Naslov
Demencija – možemo li i kako usporiti očekivanu epidemiju?
(Dementia - can we and how slow down the expected epidemic?)

Autori
Mimica, Ninoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Knjiga sažetaka / - Zagreb, 2017, 84-84

Skup
Hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem i 6. internacionalni simpozij psihijatrije i kognitivne neuroznanosti (ISPCN)

Mjesto i datum
Rab, Hrvatska, 18.05.2017. - 20.05.2017

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
demencija, epidemija
(dementia, epidemic)

Sažetak
Danas kada je opće prihvaćeno da je Alzheimerova bolest (AB) javno zdravstveni prioritet i kada bilježimo najveću pojavnost AB na svijetu, itekako su važne preventivne mjere koje bi mogle dovesti do smanjenja rizika odnosno usporavanja porasta broja oboljelih. Uz naznaku da se u Svijetu svake tri sekunde javlja novi slučaj demencije, a u Hrvatskoj svaka tri sata, zastrašuje najnovije projekcije da bi do 2050. godine broj oboljelih sa sadašnjih 47 miliona mogao skočiti na preko 130 miliona oboljelih. AB predstavlja najčešći uzrok demencije, a uvažavajući činjenicu da je AB još uvijek neizlječiva, nije čudo da se puno pozornosti posvećuje identifikaciji čimbenika rizika nastanka demencije. Postoje faktori rizika u nastanku demencije na koje ne možemo utjecati, kao što su genetska mutacija, koja je na sreću rijetka i odgovorna je za manje od 5% ukupnih slučajeva AB, a postoje i oni rizični faktori na koje ne želimo utjecati kao što je to dugovječnost. Naime, nesumnjivo rizik obolijevanja od AB raste nakon 65. godine života i gotovo dosiže 50%, u onih starijih od 85 godina. No, na sreću, postoj više rizika na koje se može bitno utjecati. Primijećeno je da osobe koje su imale težu povredu glave, poglavito ako su pri tom ostali i bez svijesti, češće razviju AB — stoga nošenje zaštitne kacige i vezivanje pojasa u automobilu je protektivno glede AB. Nedavno učinjena studija potvrdila je da oboljeli od dijabetesa (posebno tipa 2), a stariji od 60 godina, dvostruko češće razviju AB. Smatra se da 80% osoba s AB također boluje i od kardiovaskularnih bolesti, a visoki kolesterol se smatra rizičnim faktorom, pa je i to razlog zašto su mnogim osobama kod kojih je dijagnosticirana AB propisani statini. Visoki krvni tlak također pogoduje nastanku AB, ali i svi drugi rizici za nastanak srčanih bolesti (kao što je loša prehrana, nedostatna fizička aktivnost). Nastoji se identificirati i druge rizične faktore na koje bi se moglo utjecati i na taj način još više smanjiti rizik razbolijevanja. Smatra se da je moguće značajno, čak za jednu trećinu, smanjiti rizik nastanka demencije pridržavajući se 5 jednostavnih postulata: 1. „što je zdravo za srce zdravo je i za mozak" ; 2. biti svakodnevno umjereno fizički aktivan (npr. hodati 2-3 km) ; 3. zdravo se hraniti (npr. mediteranska hrana) ; 4. svakodnevno vježbati svoj mozak ; i 5. biti socijalno aktivan.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA