Naslov
Uloga gljiva i gljivama sličnih organizama u odumiranju poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u posavskim nizinskim šumama u Republici Hrvatskoj
(The role of fungi and fungus-like organisms in dieback of narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Vahl) in Posavina lowland forests of the Republic of Croatia)

Autori
Kranjec, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
08.09

Godina
2017

Stranica
161

Mentor
Diminić, Danko

Ključne riječi
Fraxinus angustifolia, odumiranje, gljive, gljivama slični organizmi
(Fraxinus angustifolia, dieback, fungi, fungus-like organisms)

Sažetak
Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl), gospodarski i ekološki vrlo značajna vrsta nizinskih šuma Hrvatske, posljednjih nekoliko godina pokazuje sve izraženije simptome odumiranja. Iako je na nekoliko lokacija u Republici Hrvatskoj u krošnjama osutih stabala utvrđena patogena gljiva Hymenoscyphus fraxineus (T. Kowalski) Baral, Queloz & Hosoya, još uvijek nije potvrđena kao primarni uzročnik odumiranja poljskoga jasena u nizinskim šumama već se smatra samo jednim od više različitih biotičkih i abiotičkih čimbenika koji sudjeluju u navedenom procesu. Svrha ovog istraživanja je bila ispitati ulogu ostalih gljiva te gljivama sličnih organizama u okolnom tlu te na korijenovom sustavu i donjem dijelu debla stabala poljskoga jasena kako bi se uz prijašnja istraživanja koja su se uglavnom odnosila na krošnju, dobio sveobuhvatan uvid u ulogu navedenih skupina organizama u odumiranju. Istraživanje je provedeno u prirodnim sastojinama sa simptomima odumiranja na tri različite lokacije, pri čemu su uzimani uzorci okolnog tla, korijena te donjeg dijela debla na ukupno 90 stabala svrstanih prema osutosti krošnje u tri kategorije zdravstvenog stanja. Iz navedenih su uzoraka izolirani miceliji gljiva i njima sličnih organizama koji su potom identificirani molekularnim metodama. U istraživanju je dobiveno ukupno 1497 izolata gljiva i njima sličnih organizama koji su molekularnim analizama svrstani u 80 taksona, te prema načinu života i ishrane kategorizirani kao saprotrofi, endofiti i paraziti. Utvrđena distribucija identificiranih taksona s obzirom na različite kategorije uzorka, kategorije zdravstvenog stanja stabala te geografske lokacije uzorkovanja je pokazala specijalizaciju samo za određeni tip biljnog tkiva i supstrata. Izračunata je raznolikost (bogatstvo) vrsta pomoću Shannonovog indeksa raznolikosti te indeksa ujednačenosti, čije se vrijednosti nisu statistički značajno mijenjale za zajednice na stablima različitog zdravstvenog stanja. Statističkim je analizama utvrđeno kako je većina identificiranih taksona (77) jednako distribuirana na stablima različitog zdravstvenog stanja, dok je manji broj onih (69) koji su jednako distribuirani na različitim geografskim lokacijama uzorkovanja. Od značajnijih biotičkih čimbenika koji sudjeluju u odumiranju poljskoga jasena su na korijenu i bazi debla stabala utvrđene vrste Hymenoscyphus fraxineus, Armillaria spp., Ganoderma adspersum, Fusarium solani i Diaporthe cotoneastri. U tlu odumirućih sastojina nije potvrđena prisutnost patogenih vrsta roda Phytophthora. S obzirom na statistički značajnu povezanost razvoja nekroza na deblu i korijenu te osutosti krošnje, navedeni se parametar pokazao dobrim pokazateljem zdravstvenog stanja stabala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA