Naslov
Medijski pristup nasilju u obitelji

Autori
Lešić, Vedran ; Pavela, Irena ; Plavčić, Jelena ; Santini, Maria ; Prenđa, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
16. godišnja konferencija hrvatskih psihologa

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 01.10.2008. - 04.10.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
nasilje u obitelji, mediji, analiza sadržaja

Sažetak
Nasilje u obitelji nije nova pojava, postoji oduvijek, ali zahvaljujući brzom razvoju masovnih medija danas smo je sve više svjesni. Međutim, kakvu sliku svijeta prenose masovni mediji? Je li to preslika realnih događaja nasilja ili se u složenom komunikacijskom kanalu poruka modificira i tako u izmijenjenom obliku stiže do mase primatelja? Živimo li u kulturi gdje se bilježi porast broja nasilja ili se ono u zadnje vrijeme samo brže i lakše zamjećuje? Nasilje u obitelji možemo najjednostavnije definirati kao skup ponašanja čija je svrha kontrola nad drugim osobama upotrebom sile, zastrašivanjem i manipuliranjem. Najčešći oblici nasilja u obitelji su tjelesno zlostavljanje, emocionalno zlostavljanje, seksualno zlostavljanje, radno iskorištavanje i zapuštanje, što u najvećem broju slučajeva nije otkriveno na početku zlostavljanja, te većinom završava ubojstvom, što predstavlja njen konačni oblik. Istraživanje je provedeno s ciljem kvalitativnog i kvantitativnog prikazivanja glavnih činjenica o nasilju unutar obitelji objavljenih u dnevnim novinama u razdoblju od 2005. do 2007. godine. Postupak je uključivao analizu svih članaka koji su opisivali neki slučaj nasilja u obitelji u tom periodu. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da se najveći broj počinjenog nasilja u obitelji može kategorizirati kao fizičko zlostavljanje, a potom kao ubojstvo. Nadalje, počinitelj je u velikoj većini slučajeva muškarac, dok je žrtva žena. Uz to, možemo zaključiti da se većina nasilja odvija između supružnika, a potom između oca i djeteta. Također rezultati pokazuju da zločin najčešće prijavljuju bliske osobe, a potom same žrtve što malo iznenađuje s obzirom na prijašnja istraživanja u kojima je dobiveno da se žrtve zbog straha ustručavaju. Ono što je također važno istaknuti jest činjenica da novinari prilikom objavljivanja članaka o nasilju u obitelji daju osobne podatke i objavljuju slike o počiniteljima češće nego o žrtvama nasilja, što nam nameće jedno drugo pitanje: gdje su granice privatnosti, te gdje se krše ljudska prava prilikom objavljivanja članaka o nasilju?

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA