Naslov
Genetski polimorfizam proteina mlijeka ovaca
(Genetic Polymorphism of proteins from ewe's milk)

Autori
Čubrić Čurik, Vlatka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
08.03

Godina
2005

Stranica
66

Mentor
Havranek, Jasmina

Ključne riječi
genetski polimorfizam ; ovčje mlijeko ; paška ovca
(genetic polymorphism ; ewe's milk ; Pag sheep)

Sažetak
U cilju optimiranja procesa proizvodnje Paškog sira potrebna je bolja karakterizacija mlijeka paške ovce. U cilju bolje karakterizacije mlijeka neophodno je potrebno poznavanje genskog polimorfizma proteina mlijeka i njegov utjecaj na koagulacijska svojstva u proizvodnji sira. Cilj istraživanja bio je utvrditi genski polimorfizam beta-laktoglobulinskoga lokusa u paške ovce i usporediti dobivene rezultate s ostalim mediteranskim pasminama što se uzgajaju u sličnim uvjetima te koriste za proizvodnju mlijeka koje se prerađuje u sir. Uzorci mlijeka i krvi od 248 paških ovaca iz 14 različitih stada, sa različitih lokaliteta otoka Paga, analizirani su metodama izoelektričnoga fokusiranja, lančanom reakcijom polimeraze - analizom restrikcijskih fragmenata i analizom mikrosatelita. Analizirani su proteini beta- laktoglobulin i alfa S1-kazein te šest mikrosatelitnih lokusa. Identificirane su dvije genske varijante (A i B) beta-laktoglobulina i tri genotipa (AA, AB i BB). Frekvencija alela (A=0, 48, B=0, 52) i genske varijante pokazuju da je paška ovca slična ostalim mediteranskim mliječnim pasminama ovaca. Aleli A i B beta- laktoglobulinskoga lokusa pojavljuju se u intermedijarnoj alelnoj frekvenciji, a jedan od mogućih razloga je superiornost AB genotipa beta-laktoglobulina za proizvodnju mlijeka. Promatrane genotipske frekvencije beta- laktoglobulinskoga lokusa (AA=0, 185, AB=0, 588 i BB=0, 226) bile su signifikantno različite od očekivanih u Hardy-Weinbergovoj ravnoteži. Uzrok promatranoga viška heterozigota također bi mogao biti superiornost AB genotipa beta- laktoglobulina u proizvodnji mlijeka. U usporedbi s 12 različitih istraživanja vezanih uz mediteranske mliječne pasmine ovaca, signifikantno odstupanje od Hardy-Weinbergove ravnoteže dobiveno je samo za pasminu valle del belice. Samo u 4 istraživanja (od 13), veličina uzorka bila je dovoljna za detekciju iste veličine odstupanja od Hardy-Weinbergove ravnoteže. Analizirane su i varijante alfa S1- kazeina. Otkrivene su četiri varijante (A, B, C i D) za alfa s1-kazein pomoću izoelektričnoga fokusiranja. Frekvencija varijante D ("Welsh") u populaciji paške ovce pokazala se niskom (0, 025) i gotovo sličnom kao u talijanske pasmine sarda (0, 027). Ukupno je analizirano šest mikrosatelitnih lokusa na različitim kromosomima paške ovce. Analize mikrosatelita su napravljene kako bi se utvrdila heterozigotnost genoma zbog viška heterozigota u populaciji paške ovce koja je dobivena nakon analiza beta- laktoglobulinskoga lokusa. Ukupni broj alela identificiran u šest istraživanih mikrosatelitnih lokusa bio je 51. Prosječni je broj alela po lokusu iznosio 8, 5, s rasponom od pet do 11. Promatrana heterozigotnost bila je od 0, 581 za INRA49 do 0, 818 za TGLA53, dok je očekivana heterozigotnost bila najmanja 0, 590 za lokus McM42, a najveća 0, 817 za lokus OarFCB20. Samo je lokus MAF65 nakon Hardy- Weinbergovog testa (dvostrani test) pokazao signifikantno odstupanje od Hardy-Weinbergove ravnoteže. Međutim, nakon korekcije "Hochberg's step-up Bonferroni" za višestruke usporedbe, niti navedeni lokus nije pokazivao signifikantno odstupanje. Cjelokupni test odstupanja od Hardy- Weinbergove ravnoteže također nije bio signifikantan (P = 0, 56). Dobiveni rezultati doprinos su boljoj karakterizaciji mlijeka paške ovce, a u budućnosti je potrebno analize proširiti i na veću populaciju paških ovaca kako bi se dobili podaci, odnosno informacije, koje bi trebalo uvrstiti u uzgojno-selekcijski program.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Biotehnologija

POVEZANOST RADA