Naslov
Odrednice grupne kohezije u sportu: neki individualni i grupni čimbenici
(Group cohesion determinants in sports: some individual and group factors)

Autori
Božić, Dorotea ; Vrselja, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zaštita i promicanje dobrobiti djece, mladih i obitelji - Knjiga sažetaka / - , 2017, 145-145

Skup
1. međunarodni znanstveno-stručni skup Odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.12.2017. - 08.12.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
grupna kohezivnost, samoefikasnost, anksioznost, kolektivna učinkovitost, komunikacija
(group cohesiveness, self-efficacy, anxiety, collective efficiency, communication)

Sažetak
Većina istraživanja grupne kohezije u sportskim timovima temelje se na konceptualnom modelu grupne kohezije autora Carrona, Widmeyera i Brawleya (1985). Ovaj je model identificirao neke individualne i grupne čimbenike koji pridonose razvoju grupne kohezije unutar sportskog tima. U kontekstu ovog modela, često se u literaturi može pronaći kako su anksioznost i samoefikasnost sportaša značajne individualne odrednice grupne kohezije, dok se od grupnih čimbenika kao značajnima navodi učinkovita komunikacija u timu te kolektivna učinkovitost. Međutim, istraživanja općenito nisu pokazala dosljedne rezultate u pogledu odnosa navedenih individualnih čimbenika i grupne kohezije, dok je odnos navedenih grupnih čimbenika i grupne kohezije nedovoljno istražen u literaturi. Stoga je cilj ovog rada bio provjeriti predviđaju li anksioznost i samoefikasnost sportaša grupnu koheziju, te predviđaju li grupnu koheziju komunikacija igrača u timu te njihova kolektivna učinkovitost. Također, cilj rada bio je i provjeriti koji čimbenici uspješnije predviđaju grupnu koheziju. Istraživanje je provedeno na uzorku muških i ženskih igrača rukometa (N=117) iz klubova na području Grada Zagreba, u dobi između 15 i 30 godina. Grupna kohezija je u istraživanju mjerena Upitnikom ozračja u grupi (Carron i sur., 1985), anksioznost Skalom sportske anksioznosti (Smith, Smol, Cumming i Grossbard, 2006), samoefikasnost Skalom opće samoefikasnosti (Schwarzer i Jerusalem, 1995), komunikacija Skalom učinkovite komunikacije u timskim sportovima (Sullivan i Short, 2011), dok se za mjerenje kolektivne učinkovitosti koristio Upitnik kolektivne učinkovitosti (Short, Sullivan i Feltz, 2005). Rezultati su obrađeni hijerarhijskom regresijskom analizom te je dobiveno kako su kolektivna učinkovitost i komunikacija značajni prediktori grupne kohezije, odnosno izraženija kolektivna učinkovitost te češći obrasci prihvaćanja i konstruktivnog rješavanja konflikata, prilikom komunikacije unutar tima, doprinose čvršćoj grupnoj koheziji tima. Individualni čimbenici nisu pokazali značajan doprinos grupnoj koheziji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA