Naslov
Neionizirajuće elektromagnetsko zračenje
(Nonionizing electromagnetic radiation)

Autori
I. Prlić, M. Surić Mihić, H. Mesić, J. Macan, V. M. Varnai i M. Hajdinjak

Izvornik
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju (0004-1254) 68 (2017), 4; A22-A22

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, kratko priopcenje, znanstveni

Ključne riječi
elektromagnetsko zračenje ; izloženost ; neionizirajuće zračenje ; razina zračenja ; SAR ; Wi-Fi
(electromagentic radiation ; exposure ; nonionizing radiation ; exposure level ; SAR:WiFi)

Sažetak
Opća populacija svakodnevno je izložena niskim razinama prirodnog i umjetnog neionizirajućeg elektromagnetskog zračenja u svojim domovima i na radnim mjestima. Radi izbjegavanja pretjeranog izlaganja te uvođenja mogućih mjera zaštite kada je zaštita potrebna, važno je biti upoznat s osnovama znanosti o zračenju, osobito o međudjelovanju zračenja i biološkog materijala – tkiva, te o mogućim utjecajima zračenja na okoliš i ljudsko zdravlje. Nizom fizikalnih pokusa demonstrirani su izvori neionizirajućeg zračenja, objašnjena su osnovna fizikalna svojstva neionizirajućeg zračenja različitih frekvencija te je opisana njihova primjena u svakodnevnom životu, osobito u medicini. Naglašeni su korisni učinci izlaganja i mogući „štetni“ biološki učinci prekomjernog izlaganja neionizirajućem elektromagnetskom zračenju, napose u profesionalno izloženih osoba. Predstavljeni su preliminarni rezultati sadržani u Međuizvješću istraživačkoga projekta „Dozimetrija elektromagnetskog zračenja za provedbu projekta e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola” (3-16-MV-OP, 1. 3. 2015.-28. 2. 2018., IMI-voditelj: dr. sc. I. Prlić), koji u suradnji s Jedinicom za dozimetriju zračenja i radiobiologiju IMI-ja vodi Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNet). Projekt je sufinanciran iz sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova. Iz obrazovnog materijala-brošure pripremljenoga tijekom provedbe projekta izdvaja se slijedeće: 1) Što je Wi-Fi? ; Povezivanje uporabom radijske tehnologije. Uporaba Wi-Fi radijskih primopredajnika posljednjih godina ubrzano raste. Korištenjem te tehnologije elektronički uređaji se radijski povezuju s računalnom mrežom putem mikrovalova, ili elektromagnetskih polja radijske frekvencije (RF), čime se otklanja ili smanjuje potreba za spajanje mrežnim kabelima. Bežični radijski sustavi pružaju slobodu kretanja po školi s prijenosnim računalima, tabletima ili pametnim telefonima i lakše ih je, a ponekad i jeftinije, ostvariti nego žične mreže. Te nove tehnologije postale su dio životne pa tako i školske svakodnevice. Česti primjer je prijenosno računalo (laptop) spojeno na internet Wi-Fi usmjernikom (modemom/ routerom ). Wi-Fi pristupne točke mogu se isto tako naći u mnogim javnim i privatnim prostorima. Ljudi u okruženju pokrivenom Wi-Fi signalom izloženi su povremeno niskoj razini elektromagnetskih polja i od usmjernika kao pristupnih točaka kada se koriste internetskom mrežom na računalu i/ili svom pokretnom telefonu u poslovne i/ili privatne svrhe. 2) Uzrokuje li Wi-Fi „štetne” posljedice na zdravlje? Iako je Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma (IARC), koja je dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svrstala radiofrekvencijska elektromagnetska polja, uključujući i ona od bežičnih telefona, u skupinu 2B s obzirom na procjenu karcinogenog rizika za ljude, riječ je o mjeri opreza jer skupina 2B obuhvaća listu „mogućih karcinogena” na kojoj se Wi-Fi signal nalazi zajedno s npr. kavom, ukiseljenim povrćem i tesanom građom. Međutim, uzimajući u obzir mišljenje IARC-a, WHO kao krovna međunarodna zdravstvena organizacija ocijenio je da ne postoje znanstveno utvrđeni dokazi o štetnim utjecajima Wi-Fi signala niskih razina EM polja na zdravlje. „Nema znanstveno ustanovljenih dokaza da izloženost elektromagnetskim poljima niskih razina od Wi-Fi radijskih uređaja štetno utječe na zdravlje učenika ili opće populacije.” (Svjetska zdravstvena organizacija – WHO). Referentne granice za opću populaciju propisane su međunarodnom normom European Committee for Electrotechnical Standardization (CENELEC), a u Republici Hrvatskoj zakonom i pravilnicima Ministarstva zdravstva. O tome su svoje mišljenje i smjernice dali i Scientific Committee on Emerging and Newly Identified Health Risks (SCENIHR) Europske unije (1) i WHO (2). Mjerna oprema i razvoj metodologije mjerenja elektromagnetskih polja sufinancirani su provedbom projekta IPPSO – RC.2.2.08-0027 (voditelj: I. Prlić) (3).

Izvorni jezik
Hrvatski

Napomena
Rad je rezultat znanstveno istraživačkih aktivnostiu sklopu Projekta"Dozimetrija elektromagnetskog zračenja za provedbu projekta e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola” (3-16-MV-OP, 1. 3. 2015.-28. 2. 2018., IMI-voditelj: dr. sc. I. Prlić), koji u suradnji s Jedinicom za dozimetriju zračenja i radiobiologiju IMI-ja vodi Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNet).Mjeriteljska oprema IMI korištena u navedenom projektu izravan je rezultat provedbe Projekta IPPSO- RC2.02.08-027 "Integrirani hardversko-softverski sustav za praćenje mikrolokacijskih parametara stanja okoliša" koji je sufinanciran iz sredstava za projekte iz struzkturnih fondova EU u sklopu programa 2007.-2013.

POVEZANOST RADA