Naslov
Utjecaj promjene pejzaža na rizik od požara
(The Impact of Landscape Change on Forest Fire Risk)

Autori
Durbešić, Anamarija ; Fuerst-Bjeliš, Borna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Župa Ogorje. Putovima života i vjere između Svilaje i Moseća

Urednik/ci
Kapitanović, Vicko ; Marinov, Nedjeljko ; Matas, Mate

Izdavač
Kulturni sabor Zagore ; Franjevacka Provincija Presvetog Otkupitelja ; Župa sv. Jure mučenika Ogorje ; Župa sv. Franje Asiškog, Crivac ; Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu

Grad
Split

Godina
2017

Raspon stranica
79-96

ISBN
978-953-57775-6-4

Ključne riječi
kulturni pejzaž, ugroženost od požara, vegetacijski pokrov, geografski informacijski sustav, ekstenzifikacija, degradacija, reforestacija, planina Svilaja, Ogorje
(cultural landscape, fire risk, vegetation cover, geographic information system, extensification, degradation, reforestation, mountain Svilaja, Ogorje)

Sažetak
Vatra je najstarije oruđe razvoja kulture i civilizacije, ali i velika prijetnja šumi, tlu, vodi i pejzažu. Samo u kratkom vremenskom razdoblju, vatra može iz temelja promijeniti sliku kulturnog pejzaža. Istraživanjem je utvrđena snažna povezanost antropogenog utjecaja, promjene pejzaža i sve veće ugroženosti od požara od 19. stoljeća na području planine Svilaje u predjelu Ogorja. Klasifikacija pejzaža temeljila se na podjeli pejzaža u tipove s izraženim zajedničkim karakteristikama pri čemu je površinski pokrov bio osnovni kriterij. U tu svrhu korišteni su različiti izvori podataka u razdoblju od 200 godina, a koji prije svega obuhvaćaju izvorne katastarske planova (od 1830. do 1846.), šumske vegetacijske karte (1975.), tematske vegetacijske karte, orto-foto karte, podatke iz baze CORINE te podatke terenskih istraživanja (od 2010. do 2023.). Procjena ugroženosti od požara provedena je za svako navedeno razdoblje sukladno službeno propisanoj metodologiji prema Pravilniku o zaštiti šuma od požara (NN 26/2003). Metodologija se temelji na većem broju parametara kao što su površinski pokrov, klima, orografija, vrsta vegetacije, šumski red te antropogeni čimbenici. Analiza ugroženosti od požara pokazala je da su najugroženiji degradirani pejzaži, šikara i pašnjak. U razdoblju od proteklih 200 godina zabilježen je značajan porast površine degradiranih šuma što je posljedica dubokih društvenih promjena i načina života. To nam jasno ukazuje na povezanost antropogenog utjecaja i promjene kulturnog pejzaža, a posljedično i na povećanje ugroženosti od požara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti, Šumarstvo, Geografija

POVEZANOST RADA