Naslov
Filozofija kao dio kulture ili njezino polazište?
(Philosophy as part of culture or its starting point?)

Autori
Hasnaš Snježan

Izvornik
Metodički ogledi (0353-765X) 15 (2009), 2; 23-32

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, ostalo

Ključne riječi
kultura, filozofija, kulturna antropologija, kulturna raznolikost, jednakodobnost, povijest i temporalnost
(culturphilosophy, cultural anthropology, cultural diversity, coevalness, history and temporality)

Sažetak
Filozofija u suvremenom mišljenju nema povlašteni status kraljice znanosti ili znanja uopće, nego je dio suvremene kulture mišljenja. Kako pritom razumjeti kulturološko pozicioniranje filozofije, filozofijsko je pitanje legitimacije njezina promišljanja. Kultura pak sama više nije jednostavno opći pojam koji znači neko stanje izgrađenosti i obogaćenosti, bilo kad je mišljenje (filozofsko ili neko drugo) ili neka druga domena ljudskog u pitanju. Ona je, naspram razdoblju koje ne mora sezati dalje od 50-ih godina 20. stoljeća, danas predmet izučavanja, ali i legitimiranja cijelih sustava znanja koji u svom diskursu obuhvaćaju i filozofiju i sve ono postojeće teorijsko uz filozofiju. Naziv kulturalnih studija npr. (posebno kod Tonyja Bennetta u Kulturi), obuhvaća domenu koja zahvaća u mnoge filozofeme suvremenih filozofija (Foucault, Gramsci, Adorno, Benjamin, feminizam npr.) kako bi postali njihovi relevantni dijelovi. Suvremeni odnosi kulture i identiteta u bitnom promišljaju koliko je ovaj odnos posredovan i filozofijskim smislom (npr. Žarko Paić u Politikama identiteta – kultura kao nova ideologija). Nadalje, situiranje kulture u mnoge suvremene misaone i društvene kulturne i kulturološke fenomene otkriva mogućnost ponovnog promišljanja, filozofskog i drugog, što kultura jest (u svojoj post- ili nekoj drugoj interpretaciji) i kako je uopće danas razumjeti (npr. Homi K. Bhabha u Location of Culture). Time se postavlja i pitanje treba li danas uopće promišljati kulturu kao samo jedan empirijski proces ili je riječ o novome teorijskom pothvatu (npr. Marcus i Fisher u Antropologija kao kritika kulture – Eksperimentalni trenutak u humanističkim znanostima) koji na kulturu više ne gleda kao na empirijski supstrat suvremenoga građanskog društva, već kao samosvojni teorijski pokušaj tematiziranja temeljnih problema čovjeka u dosluhu ili izvan filozofijskih postavki. Zato je bitno promisliti razumijevanje filozofije kao moguću sastavnicu nekoga od suvremenih promišljanja i vidjeti je li filozofija samo jedno pomoćno metodološko oruđe suvremenih pitanja o kulturi ili u njima ima neka temeljnija utemeljenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA