Pregled bibliografske jedinice broj: 898937
Stanje tržišta slatkovodnog ribarstva u Republici Hrvatskoj
Stanje tržišta slatkovodnog ribarstva u Republici Hrvatskoj, 2011., diplomski rad, diplomski, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 898937 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stanje tržišta slatkovodnog ribarstva u Republici Hrvatskoj
(Situation in the Market of Freshwater fish in the Republic of Croatia)
Autori
Fantela, Mihovil
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
23.09
Godina
2011
Stranica
28
Mentor
Željka Mesić
Ključne riječi
slatkovodno ribarstvo, proizvodnja, vanjskotrgovinska bilanca
(freshwater fishing, production, supply balance sheets)
Sažetak
Važnost slatkovodnog ribarstva za Republiku Hrvatsku je neporeciva, a proizlazi ne samo iz njegove osnovne djelatnosti, odnosno proizvodnje zdrave, kvalitetne i napose jeftine hrane, nego i iz njegove ekološke vrijednosti te važnosti za gospodarstvo. Iako se ukupna proizvodnja ribe u odnosu na devedesete smanjila za dva puta, vodeći udio u proizvodnji 2010. godine ima pastrva sa 2.492 tone i time čini 50% ukupne proizvodnje. Ostalu polovicu čini proizvodnja šarana sa 36% i ostala riba sa 14% proizvodnje. Tako je zadnjih godina pastrva postala prvi slatkovnodni ribarski proizvod. Zadnjih godina od gospodarske grane koja je donosila suficit i slatkovodno ribarstvo otišlo je u minus. Zbog suše i povećanog uvoza pastrva i ostalih slatkovodnih riba došlo je do stagnacije u proizvodnji te u proteklih par godina ostvarena negativna vanjskotrgovinska bilanca. Proizvodnja slatkovodne ribe ovisi o klimatskim uvjetima (poplave, suše), što je najčešće posljedica smanjenja proizvodnje. Također, proizvodnja ovisi i o velikim troškovima proizvodnje kao što su visoke vodne naknade, troškovi štete od ribojednih ptica, ulaganja u nove tehnologije kao i problemi sa neriješenim pitanjima poljoprivrednih zemljišta i premale potpore od strane države. Ovi troškovi također čine i problematiku slatkovodne akvakulture. Modeli državne potpore koji se trenutačno primjenjuju, model poticanja proizvodnje te model kapitalnih ulaganja i potpora osiguranju proizvodnje nisu postigli željeni razvojni učinak, a ozbiljnije je zanimanje pokazano samo za model poticanja proizvodnje. Na razvoj tržišta proizvoda slatkovodnog ribarstva utječe nekoliko čimbenika - svjetske integracije (WTO, EU i sporazumi o slobodnoj trgovini), razvoj marketinga i specijaliziranih tržišnih niša te promjena preferencija potrošača. Veliku važnost ima određivanje i redefiniranje strateških prioriteta u svrhu reorganizacije i prenamjene postojećih resursa slatkih voda prilagođavajući slatkovodnu akvakulturu i ribolov načelima održive i ekonomski opravdane iskorištenosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Ekonomija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb