Naslov
Fonacijski efekti i koartikulacija kod sindroma brzopletosti
(Phonation Effect and Coartikulation in Cluttering Syndrom)

Autori
Pavičić Dokoza, Katarina ; Hercigonja Salamoni, Darija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Istraživanja govora / Ivas, Ivan ; Pletikos, Elenmari - Zagreb : Odsjek za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2001, 45-45

Skup
4.znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Istraživanja govora

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.12.2001. - 08.12.2001

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
fonacija ; koartikulacija ; sindrom brzopletosti
(phonics ; coarticulation ; haste syndrome)

Sažetak
Jedna od najstarijih i najčešće citiranih definicija sindroma brzopletosti je Weissova (1964, prema Vuletić, 1981) definicija, koja kaže da je brzopletost verbalna manifestacija središnje jezične neuravnoteženosti koja zadire u sve kanale komunikacije. Međutim nejasna etiologija, nejasne definicije, neujednačenost kriterija pri postavljanju dijagnoze te široka fenomenologija poremećaja "depopularizirale" su ovaj poremećaj, kako u teoriji, tako i u praksi. Budući da je sindrom brzopletosti kompleksan poremećaj, postavljanje dijagnoze zahtijeva timski rad logopeda, psihologa te liječnika specijalista (neurologa, audiologa, fizijatra). Čini se da se djeca sa sindromom brzopletosti često kriju pod drugim dijagnozama. Zbog toga je česta pojava u logopedskoj praksi da se dijagnoza brzopletosti sa sigurnošću potvrđuje tek tijekom govorne terapije te naknadnim specijalističkim pretragama. Budući da se govor uči slušanjem, kratki opseg pažnje te loša koncentracija otežavaju percepciju sadržaja i forme govora okoline. Iskrivljena percepcija kao i loša auditivna samokontrola rezultiraju poremećajem artikulacije, intonacije, tempa govora pa i govornog disadanja, tj. narušavaju se vrednote govornog jezika. Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi djelovanje sindroma brzopletosti na glas i govor osoba s ovim poremećajem. Uzorak ispitanika sastojao se od 10 ispitanika od kojih je dijagnosticiran sindrom brzopletosti te od 10 ispitanika urednog slušnog i govornog statusa. Svi ispitanici bili su muškog spola i prosječne koronološke dobi 6, 5 godina. Ispitano je ukupno 5 varijabli podijeljenih u dvije kategorije: akustičke varijable fonacije i koartikulacijske varijable. Podaci potrebni za analizu dobiveni su iz fonacije vokala (a) iz rečenice dobivene ponavljanjem. Analiza spomenutih varijabli izvršena je pomoću računalnih programa Goldwave i EzVoice. Podaci su statistički obrađeni i analizirani na univarijantnoj razini (osnovna statistika i analiza varijance). U raspravi o rezultatima poseban je naglasak na utvrđivanju rehabilitacijske optimale za djecu sa sindromom brzopletosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA