Naslov
Krčki kalendar u New Yorku od 1952. do 1955. godine
(The annual almanac Krčki kalendar in New York (1952 – 1955))

Autori
Galović, Tomislav

Izvornik
Krčki kalendar 2018. (1330-1535) 2018 (2018); 111-117

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
Krčki kalendar ; New Yorku ; 1952. do 1955.
(The annual almanac Krčki kalendar ; New York ; 1952 – 1955)

Sažetak
Svim sinovima i kćerima otoka Krka, Kojima je okrutnost rata oduzela život, Svima, koje je nesreća zavila u crninu, Svima, koji protežu svoje mršave ruke, Da isprose komad odijela, lijek ili koricu kruha, Svima, koji trpe od duševnih i tjelesnih boli: Za potvrdu istine, radi koje svijet trpi, Za pobjedu kršćanske ljubavi, bez koje se svijet gubi, Da se odreknemo mržnje, koja prolijeva nedužnu krv, I ostavlja za sobom razrušene domove…… Tako glasi posveta iz prvog godišta Krčkog kalendara za prestupnu godinu 1952. koji je objavljen u New Yorku pod uredništvom vlč. Nikole Fabijanića. Kao što je to poznato, Krčki kalendar je započeo izlaziti u nakladi Društva krčkih Hrvata u Zagrebu, a uređivali su ga dr. Antun Bonifačić (1901. – 1986.) i prof. Vjekoslav Štefanić (1900. – 1975.), te prof. Nikola Žic (1882. – 1960.). Tiskana su tada svega četiri godišta i to za 1938., 1939., 1940. i 1941. godinu. No, ratne neprilike, pa okupacija otoka Krka rezultirale su prestankom njegova izlaženja iako su se pojedini članci skupljali za V. godište, odnosno za 1942. godinu, dok se samo zagrebačko Društvo Krčana našlo pred političkom i ekonomskom situacijom koja mu nije bila sklona. Tako je nova, ovoga puta američka epizoda Krčkoga kalendara otpočela početkom pedesetih godina 20. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama, u gradu New Yorku. Zanimljivo je da su i tada bila objavljena svega četiri godišta i to za 1952., 1953. 1954. i 1955. godinu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Poticaj pokretanju Krčkog kalendara u New Yorku dolazi od njegova izdavača i urednika rev. Nikole Fabijanića. Prvo godište Krčkog kalendar za prestupnu godinu 1952. izašlo je u New Yorku 1951. godine. Zapravo to je šapirografirano izdanje (osim naslovnice i oglasa) jer novac predviđen za njegovo redovno tiskanje utrošen je za kupnju lijekova i drugih potrepština koje su poslane na otok Krk. Unatoč tomu, naslovnicu je likovno osmislio slikar Ivan Galantić, kasnije profesor na Wayne State University u Detroitu, Emmanuel College u Bostonu i na Tuffs University u Medfordu, pa kalendar ima lijep vanjski izgled unatoč takvom objavljivanju. U predgovoru, koji je vlč. Fabijanić napisao 25. studenog 1951., a to je „Hrvatski dan u New Yorku“, stoji zahvala svima koji su „bilo savjetom, bilo oglašivanjem, ili bilo na koji drugi način doprinijeli, da prvi Krčki kalendar u Americi ugleda svjetlo dana“ – odnosno znajući – „da još ima naših ljudi, kojima knjiga nije baš najveći prijatelj, i da je mnogima teško doći do štiva, koje bi ih zanimalo, odlučilo se da se i u tom pogledu krene za korak naprijed. Posebna, dakle, hvala i pomagačima i čitateljima /kojima je namijenjen ovaj kalendar/ u ime naših siromaha, kojima je namijenjen čisti dobitak“. Nakon uredničkog predgovora slijedi katolički kalendar s napomenom o zakonu o postu i nemrsu, podatcima o vremenu u SAD-u, svetkovinama i sajmovima na otoku Krku. I tako je to u svim godištima. Tematika zastupljenih članaka i autora odaje uredničke napore da se s jedne strane govori o krčkoj prošlosti i