000@0000000@0@00@0@0@0@0@000 @0I00@0I00@0I00@0I00@0@0@0@0@0@0I00q"@HhOR!Sd__K00K00@0@0K0$00 0@0@ 0 0 $$$'2P,&2;\L4F(>@4789:;<oprstvLj$@5=nqu>6  '!!8@0(  B S  ?"#46eflmru:<TV 8:JKcdxz~   / 0 8 ; ? @ iktw}FIMOIJux|~'(mp)+HKPR 12=?KN}~  /2lm  !!%!'!!!!!!!""#"&")"."S"T"h"o"q"""""""Z#[#####4$6$*%+%%%K&L&''g'i'''>(@(K(L())****++++++,,,,]-^-o-p-{-|---------....B/C/(0)000/10111111111 2 22255g5h566666666665767[7]7777777!8"8/818:8;8Y8Z8`8a888::q;r;;;;;< <9<:<G<I<<<==M>O>>> ?"?)?+?/?2?Z?[???@@AAAAAA7C8CCCDD]D_DeDfDDDEEFF FFRGSG/H3H>H@H[H_HHHHHIIII&I*IIIIIiJjJrJsJyJzJJJJJJJKKKKMKUKVKhKiKtKuK}KKKKKKKKKKKKKK L L L!LwLyLLLLLLL=M>MMMMMMM NNNNN"N)N+N-N/NkNmNNNNNNNNNOO,O-OFOHOdOhOqOrO{O|OOOOOOOOOAPCPTPVPhPjPpPrPPPPPQQBQEQgQhQQQQQQQQQRRRRRS$SMTOTTT}UUUUVVWW\\]]c_f_f_h_h_i_i_k_l_n_o_q_r___ruQR12,"."1"p"q",,,,6699q;r;H<I<e<f<<<<<<<<<<<==N>O>CCDDeDfDDDEEFF FFRGSG/H3H>H@HIIIIJJKKMKKK L!L=M>MMM N"NNNfOhOOOPPQQQQQQ(R)RRRR S#S}UUWWc_f_f_h_h_i_i_k_l_n_o_q_r_____S"o">(@(**..3399O>O>OOQQQQRRRSSSSSS!SSScTcTTTTTTTUUUUUUUUUUUUUUUUUUVV W WWWWWWWNXOX_X_XXX^Y_YYYB[C[t[u[[[D^D^@_B_L_Y_\_c_c_d_f_f_h_h_i_i_k_l_n_o_q_r___h"o"Rf_f_h_h_i_i_k_l_n_o_q_r___i~~d6:,FRZ)3#r"sG$Dkf8)~1eb,V17+)88F](]CyMNz#:O2\+hhOl^7RcmV]B2tX_G|_eg gXb6uci t8 u*^`o(. d^d`hH. 4 L^4 `LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. t^t`hH. D^D`hH. L^`LhH. ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH. ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" ^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" h 88^8`hH.h ^`hH.h  L ^ `LhH.h   ^ `hH.h xx^x`hH.h HLH^H`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH. ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" ^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH. ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" N3#8)sG$^7R6:tyMmV] u)8hhO2tX_(]C1eb,17#:Og g_eFRucii~70        Ќ6'pXFt^UF,_½ߨd6(ثRJ*Nuc.&f2~t1C$;>漝9nHtMZYf =(^$tt(֏>?d`NTjl_@6 RO)rnfRtD*XN$Z>yZN" W85b04t(~DOܕ@FVҺxn gTаJ^4U Tdr'G2dJ"tp1xt x޶*b;f_Ž nV*5Щ>;֧tp1ff K^ЦZV$9$NF\L'8aNyNUUij:?DL`B8 P<ɘuw0B4.NьҜ&Xf.7pt0:nVP>;illJ|x[Zul%Z R}!O3GU!zu [ZQ8c )h |bg2 " ~>jM) DX "'e~>j!H)tt=+id)h "w9[ZT.[Z9RMfI")iG95 cZK6v  X%"v8?1%#lMz(~>jI")r^i)NYS)v8S* t=+C0O/5 |bg2^5Q8c \Nz8)%Bv8\Cu8)q!9%Zx;; Lo|qD;4Gis>x;=?9)%BCKF&na4GcZK#lM=FbNsQ^5 R3GU><Wv8X=FbNDXq(oNY&na9 b[Z4jd5 RMf_gI")r^i~>j|xk5 ul; Loq(o]Tr9\CuNv)h $<{|qD;~U-~DX[8t=+ &JG[k~%7 Xs 5'|'7A[*$,?IWc,R]Gr>> j[ . EG H O r @ Z I Z X =]<(1tr=v+Vhp|r&[sshz5Pg#)DnBzZ".D+ ?}!-(7>/Bq~/24??:>PU /!A!b3"#V#E#GM#l#B$C$j_$hd$5%C%?D%uy%&{Y&y&s-'L'(+(.7)W*{i*J+ B,p)-i2-:-ZT-l-*. ^./K/3*///Y/_/0,0 >0{0 X1\1Xn1282O23?(3D3E3T[3Wr34C4^4e45Wn566v,6J6!_667Y7`7!28Z8h8m8*9:N#:-N:V:h:./;3D;uX;~<=|0=oG=YK=>>>p>!?r?@N@_@b@i@\AB+B,B"CNHCMDODSPDcDvDU^S^ _``d$a%a\^azbacc2cXc]cVZdyddzd .eff;`fdf ef#ghV i0ikij!jHjUjxjyk56l:l@lVlCmPmwmw*n@n%q].qrr_!r#r&r;rArTr YrXse(t_Lt u,udumnu!w8wQw Wwtwr;xey+ziz {%{@{C{xF{^{tc{ |}r!~#~6=NAX\aLD!O+eg+O"YoxCR vNOOl2%6 KgOzkx>L_18tCKWI m1]9zKM]GPnW - w[:li^w46C02@1{t)WW6b0:> SsBpJRUs~ /cNR+[w&**k~*}S%(M|~P=q6xr*49IJRs :uUpw$)Y8sJ/Yu"'4Z2[r~+Uk8u$=`fq^ 1@PU?F_ 0yVo xn1.C \= *1Jo5=@KfmYA$)l6kBS">'1m[CW(C\^^Ip '=W \t(tEp+k1FKVPQ^x.bU?TrIq7Q/jk/`U5+0 ? O-FEO^aZ$fq|\Cyn!_QqSZn e,1?q+:-gUNyScfpr?5L( 7W]6bi5\7Yilp"OJ /iNUmuq~0W2(L[J?_@RERSi"W/aIBJ[==c}Ab;Yh\8bjt gywJ01)3OP8Hn/XEZ;#x:/l1]7gEG5Rv}va%c>e3HLKK!L>MMQQR_@o"o"\`o"o" #$%'/_`` ````&`(`.`0`2`N`P`R`V`|UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialQAGaramondPro-RegularOAGaramondPro-ItalicCSabonLT-Roman?5 z Courier New;Wingdings"1D' DRgCRgNV TF*V TF*9'4dRR 2q HX ?.2NDNDd                 Oh+'0`    ( 4@HPXNDNormalND78Microsoft Office Word@^)@L?@(܁@ZIV TF՜.+,0 hp  Institut Ivo Pilar*R  Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwyz{|}~Root Entry Fp5d1TablexhyWordDocument;SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q