Naslov
Latrodektizam u Hrvatskoj
(Latrodectism in Croatia)

Autori
Dželalija, Boris ; Lukšić, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
11. HRVATSKI KONGRES KLINIČKE MIKROBIOLOGIJE 8. HRVATSKI KONGRES O INFEKTIVNIM BOLESTIMA / - , 2016, 80-80

Skup
11. HRVATSKI KONGRES KLINIČKE MIKROBIOLOGIJE 8. HRVATSKI KONGRES O INFEKTIVNIM BOLESTIMA

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 20.10.2016. - 23.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
latrodektizam ; latrodectus tredecimguttus ; Hrvatska
(latrodectism ; latrodectus tredecimguttus ; Croatia)

Sažetak
Cilj. Prikazati klinička, epidemiološka i terapijska obilježja latrodektizma u 144 bolesnika s područja južnog dijela Hrvatske, od Zadra do Dubrovnika, u 25-godšnjem razdoblju od 1991. do 2015. godine. Metode. Retrospektivna analiza podataka zabilježenih u arhivi (povijest bolesti, kompjutorski zapisi) infektoloških odjela u Općoj bolnici Zadar, Općoj bolnici Šibenik, Općoj bolnici Dubrovnik i u Klinici za infektivne bolesti u Kliničkoj bolnici Križine u Splitu. Rezultati. Tijekom razodblja od 1991. do 2015. godine ukupno je zabilježeno 144 bolesnika s anamnestičkim i kliničkim podatcima latrodektizma. Najviše bolesnika zabilježeno je u Općoj bolnici Zadar (65 ; 45.1%). Od ukupno 144 bolesnika većina su muškarci (75 ; 52.1%), najviše ih je u dobnoj skupini od 20 do 65 godina (102 ; 70.8%). Ugriz pauka crna udovica zabilježen je u većine bolesnika s boravkom na kopnu (124 ; 86.1%) i u tijeku obavljanja poljprivrednih radova (89 ; 69.0%). Najviše ugriza pauka dogodilo se u mjesecu srpnju (70 ; 48.6%) tijekom poslijepodneva (47 ; 37.3%) u polju (85 ; 65.9%), mjesto ugriza bilo je primjetno u većine bolesnika (82 ; 63.6%), a najčešće mjesto ugriza bilo je stopalo (33 ; 25.6%). Najviše uboda (15 ; 10.4%) zabilježeno je u 1995. i 1998. godini. Većina bolesnika zatražilo je prvu pomoć u ambulanti hitne medicinske pomoći (56 ; 43.8%) u razdoblju do 1 sata od incidenta (50 ; 39.1%), a većina njih je hospitalizirana 3 do 5 dana (70 ; 54.3%). Antiviperini serum primjenjen je u 88 (68.2%) osoba, u većine unutar 2 sata (41 ; 41.7%), u svih po jedna doza i bez nuspojava. Najčešći klinički simptomi/znakovi bili su generalizirana bol (119 ; 92.2%), spazam mišića (98 ; 76.0%), obilno znojenje (89 ; 69%) i vidljiva papula s eritemom 87 ; 67.4% na mjestu ugriza. Zaključak. Stanovništvo naseljeno na području južnog dijela Hrvatske (srednja i južna Dalmacija) izloženo je, naročito tijekom ljetnih mjeseci i poljoprivrednih radova, ugrizu otrovnog pauka crna udovica. Klinička slika latrodektizma i rasprostranjenost otrovnog pauka zahtjevaju rano prepoznavanje simptoma bolesti i rani početak liječenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA