Pregled bibliografske jedinice broj: 923820
1. labinski kulturno-povijesni susreti: zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa, Gradska knjižnica Labin, 11. svibnja 2017.
1. labinski kulturno-povijesni susreti: zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa, Gradska knjižnica Labin, 11. svibnja 2017. / Bertoša, Slaven (ur.). Labin: Grad Labin, 2017 (monografija)
CROSBI ID: 923820 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
1. labinski kulturno-povijesni susreti: zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa, Gradska knjižnica Labin, 11. svibnja 2017.
(The 1st Cultural-historical Meeting of Labin: the Collected Papers of Scientific-professional Conference, City Library, Labin, May 11, 2017)
Urednik/ci
Bertoša, Slaven
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Grad Labin
Grad
Labin
Godina
2017
Stranica
511
ISBN
978-953-7294-38-0
Ključne riječi
Labin, Labinština, Istra
(Labin, The territory of Labin, Istria)
Sažetak
Znanstveni skup i pripadajući zbornik u razmatranje uzimaju prostor Labinštine u cjelini, dakle od rijeke Raše do Plomina i Čepića (odnosno administrativna područja Grada Labina te općinâ Raše, Kršana, Sv. Nedelje i Pićna). Budući da je odaziv zainteresiranih izlagača na samome znanstveno-stručnom skupu bio vrlo velik, u ovome prvome svesku Labinskih kulturno-povijesnih susreta čitateljima se predstavlja 21 znanstveni, pregledni i stručni rad. Prvi dio zbornika čini petnaest priloga koji su, prema temi koju obrađuju, poredani kronološkim redoslijedom. Vedran Kos opisuje nekoliko novih antičkih nalaza s područja Labinštine, a Dean Blažina i Mladen Bastijanić okolnosti doseljenja dijela posade krčke velike fuste na područje Labinštine u travnju 1512. Ondina Krnjak piše o Labinu i Labinštini u vizitaciji veronskog biskupa Agostina Valiera iz 1580., a Milena Joksimović i Darko Komšo o postupku protiv Ivana Librića koji je iste godine po Labinu širio protestantske ideje. Tatjana Bradara osvrnula se na novovjekovne nalaze s Labinštine, a Jasenka Gudelj na ranonovovjekovnu arhitekturu grada Labina. Slaven Bertoša istaknuo je važnost izvješća istarskoga generalnog inkvizitora Gerolima Bragadina o Labinštini iz 1651., Dean Škopac opisao je sadržaj matičnih knjiga krštenih Sv. Nedelje (1714. – 1815.), a Tullio Vorano značenje arhivskih bilježaka Tomasa Lucianija za proučavanje povijesti labinskog područja u doba mletačke uprave. O labinsko-barbanskim migracijskim kontaktima sredinom XIX. stoljeća piše Samanta Paronić, a o liječničkoj djelatnosti opstetričara, ginekologa i venerologa Valentina Lucasa Lucijan Mohorović. Dijana Muškardin sastavila je prilog o zbrinjavanju labinske djece tijekom Prvog svjetskog rata, a Tina Filipović rad o gorskim udarima i urušavanju starogradske jezgre Labina 60-ih godina XX. stoljeća. Deni Vlačić piše o Labinjanima u Domovinskom ratu prema pisanju lokalnog tiska, a Vanesa Begić o životu i djelu labinskog književnika Daniela Načinovića. U dijelu zbornika o kulturno-povijesnom nasljeđu Labinštine, koji sadrži šest radova, Eva Melegi Matković donosi pregled povijesnog razvoja okolice rijeke Raše, a Anja Šumberac piše o izgubljenoj sakralnoj baštini. Ostavštinu Hermana Stembergera, koja se nalazi u Narodnome muzeju u Labinu, opisala je Olja Višković, a Daniel Mohorović obrazložio je starinski bonton „od pira do funerala“. Značenje i simbolika legende o trnoplesarima za gradić Pićan i lokalnu zajednicu tema su rada Elis Baćac, a Kristijan Žgaljardić osvrnuo se na svece Pićanske biskupije.
Izvorni jezik
Hrvatski