Pregled bibliografske jedinice broj: 899817
Makroekonomski učinci doznaka iseljenika iz inozemstva na hrvatsko gospodarstvo
Makroekonomski učinci doznaka iseljenika iz inozemstva na hrvatsko gospodarstvo // Drugi hrvatski iseljenički kongres "Hrvatska izvan domovine II" : zbornik radova / Sopta, Marin ; Lemić, Vlatka ; Korade, Mijo ; Rogić, Ivan ; Perić Kaselj, Marina (ur.).
Zagreb: Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva ; Centar za kulturu i informacije Maksimir, 2017. str. 57-77 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 899817 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Makroekonomski učinci doznaka iseljenika iz inozemstva na hrvatsko gospodarstvo
(Macroeconomic effects of Personal Remittances from Abroad on Croatian Economy)
Autori
Bogdan, Željko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Drugi hrvatski iseljenički kongres "Hrvatska izvan domovine II" : zbornik radova
/ Sopta, Marin ; Lemić, Vlatka ; Korade, Mijo ; Rogić, Ivan ; Perić Kaselj, Marina - Zagreb : Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva ; Centar za kulturu i informacije Maksimir, 2017, 57-77
Skup
Hrvatski iseljenički kongres (2 ; 2016)
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 01.07.2016. - 03.07.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
osobne doznake, makroekonomski učinci, regresijska analiza
(personal remitttance, macroeconomic effects, regression analysis)
Sažetak
Hrvatska je jedna od zemalja sa značajnom iseljeničkom populacijom. Važnost veze između "domovinske" i "iseljene Hrvatske" ogleda se osim u doprinosu iseljenika u obrani Hrvatske u Domovinskom ratu, i u značajnom priljevu njihovih doznaka. Procjene Svjetske banke sugeriraju da se pomoć koja se između 2005. i 2014. godine prelijevala u Hrvatsku (dominantno kao pomoć naših iseljenika) kretala između 1.6 i 2.1 milijardu $ i 2014. godine iznosila oko 3.8% BDP-a. Naravno, za očekivati je da dio pomoći iseljenika domaćoj rodbini nije registriran, pa je stvarni udio zacijelo još i veći. Najveći dio tih doznaka je dolazio od naših iseljenika u Njemačkoj (između 2010. i 2014. u prosjeku 40%, ali je do 2012. iznosio i do 50%) dok su manji udjeli dolazili iz drugih zemalja među kojima je najveći udio iseljenika u Australiji (između 2010. i 2014. u prosjeku oko 9%). Važnost tih doznaka za hrvatsko gospodarstvo je višestruka. Ponajprije su potaknuli domaću potražnju, a k tome u kriznim uvjetima i ublažavale negativne efekte recesije na gospodarstvo. Doznake iseljenika za infrastrukturne projekte će imati dugoročno pozitivne posljedice za hrvatsko gospodarstvo. Najdalje, doznake iseljenika, uz izvoz usluga, ublažuju deficit u trgovini robom. Sve, ovo, promatrajući striktno s ekonomske strane, govori u prilog održavanja veza između, "domovinske" i "iseljene Hrvatske", ne samo zbog doznaka iz inozemstva nego i zbog nužnosti da "domovinska Hrvatska" poradi na stimuliranju poduzetnijega sloja naših iseljenika na ulaganja u Hrvatsku i otvaranje novih radnih mjesta koji će imati dugoročne pozitivne posljedice na hrvatsko gospodarstvo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
