Naslov
Utjecaj transformacija arhitektonske profesije na arhitekturu Zagreba 1945.-1961.
(The influence of transformations of architectural profession on the architecture of Zagreb 1945-1961)

Autori
Čavlović, Melita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Arhitektonski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.07

Godina
2017

Stranica
507

Mentor
Uchytil, Andrej

Ključne riječi
arhitektonska profesija, poslijeratna zagrebačka arhitektura, transformacija projektnih organizacija, autonomija projektantskog djelovanja, aklamirana/rutinska arhitektura, arhitektonska zadruga, umjetnička udruženja, stanogradnja
(architectural profession, Zagreb’s post-war architecture, transformations of design organizations, autonomy of architectural practice, acclaimed/routine architecture, architectural cooperative, associations of artists, residential development)

Sažetak
Radom se istražuje te bilježi tijek i učinak transformacija arhitektonske profesije nakon Drugog svjetskog rata te kauzalnost tih promjena na odabrana arhitektonska ostvarenja u vremenu između 1945. i 1961. godine. Vremenski luk omeđen ovim godinama ne označava početnu i završnu točku jednog perioda lokalne povijesti moderne arhitekture, već je njima jasnije određen početni i krajnji trenutak jednog društveno i profesionalno koherentnog procesa unutar kojeg je moguće pratiti cijeli niz istraživačkih tema. Zagreb je kao centar republike prepoznat sudionikom i locusom formacije arhitektonske profesije u Hrvatskoj nakon završetka rata te ishodištem profesionalnih diskusija čiji je značaj dosezao i saveznu razinu. Istraživanje je provedeno na dvije istraživačke linije koje prate s jedne strane arhitektonsku profesiju, a s druge arhitektonske materijalizacije te je kronološki podijeljeno u tri politički i društveno bitno različite cjeline. U cjelinama se proučavaju prvenstveno relacije i uvjetovanosti izvan i unutar arhitektonske profesije ne bi li se uspostavio blizak odnos između arhitektonskih djela i ukupnog društvenog i kulturnog konteksta njihovog nastanka. Radom se pokazuje da je djelovanje arhitekata između 1945. i 1961. godine određeno u jednakoj mjeri vanjskim društvenim, političkim, zakonskim i normativnim čimbenicima, kao i internim strukovnim, organizacijskim i poslovnim odlukama koje su stvorile čvrst i potentan okvir za promatranje poslijeratne arhitektonske produkcije. Provedeno se istraživanje oslanja prvenstveno na arhivskom gradivu sakupljenom u državnim i gradskim arhivskim institucijama te provjeri teorijskih postavki na izvedenim arhitektonskim realizacijama. Arhitektonska su ostvarenja identificirana istovremenom provedbom arhivskog istraživanja, proučavanjem znanstvene i stručne literature, kao i terenskim radom unutar zadanog administrativnog obuhvata grada. Istraživanjem su najprije detektirane glavne projektne organizacije vremena, komparirane postavke njihovog djelovanja s učincima i deskribirane odabrane karakteristične arhitektonske realizacije. Rezultati istraživanja obuhvaćaju strukturiran i razvrstan pregled projektnih organizacija i s njima povezane i razotkrivene vanjske i unutarnje procese kroz koje se potvrđuje kako je uvjetovanost rada unutar takvih formata uvelike predodredila i karakteristike arhitekture pojedinih od triju promatranih cjelina (perioda centralizacije (1945.-1950.) ; decentralizacije (1951.-1953.) i disperzije (1954.-1961.). Ograničenost rada i lišenost slobode projektiranja i slobodnog udruživanja te nasuprot njima liberalizacije društvenih i političkih odnosa, pokazuju se bitnim preduvjetima pojave i do danas aklamiranih arhitektonskih ostvarenja. Iako količinom nedominantan, taj manji broj arhitektonskih ostvarenja u odnosu na ukupnu produkciju i danas slovi za antologijske primjere zagrebačke arhitekture 1950-ih godina. I konačno, doprinos istraživanja postignut je u proširenju temeljnih spoznaja o arhitektonskoj profesiji kao i razvrstavanju, vrednovanju i postavljanju evaluacijskih kriterija za razumijevanje arhitektonske produkcije ovog perioda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA