Pregled bibliografske jedinice broj: 897597
Aktivni nadzor bjesnoće u šišmiša - bitan faktor za procjenu buduće prijetnje
Aktivni nadzor bjesnoće u šišmiša - bitan faktor za procjenu buduće prijetnje // 6. hrvatski veterinarski kongres zbornik radova / Harapin, Ivica (ur.).
Opatija, Hrvatska, 2016. str. 215-218 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 897597 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Aktivni nadzor bjesnoće u šišmiša - bitan faktor za procjenu buduće prijetnje
(Active surveillance of rabies in bats - an important factor for the assessment of the future threats)
Autori
Šimić, Ivana ; Krešić, Nina ; Lojkić, Ivana ; Bedeković, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
6. hrvatski veterinarski kongres zbornik radova
/ Harapin, Ivica - , 2016, 215-218
Skup
6. hrvatski veterinarski kongres
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 26.10.2016. - 29.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
šišmiši, bjesnoća
(bat, rabies)
Sažetak
Bjesnoća je jedna od najstarijih i najvažnijih zoonoza, s najvišom stopom smrtnosti od svih poznatih zaraznih bolesti. Rezervoari virusa bjesnoće su životinje iz redova šišmiši (Chiroptera) i zvijeri (Carnivora). U Republici Hrvatskoj je do 2014. godine glavni rezervoar virusa bjesnoće bila crvena lisica. Početkom oralnog cijepljena lisica broj pozitivnih slučajeva se smanjivao da bi zadnji pozitivni slučaj bio potvrđen u veljači 2014. Za razliku od lisica, populacija šišmiša u Republici Hrvatskoj nikada nije bila sustavno pretraživana na prisutnost virusa bjesnoće ili drugih zoonotski potencijalno opasnih virusa. S ciljem utvrđivanja prisutnosti i proširenosti virusa u populaciji šišmiša u razdoblju 2016. -2019. započet je nacionalni projekt sufinanciran od strane Hrvatske zaklade za znanost. Glavni cilj projekta je utvrditi značaj virusa bjesnoće, ali i ostalih zoonotski potencijalno opasnih virusa u šišmiša kao javnozdravstvene prijetnje u Hrvatskoj i osigurati podatke za daljnju procjenu rizika. Prikupljeni podaci također će nadopuniti epidemiološke podatke o bjesnoći šišmiša u Europi i tako pomoći boljem razumijevanju evolucijske interakcije između virusa bjesnoće i šišmiša. Dosadašnji rezultati pretraživanja uzoraka obrisaka usne šupljine šišmiša upućuju na potencijalnu prisutnost virusa iz porodica Herpesviridae i Paramyxoviridae.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Veterinarska medicina
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatski veterinarski institut, Zagreb
