Pregled bibliografske jedinice broj: 919295
Motiv mrtve ljubavi u Jorgovanićevoj i Gjalskijevoj fantastičnoj prozi
Motiv mrtve ljubavi u Jorgovanićevoj i Gjalskijevoj fantastičnoj prozi // Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVIII. Fantastika u hrvatskoj književnosti: problem zbilje / Glunčić-Bužančić, Vinka ; Pavlović, Cvijeta ; Meyer-Fraatz, Andrea (ur.).
Split : Zagreb: Književni krug Split ; Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2016. str. 58-76 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 919295 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Motiv mrtve ljubavi u Jorgovanićevoj i Gjalskijevoj fantastičnoj prozi
(The dead beloved motif in the fantastic tales of Rikard Jorgovanić and Ksaver Šandor Gjalski)
Autori
Grgić, Kristina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVIII. Fantastika u hrvatskoj književnosti: problem zbilje
/ Glunčić-Bužančić, Vinka ; Pavlović, Cvijeta ; Meyer-Fraatz, Andrea - Split : Zagreb : Književni krug Split ; Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2016, 58-76
ISBN
978-953-163-433-5
Skup
Komparativna povijest hrvatske književnosti. XVIII. Fantastika: problem zbilje
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 24.09.2015. - 25.09.2015
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Rikard Jorgovanić, Ksaver Šandor Gjalski, fantastična književnost, motiv mrtve ljubavi, romantizam, esteticizam
(Rikard Jorgovanić, Ksaver Šandor Gjalski, fantastic literature, the dead beloved motif, romanticism, fin-de-siècle literature)
Sažetak
Rad analizira mjesto i ulogu motiva mrtve ljubavi u fantastičnoj prozi Rikarda Jorgovanića (1853.–1880.) i Ksavera Šandora Gjalskoga (1854.–1935.), kao dvojice začetnika moderne hrvatske fantastike. Pokazuje se da analizirana figura (poglavito žena) postaje glavnim izvorištem fantastičnoga očuđenja, pomoću kojega se propituje ideja racionalno spoznatljive zbilje, ali i izravno ili neizravno naglašuje autonomna narav umjetničke fikcije. Sukladno tomu, posebna se pozornost posvećuje metatekstnim i metaestetskim implikacijama motiva mrtve ljubavi, koji se istodobno nastoji kontekstualizirati u povijesti europske književnosti XIX. stoljeća, odnosno u rasponu od romantizma do modernizma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
