Pregled bibliografske jedinice broj: 914221
Jukstapozicija Luthera i Karlstadta kao ogledni primjer odnosa reformacije i revolucije
Jukstapozicija Luthera i Karlstadta kao ogledni primjer odnosa reformacije i revolucije // Reformacije i revolucije: Povodom 500. obljetnice protestantske reformacije i 100. obljetnice Oktobarske revolucije / Programska knjiga / Maskalan, Ana (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2017. str. 64-64 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 914221 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jukstapozicija Luthera i Karlstadta kao ogledni primjer odnosa reformacije i revolucije
(Juxstaposition of Luther and Karlstadt as model case of the reformation and revolution relation)
Autori
Vrabec, Samir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Reformacije i revolucije: Povodom 500. obljetnice protestantske reformacije i 100. obljetnice Oktobarske revolucije / Programska knjiga
/ Maskalan, Ana - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2017, 64-64
ISBN
978-953-164-195-1
Skup
Reformacije i revolucije: Povodom 500. obljetnice protestantske reformacije i 100. obljetnice Oktobarske revolucije / Hrvatsko filozofsko društvo
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.12.2017. - 16.12.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Luther, Karlstadt, reformacija, revolucija, ikonoklazam/Bildensturm, Stvarna prisutnost
(Luther, Karlstadt, Reformation, Revolution, Iconoclasm/Bildensturm, Real Presence)
Sažetak
Uvaženi profesor teologije na Wittenberškom sveučilištu Andreas Bodenstein von Karlstadt 1512. godine promovirao je Martina Luthera u doktora teologije. Premda ova dva reformatora nikada u biti nisu bili prijatelji, obostrani utjecaj bio je neupitan. Za vrijeme Lutherova gotovo jednogodišnjeg boravka u dvorcu u Wartburgu nakon povratka iz Wormsa, Karlstadt će se prometnuti u vođu protestantizma u Wittenbergu. Lutherovim povratkom u Wittenberg u ožujku 1522. započinje njihovo udaljavanje. Jukstapozicija Lutherovih i Karlstadtovih teoloških i eklezijalnih shvaćanja, kao i socijalnog nauka, te njihova povijesnog epiloga, čini nam se amblematskom za opis odnosa teorijskih pojmova reforme i revolucije. Luther kao »neodlučni« reformator i skrušeni sugovornik svjetovnih vladara čiju je zaštitu trebao i o čijoj je podršci ovisio uspjeh reformacije. Karlstadt kao revolucionar koji je za Luthera i Wittenberg otišao predaleko zagovarajući Bildersturm, odbacujući svaki oblik ljudskog znanja i društvenog autoriteta, skinuvši akademsku togu i svećenički talar. Reformacija kao povijest rasprave o razlikama oko razumijevanja i granicama svjetovnog i Božjeg kraljevstva te načinima na koje su ih Luther i njegovi suvremenici shvaćali. Jesu li to rasprave koje odzvanjaju u prošlosti ili njihov eho dopire i u suvremenost? Dostignuća reformacije povijesnim tijekom postaju sastavnim dijelom društvene strukture u sklopu koje ponovno postaju podložna novom preispitivanju do današnjih dana.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo, Teologija, Povijest