kulturi, a s druge strane da se upozorava na trenutačno stanje, probleme i neke buduće zadatke naših iseljenika i da se oni međusobno što bolje i više povežu. Tako Fabijanić u članku »Naš Bodul nekad i danas« ističe da je bodulska „duša usko povezana sa katoličkom Crkvom i njezinim životom“ – no – „Vječna je šteta što duh modernog vremena čini od otoka Krka ono što je već učinio s ostalima. Ali još uvijek možemo reći, da je Bodulija poseban svijet, koji šalje oko sebe još mnoge zrake svoje moralne veličine i stalnosti, koja se na tolikim mjestima ili već ugasila ili oslabila, tako da kad rečemo ''Bodul'' mislimo da svi mogu biti ljudi ali ne svi i Boduli. Boduli su sa svojim otokom stvorili šesti kontinent“. Od suradnika Krčkog kalendara posebno se isticao mons. Mate Polonijo (1876. – 1967.), stolni mitronosni prepozit u Krku i apostolski protonotar, autor brojnih zanimljivih napisa iz povijesti otoka Krka i njegove Crkve, a sve odreda temeljeni na arhivskim podatcima. Tu su kao autori zastupljeni i krčki svećenik dr. Petar Žic /Mikina/ (1909. – 1986.), potom hrvatski književnik i prevoditelj Antun Nizeteo (1913. – 2000.) i dr. Međutim, dobar dio članaka nije potpisan iz razloga jer ih je sastavio urednik, odnosno iz straha samih autora zbog mogućih posljedica (to se ponajprije odnosi na one iz domovine). Cijeli kalendar u svim svojim godištima ilustriran je različitim crtežima i drugim slikovnim prilozima, ali i narodnim poslovicama i mudrim izrekama te kratkim humorističnim napisima. Za razliku od prethodnog, Krčki kalendar za godinu 1953. tiskan je u profesionalnoj tiskari. Iako kalendar po svojoj prvotnoj namijeni nije bio crkveno glasilo on je redovno imao crkvenu dozvolu, tj. odobrenje za tisak (Imprimatur) izdanu od strane njujorškog nadbiskupa kardinala Francisa Josepha Spellmana (1889. – 1967.). Biskupijski cenzor (censor deputatus) u pogledu Krčkog kalendara bio je krčki svećenik u New Yorku dr. Ivan Ilijić /Illich/ (1918. – 1987.). Inače, kardinal Spellman bio je veliki prijatelj hrvatskog naroda i štovatelj kardinala Alojzija Stepinca, po kome je i imenovao gimnaziju: Archbishop Stepinac High School u White Plains (NY), izgrađenu 1948. godine prilozima svojih američkih župljana. Kalendar za 1953. sadrži niz zanimljivih priloga od koji se može izdvojiti vrlo vrijedna Fabijanićeva statističko-sociološka studija »Otok Krk u Americi«. Tu se govori o broju naših iseljenika, o opasnostima i posljedicama iseljeničkog života. Posebno se osvrće na pitanje što rade i gdje su živjeli, tj. gdje danas žive Krčani u New Yorku ; kakav je odnos škole i crkve te društvenog života posebno u pogledu udruživanja i osnivanja različitih društava (club, society) naših ljudi. Jasno zaključuje: „Stalno je, da je našemu krčkom iseljeniku bio potreban koji njegov svećenik, jer su Krčani najjača grupa od svih Hrvata u New Yorku. Bilo komu pravo ili ne, nesebični svećenik bi najbolje držao pod okom svoj narod i osujetio mnoge pokušaje zavedenih elemenata, koji misle da ''ono staro'', koje je držalo na okupu sinove otoka Krka, treba pokopati i stvoriti nešto nova što je već u drugim zemljama uništilo tolike vrline koje su resile život naših stari“. U ovom godištu kalendara javili su se po prvi puta tekstom »Leva od tovori« Anton Barahunić, tj. hrvatski književnih dr. Antun Bonifačić, a »Sudom otočana pred 150 godina« pop Mihovil Bolonić (1911. – 1984.), potpisan inicijalima (M…o). U Krčkom kalendar

POVEZANOST RADA