Naslov
Društveno-gospodarske i školske prilike u Viru od sredine 19. st. do kraja Prvog svjetskog rata
(Socio-Economic and Educational Circumstances on Vir from the Mid-19-th Century to End of the First World War)

Autori
Oršolić, Tado

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Otok Vir

Urednik/ci
Magaš, Damir

Izdavač
Sveučilište u Zadru ; Općina Vir

Grad
Zadar

Godina
2016

Raspon stranica
215-230

ISBN
978-953-331-107-4

Ključne riječi
Vir, obitelj Bakmaz, 19 stoljeće, pučko školstvo
(Vir, the Bakmaz family, 19-th cetury, public schools)

Sažetak
Vir je od 17. st. bio u vlasništvu obitelji Crnica a kasnije 70-ih godina 19. st. u vlasništvu obitelji Bakmaz i njegovih nasljednika. To je značilo da je na Viru sve do 1908. vladao kolonatski sustav i da stanovnici nisu bili vlasnici zemlje koju su obrađivali. Zbog specifične konfiguracije terena, niske nadmorske visine te izrazito krševitog tla poljoprivreda (kao osnovna gospodarska grana) je zaostajala i bila je slabo razvijena. Od ukupne površine tla na Viru bilo je tek 10% obradive poljoprivredne površine. Uslijed nedostatka plodnog poljoprivrednog zemljišta stanovništvo se zato najvećim dijelom bavilo stočarstvom tj. uzgojem stoke sitnog zuba prvenstveno ovaca te nešto manje koza. Ovakav oblik stočarstva postaje osnovna gospodarska grana u razmatranom razdoblju. Na Viru je svega nedostajalo pa su Virani po mnoge namirnice morali odlaziti u Zadar što je bilo otežano jer su zbog prometne pomorske izoliranosti običavali ići kopnenim putem, sve do 1900. tj. 1904. kada je uvedena parobrodska linija prema Zadru. Napokon i Virani su se 1908. i 1910. otkupili od vlasnika i zemljoposjednika Vira (nasljednika obitelji Bakmaz) te tako postali vlasnici svoje zemlje koju su obrađivali. Zadnje desetljeće 19. i početak 20. stoljeća nisu donijeli samo gospodarski razvoj i demografski porast stanovništva već u ovom razdoblju započinje i kontinuirano opismenjavanje djece kroz obvezno školstvo koje se neprekidno odvijalo od 1895. do 1908. Zadnju godinu školu je pohađalo čak 111 djece. Škola je zatvorena 1908. i ponovno otvorena tek 1926. godine. Unatoč prestanku rada škole i k tome daljnjem opismenjavanju djece, ipak, Vir krajem 19. bilježi znatan gospodarski razvoj i porast stanovništva. Zadnja dva desetljeća 19. stoljeća sve do početka Prvog svjetskog rata je razdoblje gospodarskog razvoja i demografskog porasta stanovništva i koje je imalo obilježjem općeg prosperiteta otoka Vira.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Arheologija, Geografija

POVEZANOST RADA