Naslov
Revitalizacija populacije običnog (Cervus elaphus) u nekim lovištima srednje Posavine.
(Revitalization of the population (Cervus elaphus) in some hunting grounds of central Posavina.)

Autori
Tomljanović, Kristijan ; Grubešić, Marijan ; Josipović, Matej ; Poljak, MIlan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
1st SERBIAN MEETING ON GAME MANAGEMENT WITH INTERNATIONAL PARTICIPATION. / Gačić, Dragan - Beograd : Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, 2017, 12-14

ISBN
978-86-7299-266-3

Skup
1st SERBIAN MEETING ON GAME MANAGEMENT WITH INTERNATIONAL PARTICIPATION.

Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 12.10.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
jelen obični, lovno gospodarenje, rekonstrukcija populacije, veliki američki metilj
(red deer, hunting management, population reconstruction, american fluke)

Sažetak
Jelen obični jedna je od osam vrsta krupne divljači kojom se gospodari u Republici Hrvatskoj temeljem Zakona o lovstvu 75/09. Godišnji odstrel na razini države iznosi oko 3 000 grla. Obzirom na potencijale staništa kao i odstrelne kvote susjednih zemalja takav odstrel odnosno matični fond daleko je ispod mogućnosti staništa. Pored malih odstrelnih kvota dodatni problem koji se posljednjih desetak godina javlja kod jelena običnog je i zaraženost velikim američkim metiljom (Fasciola magna). Ovaj endoparazit, zbog nedovoljno dobre reakcije lovaca, struke i državnih institucija proširio se cijelim područjem Podunavlja i Posavine izazivajući značajne gubitke jelenske ali i srneće divljači. Osim gubitaka stres koji životinje zaražene metiljem ispoljavaju slabljenjem tjelesne i trofejne vrijednosti dovodi do toga da u lovištima prvog boniteta pojedinih godina nema odstreljenog jelena čiji trofej prelazi 170 CIC točaka. Otežavajuća okolnost je i nedovoljno poznavanje mogućnosti i opcija lječenja i suzbijanja istoga zbog zakonom uređenih propisa vezanih uz uvoz lijekova. Kako bi se utvrdio utjecaj bolesti na matične fondove i trofejnu strukturu u području izloženom infekciji velikim američkim metiljom za područje istraživanja odabrana su dva državna lovišta sličnih stanišnih karakteristika. Prvo lovište Radinje nalazi se na području Brodsko – posavske županije i posljednih dvadesetak godina gospodareno je od strane Hrvatskih šuma. Drugo lovište Opeke II, kojim gospodari Šumarski fakultet nalazi se na području Sisačko moslavačke županije. Za oba lovišta preuzeti su podaci iz starih i važećih lovnogospodarskih osnova kako bi se utvrdilo stanje prije i nakon pojave velikog američkog metilja. U lovištu Radinje veliki američki metilj prvi puta je zabilježen 2005. god. Podaci iz lovnogospodarskih osnova za ovo lovište pokazujudrastičan pad matičnih fondova koji su prije pojave metilja iznosili više od 160 grla da bi nakon pojave bolesti pojedinih godina populacija bila svedena na 50 jedinki.Trofejne vrijednosti vrijednijih trofeja kretale su se od 170 – 200 CIC točaka da bi nakon pojave metilja prosjek pao na 136 CIC točaka. Još značajniji pad fondova i trofejnih vrijednosti zabilježen je u lovištu Opeke II. Prije pojave velikog američkog metilja fond jelenske divljači bio je na razini 130 grla te su odstreljivani jeleni preko 200 CIC točaka (209, 4 ; 206, 22). Prošlu lovnu godinu u lovištu je odstreljen tek jedan jelen (150 CIC točaka) i svega nekoliko košuta i teladi. Rezultati stoga pokazuju značajan utjecaj ove bolesti na brojnost i trofejnu jačinu jelena običnog. Iako nije posebno istraživano za pretpostaviti je da se slična situacija događa i u ostalim lovištima poplavnog područja rijeke Save. Kako bi se istražila mogućnost poboljšavanja trofejne strukture, putem kvalitetnije prehrane, na području državnog otvorenog lovišta br. III/39 Opeke II kojim gospodari Šumarski fakultet u Zagrebu postavljena je pokusna ploha na kojoj su zasijane različite kulture žitarica, krmnih i travnih smjesa. Ploha je ograđena niskom ogradom koja dozvoljava ulaz jelenske divljači, a spriječava ulaz divljih svinja. Ploha je pokrivena automatskim fotokamerama te se bilježi dnevna aktivnost, temperatura, mjesečeva mjena, vremenske prilike i prisutnost ostalih vrsta. Preliminarni rezultati pokazuju da je posjećenost redovita i da se divljač tijekom dana zadržava u blizini zasijanih ploha dok u sumrak izlazi na pašu. Tijekom svibnja zabilježana je i pojava vitalne mladunčadi. Daljnja istraživanja odbačenih rogova, pretrage izmeta, krvi i jetre pokazati će u kojoj mjeri se može na takav način utjecati na poboljšanje tjelesne kondicije, prirasta i trofejne jačine jelena običnog. Pored liječenja jelenske divljači od endoparazita i poboljšanja prehrambene baze pozitivni pomaci mogući su i promjenom gospodarenja u smislu da se gospodari populacijom na razini područja, a ne kao sada na razini lovišta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA