Naslov
Odjeci slavenskog mita u nematerijalnoj kulturi Međimurja
(Echoes of the Slavic Myth in Intangible Culture of Međimurje)

Autori
Bajuk, Lidija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
31.01

Godina
2018

Stranica
461

Mentor
Botica, Stipe ; Zebec, Tvrtko

Ključne riječi
pretkršćanstvo, mitski imaginarij, običaji, usmena predaja, Hrvatska, Međimurje
(pre-Christianity, mythical imagery, customs, oral conveyance, Croatia, Međimurje)

Sažetak
Interdisciplinarnim i kombiniranim metodičkim pristupima u obradi prikupljene terenske i ekscerpirane građe u radu se nastoji utvrditi srodnost međimurskih i ne-međimurskih slavenskih kulturnih elemenata u kontekstu slavenske vjere na povijesnome i suvremenom hrvatskom teritoriju. Zahvaljujući spoznajama jezikoslovaca i indoeuropeista Jacoba L. Carla Grimma, Jana Peiskera, Jamesa G. Frazera, Georgesa Dumézila, Mircea Eliadea, Marije Gimbutas, Vladimira N. Toporova, Vjačeslava V. Ivanova, Borisa A. Uspenskog, Emily Lyle, Garretta Olmsteda i drugih, od razdoblja renesanse do danas u Hrvatskoj se proučava hrvatsko pretkršćanstvo. Istraživanjima o indoeuropskim i slavenskim kulturama, suvremeni hrvatski znanstvenici R. Katičić i V. Belaj dokazali su elemente stare slavenske vjere i u hrvatskoj nematerijalnoj kulturi. U tom kontekstu plesno-pjevana tradicijska kultura Međimurja još nije obuhvatnije istraživana. Pod okriljem seoskih zadružnih porodicā, međimursko kotoripsko kolo i sfatofski pl(j)esi stoljećima su se vjerno prenosili usmenim putem, a njihove razgrađene tekstove dijelom sadrže drugi obredno-običajni stihovni oblici, te predaje, bajke i priče iz života. Na određenim mjestima i u određeno doba dana i godine redovito su se izvodili do sredine 20. st., a pod utjecajem urbanizacije, folklorizacije i globalizacije u reduciranijem obliku sve rjeđe. Mitološki obilježeni kozmogonijsko-eshatološkim predodžbama u slavenskim obrednim tekstovima, a povijesno kršćanskom reinterpretacijom u kontekstu srednjovjekovnih političko-ekonomskih i vjerskih zbivanja, međimurski napjevi u kolu svojim jezičnim, plesno-kinetičkim, pjesničkim, tekstološkim i melo-ritamskim obilježjima također su usporedivi s književnousmenim i jezičnim oblicima na područjima povijesne Bijele Hrvatske. Također i s najcjelovitijim nizom ophodnih kolendi očuvanih u Dubrovačkom primorju te sa zakarpaskom svadbenom pjevano-plesnom kolomyjkom. U sastav povijesne protuosmalijske hrvatske vojske u Međimurju bili su uključeni seljaci s feudalnih posjeda hrvatske plemićke obitelji Zrinski. Prije uključivanja u Dubrovačku Republiku, srednjovjekovnim Zahumljem naizmjenično su vladali slavenski knezovi te hrvatski i bosanski banovi, pa historiografske, jezikoslovne, arheološke i genetičke spoznaje valja dopuniti usporednim etno(muziko)loškim, folklorističkim i tekstološkim prinosima s tih područja, napose iz franjevačke provincije Bosne Srebrene.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA