Naslov
Prostorna i vremenska raspodjela policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku
(Spatial and temporal distribution of polycyclic aromatic hydrocarbons in the air)

Autori
Jakovljević, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Mjesto
Zagreb

Datum
12.12

Godina
2017

Stranica
179

Mentor
Pehnec, Gordana ; Tomašić, Vesna

Ključne riječi
BaP ; HPLC ; lebdeće čestice ; PAU ; prostorna raspodjela ; sezonska varijacija ; ukupna toksična ekvivalentna koncentracija
(BaP ; HPLC ; PAH ; particle matter ; seasonal variation ; spatial variation ; total carcinogenic activity)

Sažetak
Policiklički aromatski ugljikovodici (PAU) su organski spojevi koji se sastoje od dva ili više međusobno povezana aromatska prstena. Najpoznatiji i najviše proučavan PAU je benzo[a]piren (BaP) koji se često koristi kao indikator za karcinogenu aktivnost onečišćenja u okolišu. BaP nije i najzastupljeniji spoj, ali se uvijek javlja ukoliko su PAU prisutni. U atmosferi PAU mogu biti prisutni u plinovitoj fazi te vezani na lebdeće čestice. Dosadašnja istraživanja pokazala su da su PAU s dva ili tri aromatska prstena postojani u plinovitoj fazi te njihova koncentracija u zraku raste s porastom temperature, dok se PAU s više aromatskih prstenova nalaze u zraku uglavnom vezani na lebdeće čestice. PAU nastaju kao posljedica prirodnih procesa kao što su karbonizacija, šumski požari ili vulkanske erupcije. Nastaju i kao produkt spaljivanja otpada i raznih plastičnih masa u nedopuštenim i nekontroliranim uvjetima ili pirolizom organskih tvari te tijekom raznih industrijskih procesa (proizvodnja ugljena, sirove nafte, teških i lakih metala). Također su prisutni u ispušnim plinovima automobila te u dimu cigarete. Uzorkovanje je provedeno referentnim sakupljačima s malim protokom zraka (55 m3) tijekom 24±1 sata kroz filtarski papir od kvarcnih vlakana. Na jednom urbanom mjernom mjestu (A) sakupljani su uzorci frakcija lebdećih čestica PM10, PM2.5 i PM1, dok je na drugim urbanim i ruralnim lokacijama sakupljana PM10 frakcija lebdećih čestica. Na urbanim lokacijama uzorkovanje se provodilo svakodnevno tijekom cijele kalendarske godine, dok su na ostalim lokacijama uzorci sakupljani najmanje 30 dana tijekom sezone. Analiza PAU-a provedena je tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti (HPLC) s fluoroscentnim detektorom promjenjivih valnih duljina ekscitacije i emisije. Određivani su sljedeći PAU-i: fluoranten (Flu), piren (Pir), benzo[a]antracen (BaA), krizen (Kri), benzo[e]piren (BeP), benzo[b]fluoranten (BbF), benzo[k]fluoranten (BkF), benzo[a]piren (BaP), dibenzo[ah]antracen (DahA), indeno[1, 2, 3-cd]piren (IP) i benzo[ghi]perilen (BghiP). Masene koncentracije PAU-a u sve tri frakcije mjerenja (PM10, PM2, 5 i PM1) pokazuju sezonske varijacije s najnižim vrijednostima tijekom ljeta, a najvišim tijekom zimskog razdoblja godine. Na svim urbanim lokacijama te na urbano-industrijskoj lokaciji najvišu vrijednost tijekom svih godišnjih doba imao je BghiP, a najnižu DahA. Najviše vrijednosti masenih koncentracija PAU-a zimi izmjerene su na mjernom mjestu u planinskom području s drvnom industrijom. Regresijska i faktorska analiza pokazala je da su na svim mjernim mjestima dominantni izvori onečišćenja zraka PAU-ima su ispušni plinovi motornih vozila, izgaranje drva, trave i otpada tijekom proljeća i ljeta te izgaranje drva u kućnim ložištima tijekom jeseni i zime. Toksična ekvivalentna koncentracija bila je viša u hladnijem razdoblju mjerenja, dok je relativni karcinogeni potencijal bio viši u toplijem dijelu godine. Nađena je statistički značajna negativna korelacija između PAU-a i ozona te PAU-a i temperature. Pozitivna korelacija nađena je između PAU-a i SO2, CO i vlage. Onosi pojedinih PAU između PM10 i PM2.5 te PM1 i PM2.5 frakcija lebdećih čestica ispitani su regresijskom analizom te su pokazali da su PAU-i sadržani uglavnom u česticama manjega aerodinamičkoga promjera PM2.5 i PM1 tijekom svih godišnjih doba, što dodatno potvrđuje njihovo štetno djelovanje na zravlje ljudi.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA