Pregled bibliografske jedinice broj: 898514
Mikrobiološko onečišćenje vode za piće na području grada Čabra
Mikrobiološko onečišćenje vode za piće na području grada Čabra // XXI znanstveno-stručni skup "Voda i javna vodoopskrba" / Ujević Bošnjak, M. (ur.).
Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), 2017. str. 161-162 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 898514 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mikrobiološko onečišćenje vode za piće na području
grada Čabra
(Microbiological contamination drinking water in
the area of Cabar city)
Autori
Vukić Lušić, Darija ; Piškur, Vanda ; Cenov, Arijana ; Živković, Sanja ; Lakošeljac, Danijela ; Rončević, Dobrica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
XXI znanstveno-stručni skup "Voda i javna vodoopskrba"
/ Ujević Bošnjak, M. - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), 2017, 161-162
ISBN
978-953-7031-67-1
Skup
XXI znanstveno-stručni skup "Voda i javna vodoopskrba"
Mjesto i datum
Korčula, Hrvatska, 03.10.2017. - 06.10.2017
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Čabar, zdravstvena ispravnost vode za ljudsku potrošnju, fekalno onečišćenje, mikrobiološki pokazatelji
(Čabar, safety of the water for human consumption, fecal contamination, microbiological indicators)
Sažetak
Na području grada Čabra javna vodoopskrba vrlo je kompleksna. Voda se doprema CVS-om (centralni vodoopskrbni sustav), koji zahvaća lijevi izvor Čabranke i opskrbljuje mjesta: Čabar, dio Prezida, Tršče i Gerovo. Plešce dobiva vodu iz izvora Podstene i Požarnica, preostali dio Prezida iz izvora Mlake, Mandli iz izvora Mandli, Donji Žagari iz izvora Žagari i Hrib iz izvora Hrib. Analizirani su rezultati ispitivanja kakvoće vode za ljudsku potrošnju petogodišnjeg županijskog monitoringa, u razdoblju od 2012. do 2016. g. U odnosu na ostale dijelove Primorsko- goranske županije, na području Čabra zabilježeni su značajno veći udjeli zdravstveno neispravnih uzoraka. Ukupno je ispitano 519 uzoraka, od čega je 38% (N=197) bilo nesukladno prema kriterijima Pravilnika (NN 125/13, 141/13, 128/15). Dominantni uzrok onečišćenja bio je mikrobiološki (27% ; N=138), a fizikalno-kemijske standarde nije zadovoljilo 14% (N=75) uzoraka. Promatrajući samo mikrobiološki neispravne uzorke, kod njih čak 83% (N=114) zabilježeno je fekalno onečišćenje. U promatranom razdoblju svi ispitani mikrobiološki pokazatelji pokazali su rastući trend. Značajno poboljšanje u kakvoći vode zabilježeno je 2013. g., međutim tada su uz najviše koncentracije rezidualnog klora mjerene i najviše koncentracije THM-a, ali još uvijek unutar dozvoljenih vrijednosti. Koncentracija rezidualnog klora u najvećem broju uzoraka (38%) je minimalna dok u čak 8% uzoraka prelazi propisanu MDK vrijednost od 0, 5 mg/l. Nakon 2013. g. pokazatelji mikrobiološkog onečišćenja ponovno su u porastu, što ukazuje na neadekvatno održavanje vodoopskrbnog sustava, primarno na nedostatak kontinuirane dezinfekcije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci
Profili:
Darija Vukić Lušić
(autor)
Danijela Lakošeljac
(autor)
Vanda Piškur
(autor)
Arijana Cenov
(autor)