Naslov
Patvorenje pčelinjeg voska - problem suvremenog pčelarstva
(Beeswax adulteration - the problem of modern beekeeping)

Autori
Svečnjak, Lidija ; Tlak Gajger, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Zbornik radova 5. međunarodni pčelarski sajam “Dalmatina“ 2014. / Tlak Gajger, Ivana ; Tomljanović, Zlatko - Split : Savez pčelarskih udruga Splitsko-dalmatinske županije, 2014, 32-35

Skup
5. međunarodni pčelarski sajam “Dalmatina“ 2014.

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 22.11.2014. - 23.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
pčelinji vosak ; kemijski sastav ; uloga u pčelinjoj zajednici ; posljedice patvorenja
(beeswax ; chemical composition ; role in the honey bee colony ; adulteration effects)

Sažetak
Pčelinji je vosak proizvod složenog kemijskog sastava koji sadrži preko 300 različitih sastojaka. Glavninu čine esteri viših masnih kiselina (67%), ugljikovodici (14%) i slobodne kiseline (13%). Mlade pčele radilice proizvode vosak u voštanim žlijezdama koje su u pčela u potpunosti razvijene od 12. do 18. dana. Pčelama je vosak potreban kao građevni materijal za saće, no njegova je uloga u pčelinjoj zajednici znatno složenije prirode te pojedine komponentte pčelinjeg voska služe kao socijalni kemijski signali. Pčelinji vosak ima široku primjenu u različitim područjima ljudske djelatnosti (kozmetička, farmaceutska i prehrambena industrija), ali se glavnina proizvedenog pčelinjeg voska prerađuje u satne osnove koje se dalje koriste u tehnologiji pčelarenja. Zbog potražnje, nedostatnih količina na tržištu i relativno visoke cijene, pčelinji je vosak često meta patvorenja. Zato danas na tržištu postoji preko 15 supstanci različitog podrijetla (biljnog, životinjskog, mineralnog i sintetskog) kojma se patvori pčelinji vosak. Među njima, na tržištu satnih osnova kao patvorina je najzastupljeniji parafin. Fizikalno-kemijske odlike parafina, njegova niska cijena i dostupnost na tržištu, značajke su koje ovu supstancu čine „idealnom“ patvorinom. Rezultati analize satnih onova prisutnih na tržištu pokazali su kako je većina analiziranih uzoraka (50%) patvorena sa 5 do 20% parafina, dok je u 28% uzoraka uvtrđena viša razina patvorenja (> 45% parafina). Kako bi se istražio utjecaj patvorenja satnih osnova na pčelinju zajednicu, provedeno je istraživanje u kojem su satne osnove patvorene parafinom i goveđim lojem postavljene su u pokusne pčelinje zajednice na testnim pčelinjacima. U tu su svrhu izrađene satne osnove s različitim udjelima goveđeg loja i parafinskog voska. Stanje pokusnih pčelinjih zajednica praćeno je procjenom snage zajednca Liebefeld metodom. Rezultati su pokazali varijabilan ishod, no zapažanja u vidu izgrađenog saća s izraženim deformitetima potvrđuju negativan učinak patvorina na pčelinju zajednicu. Također, uočene su promjene u intenzitetu polaganja jaja u stanicama, kao i manja zaležena površina saća izgrađenog na patvorenim satnim osnovama. Spomenuta zapažanja i zabrinjavajuća situacija na tržištu satnih osnova indicirana rezultatima analiza satnih osnova na području RH, ukazuje na hitnu potrebu za rutinskom kontrolom autentičnosti pčelinjeg voska.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA