Naslov
Arhivističke (informacijsko-informatičke) tehnologije: procjene i preporuke
(Archival information technologies: assessments and recommendations)

Autori
Rajh, Arian

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Radovi 5. kongresa hrvatskih arhivista: Arhivi u Hrvatskoj - (retro)perspektiva / Babić, Silvija - Zadar : Hrvatsko arhivističko društvo, Državni arhiv u Zadru, 2017, 419-436

ISBN
978-953-58736-2-4

Skup
5. kongres hrvatskih arhivista

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24.10.2017. - 27.10.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
alati za arhiviranje osobnih sadržaja, arhivističke tehnologije, povezani podatci, računalno generiran opis gradiva, sustavi za upravljanje arhivskim gradivom, sustavi za upravljanje dokumentima i zapisima
(archival technologies, Archival Management Systems, computer generated archival description, Document/Records Management Systems, Linked Data, Personal Digital Archiving tools)

Sažetak
Autor u članku definira arhivističke tehnologije kao skup svih informacijsko-informatičkih tehnologija, sustava, alata i alatima podržanih procesa, koje koriste arhivistička znanja te koje se koriste za arhiviranje i konstrukciju arhiva u širem smislu. Arhivske tehnologije uključuju rad s IKT alatima u nadležnim arhivima, drugim arhivima, organizacijama stvaratelja i kod privatnih fizičkih osoba kao stvaratelja. Radom se daju smjernice za izradu današnjih i budućih arhivističkih tehnologija koje se mogu onda primijeniti na slučajeve različitih stvaratelja. U slučaju pravnih osoba kao stvaratelja gradiva i nadležnih arhiva, autor analizira postojeće arhivske informacijske sustave i repozitorije te sustave za upravljanje (dokumentarnim i) arhivskim gradivom, nakon čega daje preporuku za procjenu arhivističkih tehnologija prije nabave i implementacije nekog od postojećih sustava i alata. U dijelu rada koji analizira današnju situaciju s privatnim stvarateljima gradiva i njihovom digitalnom ostavštinom, autor daje preporuke o tome što bi trebalo poduprijeti IKT alatima ne bi li se privatnim stvarateljima gradiva olakšalo očuvanje njihovog gradiva. Autor također postavlja pitanje o utjecaju nadolazećih IKT tehnologija na arhivsku struku i s time u svezi promišlja o primjeni novih specijaliziranih alata, koji bi služili kao potpora novim arhivističkim procesima ili novim upotrebama gradiva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

Napomena
UDK: 930.251:004 004:05 005

POVEZANOST RADA