Naslov
Vodnjanske relikvije očima znanstvenika - antropološki pristup
(Inside Vodnjan relics - anthropological aspect)

Urednik/ci
Anđelinović, Šimun ; Bašić, Željana ; Kružić, Ivana

Prevoditelji
Bašić, Željana ; Koren, Sonja ; Štambuk, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Sveučilište u Splitu ; Sveučilišni odjel za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu

Grad
Split

Godina
2017

Stranica
304

ISBN
978-953-7220-27-3

Ključne riječi
Vodnjan, relikvije, antropološka analiza, radiografska analiza
(Vodnjan, relics, anthropological analysis, radiographic analysis)

Sažetak
Povijest vodnjanskih relikvija započinje u 19.st. kada nakon izgradnje crkve sv. Blaža u Vodnjanu u 19.st., slikar i kolekcionar Gaetano Gressler donosi zbirku umjetnina i relikvija u Vodnjan, kako bio ih zaštitio od revolucije koja se širila Europom. Godine 1818. ostavio je zbirku u trajno vlasništvo crkvi i gradu. Točan broj relikvija i umjetnina je nepoznat, procijenjeno je da ih ima više tisuća. Sve su pohranjene u neadekvatnim uvjetima. Zbirci prijeti uništenje zbog utjecaja vlage, vode, neodgovarajućeg osvjetljenja i temperature. Zadaća multidisciplinarnog tima bila je osigurati primjerene i odgovarajuće uvjete za izlaganje i pohranu relikvija. Prvi korak uključivao je izradu kataloga relikvija koristeći forenzične metode: fotografiranje, antropološko ispitivanje i povijesno tumačenje. Istraživački tim je 2010. g. započeo sa istraživanjem relikvija, a tijekom 2014. započeto je MSCT snimanje relikvija s ciljem stvaranja digitalne baze relikvija na kojoj bi se zasnivao sav budući znanstveni rad s mogućnošću uključivanja i drugih svjetskih stručnjaka. Znanstvena monografija Vodnjanske relikvije očima znanstvenika - antropološki pristup sastoji se od osam poglavlja. Prva dva poglavlja čiji je autor don Marijan Jelenić osvrću se na povijesni pregled statusa relikvija do trenutka analize, kao i buduća predviđanja. Također se daju detaljni životopisi svih svetaca čija su imena pronađena na popisu u analiziranom sarkofagu. Treće poglavlje autora prof. dr. sc. Šimuna Anđelinovića, doc. dr. sc. Željane Bašić, doc. dr. sc. Darka Kere, doc. dr. sc. Ivane Kružić, prof. dr. sc. Dragana Primoraca, dr. sc. Snježane Štambuk i prof. dr. sc Katarine Vilović uvodi nas u biološku antropologiju. Biološka je antropologija sama po sebi interdisciplinarna znanost, u svojim se istraživanjima dotiče biologije, medicine, anatomije, demografije, humanističkih znanosti i sl. U četvrtom se poglavlju detaljno opisuju antropološke metode za procjenu biološkog profila na kosturnim ostacima, odnosno procjenu spola, dobi, prosječne tjelesne visine, patoloških i traumatskih promjena te svakidašnjih aktivnosti čiji su pokazatelji vidljivi na kosturnim ostacima. Autorice ovoga poglavlja su doc. dr. sc. Željana Bašić i doc. dr. sc. Ivana Kružić. Peto je poglavlje autorica doc. dr. sc. Željane Bašić doc. dr. sc. Ivane Kružić i prof. dr. sc Katarine Vilović zapravo detaljan katalog relikvija koji osim popisa svih relikvija daje i detaljne rezultate antropološke analize. Sve su pronađene kosti slikovno dokumentirane, te je u cijelom projektu napravljeno preko 12000 fotografija (koje je izradio Zoran Ferenček, krim. tehničar). U šestom poglavlju autorice Kružić i Bašić detaljno objašnjavaju postupci izračuna najmanjeg broja osoba u uzorku kao i procjena stupnja očuvanosti kostura koje su prethodile indivdualizaciji. Postupak individualizacije autorice Kružić i Bašić su detaljno je prikazale u sedmog poglavlju. Autorice su na temelju antropoloških podataka odnosno izrađene osteobiografije napravile usporedbu sa životopisima svetaca te dale pregled pripadnosti pojedinih kostiju pojedinim svecima čija su imena pronađena u sarkofagu. Od ukupno 31 sveca sa popisa, identificirane su tri žene (Sv. Maura, Krispina i Lidija), dok su od muškaraca individualizirani Sv. Klement, Jakov, Feliks, Fortunato, Florencije, Aleksandar Papa). Od djece su individualizrani Sv. Mauro te zbir kostiju koje pripadaju nevinoj dječici. Autorice u samom poglavlju čitatelje vode kroz sam proces identifikacije od pridruživanja različitih kostiju jednoj osobi, izrade osobne osteobiografije i usporedbe s životopisima. Također navode kako je jedna od mana životopisa nedostatak bioloških podataka o osobi (kako je riječ o svecima, naglasak se stavlja na njihov kreposni život) te u konačnici nemogućnost pozitivne identifikacije bez korištenja destruktivnih metoda poput analiza DNK-a ili C14 analiza. kako je riječ o relikvijama za koje nije primjereno uništavanje navedene metode nisu korištene, s nadom da će buduća znanosti izroditi manje destruktivne metode. Korištena je samo antropološka identifikacija, koja sa 100% sigurnošću može samo isključiti osobu, ali ne i pozitivno identificirati. U osmom su poglavlju autora prof. dr. sc. Stipana Jankovića i doc. dr. sc. Frane Mihanovića metodološki obrađene radiografske tehnike koje se mogu primijeniti na mumificiranim tijelima, a potom su dani rezultati radiografske obrade mumificiranih tijela svetaca, i to. Sv. Nikoloze, Sv. Ivana Olinija, Sv. Leona Bembe i Sv. Pavla, nadbiskupa carigradskog. Znanstvena monografija Vodnjanske relikvije očima znanstvenika - antropološki pristup sveobuhvatna je monografija, koja spaja religiju, antropologiju, medicinu, biologiju, odnosno daje multidisciplinarni pristup antropološkoj analizi. Antropološka analiza u ovom slučaju podloga je za izučavanje relikvija, a pritom se koriste najmodernije nedestruktivne znanstvene metode.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Etnologija i antropologija, Religijske znanosti (interdisciplinarno polje)

POVEZANOST RADA