Pregled bibliografske jedinice broj: 91389
Neosjetljivost bakterija prema antimikrobnim lijekovima. Zajednički problem humane i veterinarske medicine
Neosjetljivost bakterija prema antimikrobnim lijekovima. Zajednički problem humane i veterinarske medicine // Zoonose today and tomorrow / Prukner Radovčić, Estella ; Presečki, Vladimir (ur.).
Zagreb: Hrvatsko mikrobiološko društvo, 2001. str. 38-38 (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 91389 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neosjetljivost bakterija prema antimikrobnim lijekovima. Zajednički problem humane i veterinarske medicine
(Antimicrobial resistance of bacteria. Common problem of human and veterinary medicine)
Autori
Habrun, Boris ; Humski, Andrea ; Bilić, Vitomir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zoonose today and tomorrow
/ Prukner Radovčić, Estella ; Presečki, Vladimir - Zagreb : Hrvatsko mikrobiološko društvo, 2001, 38-38
Skup
Zoonoses today and tomorrow
Mjesto i datum
NP Plitvička jezera, Hrvatska, 21.06.2001. - 23.06.2001
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
bakterija; neosjetljivost; antimikrobni lijek
(bacteria; resistance; antimicrobial drug)
Sažetak
Uporaba antimikrobnih lijekova dovodi do povećanja otpornosti bakterija na lijekove u ekosistemu u kojem se upotrebljavaju. U intenzivnoj stočarskoj proizvodnji u svijetu i kod nas antimikrobni lijekovi se koriste kao promotori rasta (u subterapeutskim dozama), profilaktički radi spriječavanja izbijanja pojedinih bolesti (tzv. metafilaksa) i za terapiju bakterijskih infekcija. Zbog činjenice da neosjetljivost bakterija prema antimikrobnim lijekovima može prelaziti s animalnih na humane sojeve, pravilna uporaba antimikrobnih lijekova u veterinarskoj medicini bitna je i za sprječavanje porasta neosjetljivih sojeva u humanoj medicini. U Hrvatskom veterinarskom institutu se gotovo 30 godina sustavno prati osjetljivost bakterija izdvajanih iz životinja prema antimikrobnim lijekovima, a ta su istraživanja intenzivirana od 1999. god sustavnim praćenjem rezistencije bakterija izdvajanih iz organa svinja preradi i goveda prema 21 antimikrobnom lijeku: penicilinu G, ampicilinu, amoksicilinu, amoksicilinu s klavulanskom kiselinom, cefotaksimu, bacitracinu, kloramfenikolu, kolistinu, eritromicinu, vankomicinu, streptomicinu, neomicinu, gentamicinu, nalidiksičnoj kiselini, ciprofloksacinu, enrofloksacinu, tetraciklinu, oksitetraciklinu, trimetoprimu sa sulfometoksazolom, fosfomicinu i linkomicinu sa spektinomicinom. Tijekom druge polovice 1999. i 2000 god pretra`eno je ukupno 458 sojeva izdvojenih iz organa svinja, goveda i peradi iz ekstenzivnih i intenzivnih uzgoja. Ispitivanje osjetljivosti 154 apatogena i patogena soja E. coli ukazuje da je u uzgojima gdje su se antibiotici nekontrolirano koristili do{lo do značajnog porasta rezistencije prema aminopenicilinima, aminoglikozidima i fluorkinolonima, dok je u uzgojima sa planskim korištenjem antimikrobnih lijekova porast rezistencije prema razli~itim antimikrobnim lijekovima značajno manji. Ispitivanjem 84 soja Salmonella spp. nije ustanovljen značajan porast rezistencije prema antimikrobnim lijekovima. Nijedan soj Salmonella spp. nije bio rezistentan prema nalidiksičnoj kiselini, enrofloksacinu i ciprofloksacinu. U pretra`enim sojevima Enterococcus spp. (41 soj) i Staphylococcus spp. (76 sojeva) nisu utvr|eni sojevi rezistetni prema vankomicinu. Postignuti rezultati ukazuju da neplansko kori{tenje antimikrobnih lijekova dovodi do porasta rezistencije bakterija prema antimikrobnim lijekovima i da se sve vi{e ukazuje potreba za nacionalnim monitoringom rezistencije bakterija temeljenom na uskoj suradnji humane i veterinarske medicine, poglavito bakterija uzro~nika zoonoza i bakterija koje slu`e kao pokazaljetelji rezistencije.
Izvorni jezik
Hrvatski
