Naslov
Prilozi istraživanju povijesti pčelarstva na Banovini
(Contributions to the history of beekeeping in Banovina region)

Autori
Franić, Zdenko

Izvornik
Hrvatska pčela (1330-3635) 137 (2017), 4; 134-135

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, ostalo, stručni

Ključne riječi
Pčelarstvo, povijest ; Banovina
(Beekeeping, History, Banovina)

Sažetak
Stalni i siloviti turski prodori na područja hrvatskih i austrijskih zemalja nakon pada Bosne (1463.), poraza hrvatske vojske na Krbavskom polju (1493.) te poraza hrvatsko-ugarske vojske na Mohačkom polju (1526.), kada pogibijom Ludovika II. Jagelovića Ugarska i Hrvatska ostaju bez kralja i dinastije, primoravaju hrvatsko plemstvo i novoizabrane austrijske vladare na izgradnju posebnoga obrambenog područja pod nazivom Vojna krajina. Turske se provale sve više usmjeravaju prema slabije branjenom donjem Pokuplju. Budući da snažne hrvatske utvrde u Sisku i Karlovcu tad još nisu bile izgrađene, utvrde petrinjskoga kraja imale su iznimno važnu stratešku ulogu u obrani ostataka slobodne Hrvatske. Iako bi se trebalo podrazumijevati da su posade u tim utvrdama bile dobro opskrbljene vojnom opremom i hranom, to zbog slabe organizacije zapovjednih i logističkih linija ipak nije bio slučaj. Kako bi se spriječio potpun slom hrvatsko-turske granice, koncem 16. stoljeća granični su generali i kapetani novim ustrojem vojno-teritorijalnih jedinica postali izravno odgovorni nadvojvodi unutrašnje Austrije. Upravo takvim vojno-povijesnim prilikama imamo zahvaliti i prvo dokumentirano spominjanje meda, a posredno i pčelarstva, na području nekadašnje srednjovjekovne Banske granice, današnje Banovine. Naime, u prepisci nadvojvode Ernesta Habsburškoga, brata kralja Rudolfa II., i Ivana Auersperga, zapovjednika Karlovačkoga generalata, nadvojvoda traži od pukovnika Auersperga da ga izvijesti glede gradova (kaštela) Hrastovice (gornje i donje), Peći (utvrde u današnjem selu Pecki) i Klimne gore (utvrde u današnjem selu Klinac) o „dohodcima i užitcima” tamošnjega kapetana jer se neki tamošnji kapetani bune jer nemaju dovoljno dohodaka za potreban broj vojnika. Prema Auerspergovim podacima proizlazi da kapetanu pripada godišnji dohodak od „1000 vedara vina, 200 kupljenika pšenice, 200 kupljenika prosa i zobi te 16 vedara meda3”. Od ovih dohodaka kapetan je dužan uzdržavati za obranu četiri spomenuta kaštela, u kojima je, prema podacima iz prepiske, službovalo ukupno 64 vojnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Povijest

POVEZANOST RADA