Pregled bibliografske jedinice broj: 921327
IZMJEŠTENI Dislocirani subjekt i otpor imobilizaciji značenja u književnosti hrvatskog modernizma
IZMJEŠTENI Dislocirani subjekt i otpor imobilizaciji značenja u književnosti hrvatskog modernizma // Dviženie i prostranstvo v slaviskite ezici, literaturi i kulturiSofija : Univerzitet Sv. Kliment Ohridski
Sofija, 2015. str. 350-355 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 921327 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
IZMJEŠTENI Dislocirani subjekt i otpor imobilizaciji značenja u književnosti hrvatskog modernizma
(THE DISPLACED The Dislocated Subject and the Resistance to Immobility of Meaning in Croatian Modern Literature)
Autori
Vuković, Tvrtko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Dviženie i prostranstvo v slaviskite ezici, literaturi i kulturiSofija : Univerzitet Sv. Kliment Ohridski
/ - Sofija, 2015, 350-355
ISBN
978-954-07-4046-1
Skup
Dviženie i prostranstvo v slaviskite ezici, literaturi i kulturi
Mjesto i datum
Sofija, Bugarska, 09.05.2014. - 10.05.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
hrvatska modernistička književnost, devetnaestostoljetna racionalistička kultura, izmještanje, tijelo, liminalnost, dislocirani subjekt
(Croatian modern literature, 19th century rationalistic culture, displacement, body, liminality, dislocated subject)
Sažetak
Devetnaestostoljetni “izum” sveopće mobilnosti i brzog protoka informacija, roba i ljudi prati snažno prostorno discipliniranje ljudskog tijela. Odvajanje, raspoređivanje, ograničavanje, zauzdavanje i oblikovanje čovjeka mjestom u devetnaestom stoljeću strateški sudjeluje u masovnoj proizvodnji subjekata podložnih dominatnim političkim i ekonomskim procesima. Takvo kulturno “zbijanje” i “stješnjavanje” subjekta prostorom dovodi do različitih oblika psiholoških poremećaja: tjeskoba, neuroza, zamor i otuđenje. Teza je rada da književnost hrvatskog modernizma i tematski i formalno nastaje kao simptomska reakcija na opisani tip kulturnog pritiska. Ona je jezično-simptomska formacija koja najprije problematizira izmještanje subjekta kao oblik otpora društvenoj proizvodnji “imobiliziranih”, a potom svojom retorikom rastače svaki pokušaj imobilizacije književnih značenja i vrijednosti. Paradoksalno, da bi višesmjerna, složena i protuimobilizacijska modernistička estetika polučila užitak opiranja nepokretnosti potrebno joj je upravo prostorno ograničeno i imobilizirano tijelo čitatelja. Na taj način hrvatski književni modernizam postaje poprište na kojem se kritički iznosi na vidjelo te se istodobno produbljuje problem složenog odnosa tehnološkog napretka, kulturne nelagode i njezine umjetničke sublimacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
