Naslov
UGRIZI ZMIJA OTROVNICA U HRVATSKOJ U SJEVERNODALMATINSKOJ REGIJI
(VENEMOUS SNAKEBITES IN THE CROATIAN NORTH DALMATIA REGION)

Autori
Dželalija, Boris ; Karlo, Robert ; Lukšić, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
1. Simpozij infektologa Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske / - , 2014, 17-17

Skup
1. Simpozij infektologa Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske

Mjesto i datum
Tuzla, Bosna i Hercegovina, 29.05.2014. - 31.05.2014

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
poskok ; zmijski ugriz ; antivenin ; liječenje
(vipera ammodytes ; snake bite ; antivenin ; treatment)

Sažetak
Cilj: Zadatak istraživanja je analizirati epidemiološka, klinička i laboratorijska obilježja ugriza zmija otrovnica (ofidizma) i odrediti smjernice pravovremenog i učinkovitog liječenja na mjestu nastalog incidenta ili u bolničkim uvjetima. Metode: Retrospektivno su analizirani epidemiološki podaci, klinička i laboratorijska obilježja u bolesnika koji su zadobili ugriz zmije otrovnice, te primjenjene mjere liječenja u Općoj bolnici u Zadru tijekom jedanaestogodišnjeg razdoblja (1998. - 2008.). Rezultati: U navedenom razdoblju 93 osobe su zadobile ugriz zmije otrovnice, 57 bolesnika (62%) bili su muškog, a 36 (48%) ženskog spola. Godišnja incidencija ugriza zmija otrovnica iznosila je od 6 do 10 slučajeva. Najmlađi bolesnik imao je 3 godine, a najstariji 85 godina, prosječna dob ugrižene osobe iznosila je 44 godine. U 82 (90%) ugrižene osobe ugriz je bio na udovima, a u 11 (10%) slučajeva na ostalim dijelovima tijela. Prilikom ugriza zmije otrovnice 31 (33%) bolesnik je obavljao slobodne aktivnosti, a 44 (47, 31%) profesionalni posao. Po obliku težine kliničke slike 56 (60, 2%) ugriženih imalo je blagi oblik otrovanja, 27 (29%) srednji oblik a 10 (10, 8%) teški oblik trovanja. Najčešći lokalni znakovi ugriza su otok i bolnost na mjestu ugriza (93 ; 100%), hematomi i ekhimoze (87 ; 89%), u 8 (7, 8%) bolesnika zabilježen je kompresivni (kompartmant) sindrom, a 1 (6, 97%) osoba umrla je nakon ugriza poskoka. Od ukupno 93 ugrižene osobe antivenin je primjenjen u liječenju 88 (94, 6%) bolesnika, antibiotik širokog spektra u 91 (97, 8%), a antitetanička profilaksa u 90 (96, 7%) bolesnika. Zaključak: Davanje antivenina radi mogućih alergijskih reakcija treba obaviti u zdravstvenoj ustanovi u koju se transportira unesrećeni. Međutim, kada se očekuje dulji transport do bolnice, te kod bolesnika koji imaju jasne znakove ofidizma, antiviperini serum treba dati odmah nakon ugriza jer je njegov učinak slabiji ako se daje nekoliko sati nakon incidenta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA