Naslov
Genotipske razlike u ekspresiji dormantnosti zrna pšenice pri različitoj temperaturi klijanja
(Genotypic differences in expression of seed dormancy in wheat at different germination temperatures)

Autori
Ramljak, Krešo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.07

Godina
2012

Stranica
26

Mentor
Šarčević, Hrvoje

Ključne riječi
pšenica, dormatnost, temperatura, priježetveno proklijavanje
(wheat, dormancy, temperature, pre-harvest sprouting)

Sažetak
Priježetveno proklijavanje kod pšenice javlja se u godinama s produljenim kišnim periodom u vrijeme žetvene zriobe i dovodi do smanjenja prinosa i pekarske kakvoće zrna. Otpornost kultivara pšenice na priježetveno proklijavanje pod utjecajem je genotipa kao i vanjskih faktora .Temperatura je važan okolinski čimbenik, koji utječe na indukciju dormatnosti zrna u vrijeme formiranja i zriobe zrna kao i na ekspresiju dormatnosti zrna tijekom njegovog klijanja. Poznavanje genotipskih razlika u stupnju dormatnosti zrna ovisno o temperaturi klijanja važno je kako kod izbora roditelja u oplemenjivačkim programima pšenice tako i kod izbora kultivara za proizvodne uvjete, u kojima postoji veća opasnost od priježetvenog proklijavanja. Cilj ovoga istraživanja bio je kod dvanaest genotipova ozime pšenice utvrditi razliku u stupnju dormatnosti zrna u tri roka nakon žetve i učinak temperature klijanja na izraženost dormatnosti zrna. Dvanaest kultivara ozime pšenice stvorenih u nekoliko različitih oplemenjivačkih programa sijano je na dvije lokacije u 2009. godini prema shemi slučajnog bloknog rasporeda u dvije repeticije. Iz svake parcelice požeto je 30 klasova u žetvenoj zriobi i tri testa klijavosti su provedena s ručno ovršenim zrnima u klima komori na 15, 20 i 25° u tami. Prvi test klijavosti je proveden neposredno poslije žetve ( test 1) dok su drugi i teći test provedeni nakon 10 ( Time 2) odnosno 20 ( Time 3) dana posliježetvenog dozrijevanja zrna na 20°C. Proklijala zrna su brojena nakon tri i šest dana i brzina klijanja, izražena kao ponderirani (brojem dana) indeks klijanja (GI), je izračunata za svaku kombinaciju kultivar x temperatura klijanja. Kombinirana analiza varijance kroz lokacije pokazala je postojanje signifikatnih razlika između lokacija (L) i kultivara (C) kao i signifikatne interakcije C x Lza GI u sva tri testa klijavosti kod sve tri temperature (15, 20 i 25°). Prosječni GI za sve kultivare kroz lokacije smanjivao se povećanjem temperature klijanja od 15°C do 25°C u sva tri testa klijavosti. Razlike u stupnju dormatnosti između dormatnih genotipova bile su najučinkovitije kod niže temperature klijanja (15°C) dok su se manje dormatni genotipovi bolje razlikovali kod temperature klijanja od 20°C i 25°C. Kultivare s izraženom dormatnošću sjemena kod sve tri temperature klijanja: Kuna, Banica, Marija, Žitarka i Barbara možemo smatrati prikladnim za uzgoj u uvjetima postojanja opasnosti od priježetvenog proklijavanja

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA