Naslov
Ofidizam: epidemiologija, klinička slika i liječenje
(Ophidism: epidemiology, clinical findings and treatment)

Autori
Dželalija, Boris ; Karlo, Robert ; Lukšić, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
IV. Požeški simpozij o infektivnim bolestima: Hitna stanja i najčešći klinički sindromi u infektologiji

Mjesto i datum
Požega, Hrvatska, 24.04.2014. - 26.04.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ofidizam ; zmije otrovnice ; antivenin
(ofidizam ; venomous snakes ; antivenin)

Sažetak
Zmije otrovnice su najznačajnije među svim otrovnim životinjama. Otrovanje zmijskim otrovom zove se ofidizam. Svake godine u svijetu od ugriza otrovnica strada preko 5 milijuna ljudi, od kojih 125 000 umire. Najveći broj smrtnih slučajeva odnosi se na Aziju, zatim Afriku i Južnu Ameriku, manji broj na Sjevernu Ameriku, dok najmanji broj slučajeva ima u Zapadnoj Europi. U Europi od ugriza otrovnica godišnje strada između 15 000 - 20 000 ljudi, od kojih oko 50 smrtno. Smrtnost od ugriza europskih otrovnica varira prema raznim autorima i uglavnom iznosi od 0.3 do 5%. Smrtnost od ugriza poskoka i riđovke u pojedinim područjima Hrvatske iznosi od 0.4 -1.8% . Zmije iz porodice Viperidae obitavaju na svim kontinentima, osim Australije. Na tlu Hrvatske obitava 16 vrsta zmija, od kojih su tri otrovne, dvije poluotrovne, a 11 je neotrovno. Otrovnice su: poskok -Vipera ammodytes (V ammodytes), riđovka - Vipero berus i planinski žutokrug - Vipera ursinii macrops. Klinički najvažnija zmija južne Europe, stoga i našeg područja jest poskok. Općenito se kaže da je zmijski otrov smjesa hematotoksina i neurotoksina. U naših zmija - pravih ljutica - Viperinoe dominiraju hematotoksini. Kod tropskih otrovnica - kobri - Elapinoe dominiraju neurotoksini. Simptomi koji prevladavaju u kliničkoj slici otrovanja otrovima europskih ljutica, pa tako i poskoka su psiho-fiziološke reakcije, lokalni simtomi, gastrointestinalni simptomi, poremećaji cirkulacije, poremećaji središnjeg i perifernog živčanog sustava, respiracijski poremećaji, simptomi koji oponašaju alergijske reakcije, koagulopatije, i drugi simptomi i poremećaji. Davanje antivenina radi mogućih alergijskih reakcija treba obaviti u zdravstvenoj ustanovi u koju se transportira unesrećeni. Međutim, kada se očekuje dulji transport do bolnice, te kod bolesnika koji imaju jasne znakove ofidizma, antiviperini serum treba dati odmah nakon ugriza jer je njegov učinak slabiji ako se daje nekoliko sati nakon incidenta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA