Pregled bibliografske jedinice broj: 921044
Naša zazorna drugost. Čudaci u književnosti hrvatske moderne i rađanje hrvatske građanske kulture
Naša zazorna drugost. Čudaci u književnosti hrvatske moderne i rađanje hrvatske građanske kulture // Kultura, identitet, društvo - europski realiteti
Osijek: Odjel za kulturologiju, 2014. str. 319-328 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 921044 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Naša zazorna drugost. Čudaci u književnosti hrvatske moderne i rađanje hrvatske građanske kulture
(OUR UNCANNY OTHERNESS Eccentrics in Modern Croatian Literature and Procreation of Croatian Civil Culture)
Autori
Vuković, Tvrtko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Kultura, identitet, društvo - europski realiteti
/ - Osijek : Odjel za kulturologiju, 2014, 319-328
ISBN
978-953-6931-69-9
Skup
Kultura, identitet, društvo - europski realiteti
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 20.03.2013. - 21.03.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
modernizam, zazorno, psihoanaliza, građanska kultura, identitet
(modernism, identity, psychoanalysis, culture, uncanny, civil culture)
Sažetak
Druga polovica 19. stoljeća vrijeme je uspostave hrvatskog građanskog društva, građanske kulture i nacije. Iako hrvatski identitet nastaje na rubu zapadnog svijeta, u sam njegov temelj ugrađene su tekovine europskog racionalizma, empirizma i pozitivizma: povjerenje u tehniku, znanost, napredak, inženjerstvo, medicinu, pravo i kapitalističku tržišnu ekonomiju. Međutim, ti u 19. stoljeću razvijeni mehanizmi, ideje i prakse, proizvodeći ubrzano mrežu stabilnih građanskih normi, proizvode i neku čudnu stranost u središtu vlastite intimnosti: ludilo, tjeskobu, siromaštvo, nepravdu, granične identitete i različite psihosomatske oblike bolesti. Hipoteza rada je ova: književnost u razdoblju hrvatske moderne biva usredotočena na artikulaciju zazorne jezgre racionalističke građanske kulture koja nastaje u to vrijeme i nešto prije. Zazorno, prema Freudovoj definiciji, obilježava povratak potisnutog u kulturi, ono što ona u sebe ugrađuje kao unutarnje iščašenje. Hrvatski književni modernizam oblikuje književni kanon i time pokreće jedan od snažnijih identitetskih mehanizama, no istodobno čitatelja suočava s cijelim nizom aporija i neodlučivosti u području identiteta, duhovnosti, etike, politike, epistemologije i aksiologije. On tako postavlja i prekoračuje granicu koju je kultura 19. stoljeća nastojala osigurati. U tom smislu čitanje književnih likova-čudaka uobličenih u razdoblju hrvatske moderne paralelno s aktiviranjem analitike zazornog i drugih psihoanalitičkih pojmova i problema može dati odgovor na složene mehanizme uspostavljanja građanske kulture i u njima osiguranih subjektnih položaja i uloga.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
