Pregled bibliografske jedinice broj: 922096
Svijećnjaci zadarskih majstora Mateja i Aristodija i dosad nepoznati fragmenti srednjovjekovnog tekstila iz splitske katedrale
Svijećnjaci zadarskih majstora Mateja i Aristodija i dosad nepoznati fragmenti srednjovjekovnog tekstila iz splitske katedrale // Splitska hagiografska baština : povijest, legenda, tekst : zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Splitu od 26. do 27. rujna 2011. / Belamarić, Josip ; Lučin, Bratislav ; Trogrlić, Marko ; Vrandečić, Josip (ur.).
Split: Književni krug Split ; Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 2014. str. 315-333
CROSBI ID: 922096 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Svijećnjaci zadarskih majstora Mateja i Aristodija i dosad nepoznati fragmenti srednjovjekovnog tekstila iz splitske katedrale
(Lamps of Zadar master craftsmen Matheus and Aristodius and previously unknown textile fragments from Split Cathedral)
Autori
Belamarić, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Splitska hagiografska baština : povijest, legenda, tekst : zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Splitu od 26. do 27. rujna 2011.
Urednik/ci
Belamarić, Josip ; Lučin, Bratislav ; Trogrlić, Marko ; Vrandečić, Josip
Izdavač
Književni krug Split ; Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu
Grad
Split
Godina
2014
Raspon stranica
315-333
ISBN
978-953-7395-56-8
Ključne riječi
Matej i Aristodije ; sinovi Zorobabelovi ; splitski nadbiskup Bernard ; Toma Arhiđakon ; sv. Duje, sv. Staš, sv. Juraj Solinski ; romanički viseći svijećnjaci ; splitska katedrala ; srednjovjekovna islamska i talijanska svila ; patareni
(craftsmen Matheus and Aristodius ; Split cathedral ; textile fragments)
Sažetak
U članku se interpretiraju odlike dvaju visećih svijećnjaka – dosad nespomenutih u literaturi – što ih je autor nedavno uočio nad glavnim oltarom u splitskoj katedrali. Te¬meljem stilskih i ikonografskih odlika pripisuje ih domaćoj zlatarskoj radionici s početka 13. stoljeća ; dapače, u njima se prepoznaju djela zadarskih slikara, zlatara i iluminatora rukopisa – Mateja i Aristodija, sinova Zorobabela, o kojima zanimljive vijesti donosi Toma Arhiđakon. U članku se prvi put objavljuju i dva sloja među tekstilnim fragmentima koji su se očuvali, reklo bi se, jednakim čudom, u baroknom moćniku sv. Staša. Analizirajući njihove stilske odlike, autor zaključuje da je riječ o tkaninama vezanim uz prigode posvećenja oltara tog splitskog zaštitnika. Prvi bi mogao biti izvrsno sačuvani ostatak islamske svile, iz neke kraljevske radionice s kraja umajadske dinastije ili s početka vladavine abasidske dinastije, dakle iz sredine 8. stoljeća ili malo poslije. To bi moglo upućivati na pretpostavku da je u Split došao s nadbiskupom Ivanom, koji je godine 787. sudjelovao na glasovitom Drugom nicejskom saboru, koji je sazvala carica Irena, namjesnica Konstantina VI., u prvom redu da bi se razmatrao problem ikonoklazma. Osobito važne odredbe Sabora odnosile su se na potrebu pravilne posvete oltara. Drugi fragment tekstila otkrivenog u moćniku sv. Staša vezen je zlatom, vjerojatno u nekoj sjevernotalijanskoj radionici 1200-ih, a može ga se povezati s posvetom svečeva oltara, koji je bio temeljito obnovljen godine 1209, u vrijeme nadbiskupa Bernarda i kneza Domalda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
