Naslov
Povijesni razvoj kodova: tkalačko uzorkovanje kao preteča programskih jezika?
(Is loom pattern a forerunner of coding lines?)

Autori
Mikšić, Valentina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.12

Godina
2017

Stranica
50

Mentor
Rajh, Arian

Ključne riječi
bušene kartice, stroj, mehanika, jezik, tkalački stan
(punched cards, machine, mechanics, language, loom)

Sažetak
Ljudska komunikacija je ukodirana stvarnost namijenjena za ad hoc korištenje ili pak za skladištenje informacija koje bi se kasnije čitale. Oralna komunikacija je sklona promjenama, zbog čega se gubi originalni smisao. Zapisivanjem je teže dolazilo do tih promjena. Samo pismo se kroz povijest razvijalo ovisno o mediju na kojem se nalazilo. Tekstura materijala i kultura određenih civilizacija utječu na izgled pisanih znakova. Tako su prvi pisani kodovi bile slike, zatim stilske linije iz kojih se kasnije razvijaju abecede. Brojevi su se razvijali neovisno o abecedama. Izum broja nule je utjecao na lakše baratanje brojevnim sustavima i računanjem. Mehanička rješenja za izračune su pratila razvoj aritmetike. Neke struke, poput trgovine ili građevine, su imale potrebu za računaljkama koje bi brzo i točno dale izračun. Abakus je dominirao dug vremenski period prije nego su se počela razvijati računala sa zupčanicima. Međutim, neprecizna mehanika nije dala rješenje za velike brojeve ni više aritmetičke operacije. Rješenje ovog problema je dao statističar Herman Hollerith izumom bušenih kartica na kojima je svako polje imalo unaprijed definirano značenje te su one mogle skladištiti veliku količinu informacija. Bušene kartice su patentirane skoro dva stoljeća prije nego ih je Hollerith koristio za sastavljanje popisa američkog stanovništva. Njihov izumitelj je Joseph Maria Jacquard te ih je on koristio za uzorkovanje tkanja na tkalačkom stanu. Bitno svojstvo bušenih kartica je binarni zapis koji otvara širok spektar mogućnosti. Zbog te praktičnosti, bušene kartice su se ubrzo proširile s tekstilne industrije u matematičke izračune na nekoliko međusobno povezanih strojeva koji su bili programirani po funkcijama. U istom uredu nalazio bi se stroj za sortiranje, stroj za izračun i stroj za ispis. Vremenom su se ti strojevi konvergirali u jedno, tj. univerzalno računalo. Prisustvo bušenih kartica je obilježilo transformaciju iz mehaničkih u elektronička digitalna računala. Moderna računala imaju mikroprocesore koji su sastavljeni od logičkih sklopova, a oni, poput bušenih kartica, rade na binarnom principu i dan danas. Ograničavanje sustava na dvije moguće vrijednosti ima veliku prednost, jer analogni izrazi imaju beskonačno mnogo stanja koja je teško prevesti u stroju razumljiv jezik.

Izvorni jezik
Hrvatski

Napomena
Komisija: doc.dr.sc. T. Ivanjko, izv.prof.dr.sc. H. Stančić, doc.dr.sc. A. Rajh

POVEZANOST RADA