Naslov
Razlikovanje crnog bora (Pinus nigra Arn.), običnog bora (P. sylvestris L.) i njihovih F1 i F2 hibrida pomoću diskriminantne analize
(Discrimination between European black pine (Pinus nigra Arn.), Scots pine (P. sylvestris L.) and their F1 and F2 hybrids by discriminant analysis)

Autori
Borzan, Želimir ; Idžojtić, Marilena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava

Urednik/ci
Branimir Mayer

Izdavač
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Šumarski institut Jastrebarsko

Grad
Zagreb

Godina
1996

Raspon stranica
23-36

ISBN
953-6307-20-0

Ključne riječi
Pinus nigra Arn., P. sylvestris L., F1 hibridi, F2 hibridi, promjeri, visine, dužine iglica, broj zubaca, broj pruga pući, diskriminantna analiza
(Pinus nigra Arn., P. sylvestris L., F1 hybrids, F2 hybrids, diameters, heights, needle lengths, number of stomatal rows, discriminant analysis)

Sažetak
Analizirano je pet karakteristika (varijabli) četiriju grupa borova (vrste Pinus nigra Arn. i P. sylvestris L., njihovi F1 i F2 hibridi) i pokazana mogućnost razlikovanja tih grupa pomoću diskriminantne analize. Analizirani su promjeri, visine, dužine iglica, broj zubaca i broj pruga pući. Kod deset godina starih biljaka najveći prosječni promjer na dvije analizirane pokusne plohe imaju biljke običnog bora (7.7 cm), a najmanji crnog bora (3.1 cm). Između F1 hibrida (6.9 cm) i običnog bora u promjerima nije bilo signifikantne razlike, a F2 hibridi su intermedijarni (6.3 cm) crnom i običnom boru. Apsolutno najmanji promjer (1.2 cm) je imalo stablo crnog bora, a najveći (14.6 cm) stablo F2 hibrida. Najveću prosječnu visinu je imao obični bor (2.69 m), a najmanju crni bor (0.93 m). F1 hibridi (2.19 m) i F2 hibridi (2.27 m) su intermedijarni crnom i običnom boru. Apsolutno najmanju visinu (0.28 m) je imalo stablo crnog bora, a najveću (4.40 m) stablo F2 hibrida. F2 hibrid najvećeg promjera (14.6 cm) i visine (4.4 m) je vjerojatno rezultat transgresije. Povećanje broja varijabli u diskriminantnoj analizi (pet varijabli, u odnosu na tri varijable u radu IDŽOJTĆ, 1996) je potvrdilo najbolje razlikovanje grupa P. nigra i F2 hibrida P. nigra x P. sylvestris. Povećana je točnost determinacije svih grupa osim običnog bora: za crni bor sa 73 % na 88.7 %; za F1 hibride sa 52.8 % na 66.2 % i za F2 hibride sa 88 % na 98.2 %. Najbolje moguće razlikovanje (83 % od ukupno objašnjene varijance) je između crnog bora i F2 hibrida nisy. Najveći utjecaj na razlikovanje ovih dviju grupa ima visina stabala (-1.16 h), zatim dužina iglica (0.87 L). Što su visine stabala manje, a iglice duže, vjerojatnije je da se radi o crnom boru, a što su visine stabala veće i iglice kraće, vjerojatnije je da se radi o F2 hibridima. Pomoću klasifikacijskih funkcija moguće je odrediti vjerojatnosti točne klasifikacije novih uzoraka u neku od poznatih grupa. Najtočnija determinacija bila bi za F2 hibride (98.2 %) i za crni bor (88.7 %). Samo na osnovi pet mjerenih karakteristika, determinacija bi za F1 hibride i obični bor bila nepouzdana i neprihvatljiva jer su vjerojatnosti da će uzorci biti točno determinirani 66.2 %, odnosno 29.0 %.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA