Naslov
Cerebrovaskularni inzult u postpartalnom razdoblju
(Cerebrovascular insult in the postpartum period)

Autori
Gašparić, Irena ; Andrić, Zdravko ; Gašparić, Sandra ; Baica, Tomislav ; Vuković, Borislav ; Cesarik, Marijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Liječnički vjesnik 2008 130 (suppl 6) / - , 2008, 43-43

Skup
4.kongres Hrvatskog društva za neurovaskulane poremećaje hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.11.2008. - 22.11.2008

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
cerebrovaskularni inzult ; postpartalno razdoblje
(Cerebrovascular insult ; postpartum period)

Sažetak
Uvod: Pojava moždanog udara u postpartalnom razdoblju posljedica je različitih ardiovaskularnih, hematoloških i hormonalnih promjena. Tijekom trudnoće i peuerperija nastaje hiperkoagulabilnost krvi uz porast niza faktora koagulacije u krvi (fibrinogena, faktora V, VII, IX, X, XII, trombocitnog faktora 4). Ovakva stanja mogu izazvati moždani udar uz prisutnost drugih čimbenika rizika i eventualno ranijih bolesti kao što supolicitemija, trombotična trombocitopeničpa purpura, antifosfolipidni sindrom, kolagenoze, vaskulitisi, bolesti srca, migrena. Istraživanja su pokazala i utjecaj genskih mutacija u razvoju moždanog udara. Tako je dokazana mutacija genotipa PAI-1, odnosno pozitivan homozigotni genotip u genotipizaciji inibitora aktivatora plazminogena 1, što uzrokuje povećani rizik za razvoj DVT, ishemijskog moždanog udara i IM. Dokazano je veći rizik od moždanog krvarenja osobito tijekom poroda (SAH), dok je u postpartalnom razdoblju češći infarkt mozga usljed hiperkoagulabilnosti. Neuroradiološkom dijagnostičkom obradom dokazano je da se uglavnom ishemijski infarkti mozga u tom razdoblju javljaju u opskrbnom području prednje cerebralne arterije. Prikaz bolesnice: Pacijentica u dobi od 28 godina, tri tjedna iza poroda, primljena je na odjel neurologije radi glavobolje praćene ispadima vidnog polja uz povremene atake slabosti desnih udova. Sljedeći dan stanje je progrediralo, razvila se retencija urina, srednje teška pareza desnih udova uz akutno smeteno stanje i poremećaj kognitivhih funkcija. Izmjerene su visoke vrijednosti krvnog tlaka do 220/120 mmHg. NIHSS kod prijema je 12. Učinjen je hitni CT mozga, nalaz je uredan. Uvodi se antiedematozna i antiagregaciona terapija. Korigiraju se vrijed- nosti krvnog tlaka koji je bio 220/120 mmHg. Dodatno je učinjen MR mozga i nalaz pokazuje obostrano parijetalno, nešto izraženije lijevo hiperintenzivne lezije koje upućuju na ishemijske promjene. Kako bi se isključile eventualne demijelinizacijske promjene učinjena je i obrada likvora, mikrobiološka i virusološka obrada(na neurotropne viruse i Boreliju) i svi nalazi su u granicama normale. U laboratorijskim nalazima povišene vrijednosti fibrinogena, hiperlipidemija. UZV srca je uredan, kao i dopler karotida i VB sliva. Na primijenjenu terapiju dolazi do potpune regresije neuroloških ispada s nastavkom rehabilitacije u toplicama. Na kontrolnom pregledu neurološki nalaz je bio u granicama normale, vrijednosti krvnog tlaka uredno regulirane! Rezultati testiranja kognitivnih funkcija pokazuju manja odstupanja u kratkotrajnoj memoriji i pozornosti. Zaključak: U postpartalnom razdoblju nešto je veća učeštalnostishemijskih infarkta mozga radi hiperkoagulabilosti krvi uz veći rizik pojave kod pacijentica s od ranije prisutnim hematološkim poremećajima kao i drugim čimbenicima rizika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA