Pregled bibliografske jedinice broj: 924608
Kortikobazalni sindrom: manjkavost suportivnih mjera liječenja i rehabilitacije
Kortikobazalni sindrom: manjkavost suportivnih mjera liječenja i rehabilitacije // Zbornik sažetaka
Zagreb: Hrvatsko psihijatrjsko društvo, 2017. str. 41-42 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 924608 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kortikobazalni sindrom: manjkavost suportivnih mjera liječenja i rehabilitacije
(Corticobasal syndrome: lack of supportive measures in treatment and rehabilitation)
Autori
Križaj-Grden, Aida ; Kraguljac, Aleksandra ; Šantić, Ana Marija ; Mimica, Ninoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Zbornik sažetaka
/ - Zagreb : Hrvatsko psihijatrjsko društvo, 2017, 41-42
Skup
14. hrvatski psihijatrijski dani
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 05.04.2017. - 08.04.2017
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kortikobazalni sindrom, liječenje, rehabilitacija
(corticobasal syndrome, treatment, rehabilitation)
Sažetak
Gospođa J. A., rođena 1956. g., iz maloga dalmatinskog mjesta, kućanica, udana, majka troje odrasle djece. Prvi put je hospitalno psihijatrijski liječena. Prve smetnje počinju unatrag 4 g., a dominiraju strahovi, tjeskoba, uz nespretnost i mioklonizme lijeve ruke, unatrag 2 G. sve su naglašenije smetnje s pamćenjem uz povremena konfuzna stanja. Neurološka obrada učinjena tijekom 2014. g. je bila uredna (CT, MR mozga te EEG). U dvogodišnjemu psihijatrijskom tretmanu vođena je pod dijagnozom organskog anksioznog poremećaj sa sumnjom na razvoj demencije. Tijekom hospitalizacije u našoj ustanovi, osim izraženih oštećenja kognitivno-mnestičkih funkcija, bilježe se mioklonizmi lijeve ruke, difuzno povišen tonus mišića po tipu rigora uz fenomen zupčanika, izraženije na lijevoj ruci. Okulomotorna apraksija, usporen hod, smetnje s ravnotežom, uz izrazitu ideomotornu apraksiju svih udova i progresivno sve izraženije smetnje govora. Nalazi EEG-a izrazito su patološki promijenjeni, nalaz CT-a mozga upućuje na difuzne atrofične promjene, dok neurokognitivna psihologijska obrada govori u prilog uznapredovale demencije. Neurološkom obradom i konzultacijom postavljena je dijagnoza kortikobazalnog sindroma (CBS). CBS je heterogeni skup simptoma koji se očituje asimetrično u početku, ali progresijom bolesti zahvaćene su obje strane tijela. Tipični su simptomi nespretnost udova, ekstrapiramidni simptomi, uključujući bradikineziju/ akineziju i rigor, u početku često asimetrično. Mogu se pojaviti mioklonizmi, distonija udova, „alein limb" sindrom, ideomotorna apraksija, smetnje s ravnotežom i hodom, poremećaji govora, u kasnijim fazama pojavljuju se smetnje s gutanjem te nemogućnost hoda. CBS je sastavni dio kliničke slike kortikobazalne degeneracije (CBD), rijetke, progresivne, neurodegenerativne bolesti pri kojoj dolazi do atrofije više regije mozga, uključujući korteks velikog mozga i bazalne ganglije, a atrofija je često asimetrična. Javlja se sporadično Između 50. i 70. godine života. U dijagnostici se rabe MR, SPECT i PET, međutim, dijagnoza se može verificirati tek post mortem, obdukcijom. U podlozi CBS-a može također biti Alzheimerova bolest, Pickova bolesti, supranuklearna paraliza prionske bolesti. Mali broj demencija danas se može liječiti etiološki, u većini slučajeva liječenje se svodi na kupiranje pojedinih simptoma i skupina simptoma. Većina pacijenata oboljelih od demencije (bilo koje etiologije) u kasnijim stadijima bolesti postaju teško pokretna ili nepokretna, a kod nekih vrsta demencija ove se smetnje pojavljuju mnogo ranije i sastavni su dio primarne bolesti. S obzirom na vrlo skromne mogućnosti liječenja te potrebu da se pacijentima osigura što bolja kvaliteta života, potrebno im je pružati adekvatnu rehabilitaciju kroz razne vrste radno-okupacijske terapije, fizikalne pa čak i logopedske terapije. Primjena ovih bitnih metoda u nas je, nažalost, manjkava. Neki centri nude radno-okupacijsku terapiju u sklopu dnevnih bolnica, međutim, fizikalna terapija, kao bitan dio prevencije/rehabilitacije, ne ubraja se u rutinske intervencije kod demencija ; zapostavljena je i nedostupna, posebice u perifernim dijelovima države.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinika za psihijatriju Vrapče