Naslov
RASADNIČARSTVO REPUBLIKE HRVATSKE
(NURSERY PRODUCTION IN REPUBLIC OF CROATIA)

Autori
Dugalić, K

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Hrvatsko oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i europske integracije / Matotan, Zdravko - , 2011, 67-68

ISBN
978-953-6485-29-1

Skup
4. međunarodni znanstveno stručni skup " Hrvatsko oplemenjivanje bilje, sjemenarstvo i rasadničarstvo i europske integracije"

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 28.09.2011. - 30.09.2011

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
rasadničarstvo, proizvodnja, uvoz, potpore
(nursery, production, import, support)

Sažetak
Rasadničarstvo Republike Hrvatske nije bilo u težoj poziciji posljednjih 20 godina. U proteklih nekoliko godina provođeni su operativni programi podizanja trajnih nasada s ciljem povećanja površina pod voćnjacima. Voćarska proizvodnja bila je prepoznata kao visokoakumulativna grana poljoprivrede, a s obzirom na broj sati rada po jedinici površine i kao značajan element smanjivanja nezaposlenosti i dizanja konkurentnosti sela. Osim operativnih programa donesena je i strategija razvoja voćarstva. Sva znanstveno- stručna savjetovanja, seminari, redionice, tribine, brojna povjerenstva, poticaji i potpore bili su usmjereni povećanju površina pod voćnjacima. U takovim uvjetima došlo je do velikog povećanja broja novih voćnjaka. Proizvodnja voćnog sadnog materijala podigla se sa 1.300.000 komada na 4.500.000 komada. Pored ovakve proizvodnje sadnica, na tržištu je nedostajalo voćnih sadnica što je nadoknađivano uvozom. Vrijednost proizvodnje voćnih sadnica u Republici Hrvatskoj iznosila preko 100.000.000 kn. Navedeni podaci jasno govore o pozitivnom trendu sadnje voćnjaka u nekoliko proteklih godina. Krajem 2009. došlo je do promjena u kapitalnim ulaganjima i poticajima. Očekivalo se da će taj trend povećanja površina pod voćnjacima biti zadržan jer su se voćarima nudila sredstva kroz IPARD programe. Nažalost, kako IPARD programi za trajne nasade nisu predvidjeli veći dio investicije u podizanju voćnjaka došlo je do velikog pada u podizanju novih voćnjaka. Prodaja voćnog sadnog materijala prepolovljena je, a ista je proizvodnja zasnovana godinu dana ranije nego li su donesene promjene krajem 2009. godine. Rasadničari su proizvodnju zasnivali i financirali u vrijeme jake markentinške kampanje za potrebama voćnog sadnog materijala. U isto vrijeme kada je potražnja za sadnim materijalom prepolovljena rasadničari su ostali bez potpora. Nastandardiziranost tehnlogije, veliki broj matičnjaka s malom produkcijom, veliki broj sorata u strukturi proizvodnje, neriješena licencna zastupstva zaštićenih sorata, skupa kontrola i nadzor, mali udio certificiranog vf sadnog materijala, neprepoznatljivost na inozemnom tržištu razlozi su nekonkurentnosti rasadničarske proizvodnje Republike Hrvatske. Za izlaz iz sivila hrvatskog rasadničarstva potrebna je bolja povezanost rasadničara s ciljem standardizacije tehnologije, podizanja novih matičnjaka prema standardima EU, sklapanja licencnih ugovora i introdukcija suvremenih sorata, okrupnjavanja i smanjivanja broja matičnjaka, regionalnog pristupa u sadnji novih matičnjaka, jačanje marketinške aktivnosti HUR, sklapanja partnerskih odnosa sa sličnim asocijacijama u inozemstvu, samokontrole, stvaranja prepoznatljivog brenda izlaska na inozemno tržište. Navedene aktivnosti nemoguće je sprovesti bez jake potpore države. Sve voćarsko razvijene zemlje prepoznale su kroz povijest važnost vlastite rasadničarske proizvodnje i znatna sredstva uložila u jačanje rasadničarske proizvodnje. Bez domaćeg rasadničarstva Hrvatska će postati tržište za skupi i loši sadni materijal iz inozemstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA