Pregled bibliografske jedinice broj: 900353
Miroslav Krleža i Lujo Vojnović: zaboravljeni slučajevi.
Miroslav Krleža i Lujo Vojnović: zaboravljeni slučajevi. // Znanstveni simpozij Krleža danas (2012 ; Zagreb) / Brlek, Tomislav (ur.).
Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2016. str. 223-242 (predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 900353 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Miroslav Krleža i Lujo Vojnović: zaboravljeni
slučajevi.
(Miroslav Krleža und Lujo Vojnović: Ein vergessener
Fall)
Autori
Ćosić, Stjepan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
ISBN
978-953-268-037-9
Skup
Znanstveni simpozij Krleža danas (2012 ; Zagreb)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 02.11.2012. - 03.11.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
Miroslav Krleža ; Lujo Vojnović ; Dubrovnik
Sažetak
U Krležinu doživljaju Dubrovnika, dubrovačke povijesti, tradicije i samih Dubrovčana već na prvi pogled uočavamo otpor, odbojnost i osporavanje. Dubrovnik je neka vrsta obmane, mitski paravan što prikriva sumorno naličje životne bijede. Korifeji njegove aristokratske kulture izdanak su političkih licemjera, servilnih setebandjerista, zatucanih klerika i trgovaca poštenjem. Dakako, temeljitije čitanje otkriva nam i Krležinu ambivalentnost u odnosu na dubrovačko nasljeđe. Privrženost i simpatije, političke i ljudske, za Frana Supila, za pučku dramatiku Marina Držića te za još neke svijetle pojave, u stanovitoj mjeri aboliraju moralno i estetski upitnu pozornicu dubrovačke povijesti. Poetske refleksije nastale tijekom dvaju posjeta gradu u rasponu od četvrt stoljeća sadrže sve bitne sastavnice Krležine antipatije prema dubrovačkoj idili. Pjesma Dubrovačka kulisa nastala je nakon boravka 1923, a protuklerikalna (i protudubrovačka) prozna varijacija Brašančevo u Dubrovniku bila je nadahnuta tijelovskom procesijom u lipnju 1948. U međuvremenu, a i kasnije, negativni stereotip Dubrovnika u Krležinim je tekstovima bio gotovo uvijek povezan s Ivom i Lujom Vojnovićem, s njihovim javnim djelovanjem i književnim radom. Moglo bi se reči da su braća Vojnovići kao nositelji izrazitih obilježja jednog tipa dubrovačkog mentaliteta bili i ostali inspiracija Krležina antiraguzejstva do kraja života.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
